U vremenima u kojima je produktivnost najnaglašeniji
segment bilo kojeg područja života, bilo kakva vrsta pasivnosti se shvaća kao
problem. Iako nam lijenost u određenoj mjeri otežava izvršavanje brojnih
životnih zadataka, činjenica je da su neki ljudi skloniji lijenosti nego
drugi.
No, važno je naglasiti da se lijenost u psihologiji ne
definira kao problem niti je klasificirana kao simptom. Spretnije bi bilo reći
da je lijenost stanje u svakodnevici kojega su ljudi svojevoljno definirali i
prihvatili kao nešto s čim se treba boriti.
Je li lijenost povezana s osobinama ličnosti ili
je produkt okolnosti u kojima se nalazimo? Što znači biti lijen i je
li lijenost ponekad prihvatljiva? Kako prevladati lijenost i kojim
strategijama je možemo pobijediti?
Saznajte u nastavku članka.
Psihologija lijenosti – zašto smo lijeni?
Mnogi ljudi smatraju da se za svaki njihov problem može
pronaći definicija u psihologiji, no čini se da za lijenost ipak nije tako.
Ne biste vjerovali, ali kada krenete istraživati sinonime za
lijenost, pronaći ćete pojmove poput sebičnosti (za koju se smatra da
dijeli čak 79% sličnosti s pojmom lijenosti), pasivnosti (76%
sličnosti), nemarnosti (75% sličnosti), tvrdoglavosti (75%
sličnosti) itd. U hrvatskom jeziku, lijenom osobom se smatra osoba koja
izbjegava raditi i koja nevoljko prihvaća bilo kakav posao.
Vjerojatno ćete se složiti da je sve navedeno vrlo
diskutabilno i da bi se lijenost pomoću ovih informacija mogla protumačiti na
različite načine. Ono što bi se svakako moglo zaključiti iz svega navedenog
jest da lijenost značajno otežava izvršavanje određenih aktivnosti u koje je
potrebno uložiti trud i vrijeme te da lijene osobe dane provode uglavnom pasivno
i neaktivno. Uz sve to, psihološki možemo zaključiti da je lijenost nedostatak
motivacije za određenu aktivnost te da svatko od nas s njom ponekad ima
problema.
Osim gubitka motivacije, stručnjaci smatraju da gubitak
smisla i svrhe u određenoj aktivnosti mogu također dovesti do lijenosti.
Isto tako, strah i beznađe mogu biti uzročnici lijenosti. Neki ljudi
se boje uspjeha ili nemaju dovoljno samopouzdanja da bi ga ostvarili, a
lijenost je jedan od načina na koji mogu sebe sabotirati. S druge strane su oni
koji se toliko boje neuspjeha da uopće neće niti pokušati nešto ostvariti samo
kako bi se zaštitili.
Zaključak: da biste nešto ostvarili, morate pokušati, a to
znači da morate izaći iz svoje zone komfora i suočiti se s bolnim preprekama
koje vas možda i neće dovesti do konačnog cilja, ali će vas ojačati i osnažiti
te izgraditi kao osobu, a to je zasigurno veći uspjeh od onoga kojega ste
zamislili na početku.
Psihološke teorije lijenosti
Ono u čemu se sigurno možemo složiti jest činjenica da se
lijenost sasvim neopravdano uspoređuje s brojnim drugim stanjima ili
raspoloženjima koji uopće nemaju veze s njom.
Čak i ako zaista ne radite ništa, ako ste potpuno
besposleni, to uopće ne mora značiti da ste lijeni. Možda ste obavili
sve što ste trebali i odmarate se kako biste se oporavili. Ljudi koji stalno
jure za nekim obvezama možda imaju problema s organizacijom vremena.
Lijenost je definitivno nedostatak motivacije za bilo kakav
rad, ali može završiti produktivno. Irski pisac Oscar Wilde je rekao: „Ne
raditi ništa je najteža stvar na svijetu, najteža i najintelektualnija.“ Lord
Melbourne, omiljeni premijer kraljice Viktorije, bio je majstor neaktivnosti, a
izvršni direktor General Electrica, Jack Welch, kojega su mnogi proglasili
menadžerom stoljeća, svaki dan je sat vremena provodio u gledanju kroz prozor.
Mnogi ljudi „prazno vrijeme“ pasivnosti i neaktivnosti
koriste kako bi pronašli inspiraciju, održali fokus na ciljevima, zaobišli
sitničavost, smanjili neučinkovitost te očuvali svoje zdravlje i energiju za
uistinu važne zadatke i probleme.
Nažalost, ljudi baš i nisu uspješni u procjenjivanju i
kalkuliranju. Večeras će se prejesti kao da sutra ne postoji, a drugi dan će
žaliti zbog dugoročnih negativnih posljedica za zdravlje i izgled. Koliko samo
puta ljudi pretjeraju u konzumaciji alkohola iako su svjesni da će ih
sutrašnji mamurluk podsjetiti
da to nisu trebali napraviti?!
Drevni filozof Epikur često je upozoravao da ne treba
težiti svemu što je ugodno, ali ni izbjegavati sve što je bolno. Umjesto
toga, treba primijeniti neku vrstu hedonističkog proračuna kako bi se utvrdilo
koje će stvari najvjerojatnije rezultirati najvećim zadovoljstvom tijekom
vremena, a najčešće je to kalkuliranje s kojima se mnogi ljudi ne mogu nositi
jer nisu dovoljno dosljedni u svojim odlukama.
Je li lijenost povezana s osobinama ličnosti ili je produkt
okolnosti?
Teško je zaključiti ima li lijenost veze s određenim
osobinama ličnosti jer nema jednoznačne definicije lijenosti. Međutim,
psiholozi su utvrdili dva tipa osobnosti koja nam površno mogu
pružiti objašnjenje zašto je netko skloniji padanju u lijenost, a netko ne.
Tip osobnosti A ili A tip ličnosti su pojedinci koji su
stalno u nekom pokretu. Laički možemo reći da njima nikad nije dosadno jer si
stalno nađu posla. Ne samo da brzo jedu i hodaju, već hodaju dok jedu jer se za
njih većina aktivnosti (čak i onih u kojima bi se trebalo uživati) odvija
presporo. Ne žele gubiti vrijeme na „prazni hod“, zato često obavljaju više
stvari istovremeno. Njima slobodno vrijeme nije užitak jer im je stalno
potrebna nekakva zanimacija koja će ih zabaviti, stoga je vrlo vjerojatno da u
njihovom životu uopće nema lijenosti jer stalno nešto rade. Važni su im uspjeh
i postignuće, stoga stalno procjenjuju svoj napredak. Upravo zato često
zaboravljaju na istinske potrebe u silnoj borbi za postizanjem viših postignuća,
a problem se događa kada zaborave i na druge ljude koji bi im htjeli pomoći i
biti prijatelji.
Tip osobnosti B ili B tip ličnosti predstavlja
pojedince kojima vremenska strka i panika nije nimalo privlačna. Oni se gotovo
nikada ne osjećaju pod vremenskim pritiskom jer ne mogu funkcionirati u
užurbanim okolnostima. Cilj im je stvoriti oko sebe mirnu atmosferu jer jedino
u njoj mogu ostvariti svoj potencijal, a dok rade, fokus mogu održavati samo na
jednoj aktivnosti. Ovaj tip ličnosti je skloniji flegmatičnosti te im uopće
nije bitno hoće li ljudi oko njih vidjeti njihova postignuća jer su zadovoljni
i bez samopromocije. Vole opuštajuće i zabavne aktivnosti, cijene slobodno
vrijeme i ne osjećaju grižnju savjesti kada ne rade ništa. Skloni su blagom
hedonizmu, uživaju u trenutku i za njih nikada nema žurbe (čak i dok kasne).
Iz ovog detaljnog opisa je lako procijeniti koji tip
ličnosti će vjerojatno biti skloniji onome što danas nazivamo lijenost, no
s obzirom na to da se ona može gledati iz više različitih perspektiva, važno je
definirati i je li lijenost zaista uvijek toliko negativna pojava u našem
životu kao što mnogi misle.
Je li lijenost ponekad prihvatljiva?
Vjerojatno će vam zvučati nevjerojatno, ali čak i stručnjaci
preporučuju da bi si svatko od nas s vremena na vrijeme trebao dozvoliti
lijenost. Čak i ako zaboravimo da smo proživjeli pandemiju koronavirusa, karantenu, potres i tko zna kakve sve nepogode koje su mnogima od
nas, između ostalog, omogućile nešto slobodnog vremena, činjenica je da smo
prije toga živjeli u dosta užurbanim vremenima.
Natrpani rasporedi i brojne obveze kojima se ponekad ne vidi
kraj, mogu kod svakoga izazvati i sindrom sagorijevanja – burnout. U konačnici, taj isti burnout sindrom može dovesti
do manjka motivacije za aktivnosti koje su nam do nedavno bile izrazito motivirajuće.
Stoga, kako biste prevenirali takve situacije, potrebno je
ponekad uzeti „day off“, odnosno dan za sebe, iako će mnogi na to gledati
kao na sebičnost i lijenost, a daleko je od toga. Uzmite kao primjer majku
petero djece koja svaki dan ima mali milijun kućanskih, majčinskih i raznih
drugih obveza. U takvim okolnostima ona nema vremena za odmor, a još manje za
lijenost.
Međutim, ako si posvijestite da je djeci važnije
vidjeti sretnu majku, a ne savršeno složen ormar, ručak u tri slijeda i
svaku žličicu opranu isti tren nakon korištenja, shvatit ćete da si ta majka
mora s vremena na vrijeme dozvoliti vrijeme za sebe, „day off“, lijenost ili
kako god se to moglo nazvati. Ponekad je bitno samo shvatiti da se
nalazimo „ovdje i sada“, da je sutra još uvijek daleko i nesigurno, a da
je jučer već odavno bespovratno prošlo.
Kako prevladati lijenost?
Neovisno o uzroku lijenosti, važno je naglasiti da
dugotrajno takvo stanje izbjegavanja rada i prihvaćanja bilo kakvog posla može
dovesti do brojnih problema. Koliko god čudno zvučalo, treba znati kada je
vrijeme za „lijenost“ i koliko si dugo takvo stanje možete dopustiti. Ako pak
smatrate da ste se u tome već izgubili i da je vrijeme da se pokrenete,
isprobajte sljedećih nekoliko savjeta:
- redefinirajte i restrukturirajte svoje ciljeve –
postavljanje nerealnih ciljeva i preuzimanje previše odgovornosti može dovesti
do sindroma sagorijevanja (burnout sindroma) što može izazvati iscrpljenost,
gubitak interesa i motivacije te čežnju za „bijegom“ iz trenutnih aktivnosti;
takvo stanje možete spriječiti postavljanjem manjih, realnih i ostvarivih
ciljeva koji će vas dovesti tamo gdje želite biti, a da se putem ne izgubite u
obvezama, - ne očekujte da ćete biti savršeni – osim što nitko nije
savršen, važno je naglasiti da će vam perfekcionizam samo odmoći zbog
pretjerane samokritičnosti, a može uzrokovati porast depresije i anksioznosti;
ako ste skloni perfekcionizmu, naučite se s njim nositi. - koristite pozitivne afirmacije umjesto negativnih –
pozitivne afirmacije će vas ohrabriti i povećati samopouzdanje. - verbalizirajte i vizualizirajte svoje želje i ciljeve –
prije polaska u akciju, prvo budite sigurni da znate što želite i kako ćete to
postići, a kada to definirate, nikakve prepreke vam neće smanjiti motivaciju za
napredak, - koristite svoje snage – studije su pokazale da
fokusiranje na vlastite snage i vrline povećava produktivnost, pozitivne
emocije i angažiranost na poslu, - prepoznajte svoja postignuća i cijenite napredak –
napišite svoja postignuća svaki dan kako biste održavali samopouzdanje,
učinkovitost i pozitivnost, - zatražite pomoć – traženje pomoći nije znak slabosti,
već znak povjerenja i svjesnosti da ne možete sve napraviti sami i da od drugih
ljudi možete puno toga naučiti samo ako im dopustite da vam pomognu, - izbjegavajte distrakciju – sve što vam ometa pažnju i
narušava koncentraciju odmaknite od sebe tijekom rada na zadatku, - učinite posao zabavnim – ako vam je naporno čistiti
kuću, upalite svoju najdražu playlistu i uživajte u glazbi koja će vas
pokrenuti i motivirati za rad, - nagradite sebe za dobro obavljen posao – proslavite
kraj velikog poslovnog projekta večerom s prijateljima, provedite vikend na
planinarenju s omiljenim društvom ili jednostavno budite besposleni cijeli
jedan dan (to ne znači da ste lijeni).
Kada je lijenost problem?
Lijenost može potrajati, a posljedice mogu biti negativne i
dugoročne. Naime, osobe koje duže vrijeme odbijaju izvršavanje neodgodivih
obveza i koje mjesecima ne rade ništa jer nemaju motivacije ili se ne trude
pronaći motivaciju, nakon nekog vremena mogu osjetiti depresivna i anksiozna
raspoloženja zbog pada samoefikasnosti i samopouzdanja, ali i zbog gubitka
bliskih ljudi kojima će također takav način života stvarati problem.
Nakon nekog vremena, takve se osobe mogu potpuno socijalno
izolirati, prestati kretati i ugroziti svoje psihičko i fizičko zdravlje.
Stoga, ako osjećate pad motivacije i manjak energije već neko vrijeme, potražite
pomoć. Ako vam prijatelji ne uspiju pomoći, obratite se liječniku koji će vas
usmjeriti i znati kako reagirati.
Lijenost nije uvijek loša stvar. Ponekad je dobra da
vas uspori, dopusti vam da sagledate stvari iz druge perspektive i pronađete
izvor radosti u malim stvarima. No, budite oprezni i nemojte odustati od rada na sebi!
zosradio.ba/krenizdravo.hr
