Gulf News piše da se alergijska stanja najčešće primjećuju na koži koja je suha, ispucala, ali često dolazi i do atopijskog marša kada stanje prelazi iz jednog u drugi oblik alergije.
Atopijski marš počinje u dojenačkoj dobi s ekcemom (problematična koža, atopijski dermatitis), a kasnije u djetinjstvu on se može razviti u alergije na hranu, astmu i peludne groznice.
“Kada se čestice hrane apsorbuju kroz oslabljenu kožu kakva je kod ekcema, umjesto da se probave, organizam ih doživljava kao ‘uljeze’ i stvara antitijela protiv njih. Kada djeca pojedu hranu na koju su alergična, antitijela je prepoznaju i pokreću alergijske reakcije poput osipa, povraćanja ili čak anafilaksije”, rekla je Jessica Hui, pedijatrica u Nacionalnom jevrejskom zdravstvu i vodeća autorica studije.
Istraživanje ukazuje na to da je porađanje u jesen usko povezano s postojanjem štetne bakterije Staphylococus aureus koja može oslabiti kožnu zaštitu. To uzrokuje svrab, suhu i bolnu kožu povezanu s ekcemom i omogućava različitim bakterijama, česticama hrane i patogenima da peodru u kožu i uđu u organizam.
“Pregledali smo svako dijete koje se liječilo u našoj bolnici gdje je ustanovljeno da su oni koji su rođeni u jesen imali mnogo više šanse da dožive sva stanja povezana s atopijskim maršem. Sada nastojimo ustanoviti zbog čega je to tako i čvrsto vjerujemo da upravo potiče od bakterija na koži”, dodala je Hui.
Istraživači sada provode kliničko ispitivanje kako bi razmotrili širok spektar faktora koji mogu doprinijeti oslabljenoj kožnoj zaštiti kod beba.
Shodno tome, upisuju trudnice u registar i prate njihove bebe u ranom djetinjstvu kako bi razmotrili sve, od faktora okoline, preko genetike do korištenih lijekova i proizvoda koje imaju u kući.
“Smatramo da ćemo moći zaustaviti razvoj atopijskog marša ukoliko uspijemo intervenirati u vrlo mladoj dobi, čak i odmah po porodu”, navela je Hui.
Autori studije su sugerisali da je sprečavanje atopijskog marša moguće ukoliko kvasite kožu bgeba s ekcemom mokrim oblogama i losionima te uvedete alergenu hranu u ranoj fazi života djece koja su rizična.
Kravlje mlijeko, jaja, pšenica, gluten, soja, riba, školjke, susam i ostale sjemenke, kao i kikiriki i orašasti plodovi je hrana koja najčešće izaziva alergije.
Svaku od ovih namirnica možete uključiti u ishranu svoje porodice, ali i u hranu koju vaša beba jede.
Iz predostrožnosti, kada počnete s uvođenjem navedenih namirnica, onda biste to trebali raditi postepeno na svaka tri dana kako biste se prije svega uvjerili da beba nema simptoma i ukoliko to bude tako, onda je vrijeme za nove namirnice.
Nakon uvođenja potencijalnih alergena kao što su jaja i kikiriki, preporučuje se da ih nastaviti uključivati u bebinu ishranu najmanje dva puta sedmično kako biste osigurali da beba ostane tolerantna prema tim namirnicama.
Prije nego počnete uvoditi ove namirnice, bitno je da vodite računa o tome da je vaša beba dobro i da nije bolesna kako bi njihov imunološki sistem odigrao svoju ulogu. Također, često se zna desiti da je teško raspoznati je li riječ o alergijskoj reakciji ili prehladi.
Također, možda vas brine alergija na hranu ukoliko za to postoji porodična anamneza, međutim, to ne znači da je vaša beba u većem riziku.
Najvažniji faktori koji povećaju rizik od pojave alergija na hranu kod vaše bebe su razvijanje ekcema u ranom djetinjstvu ili već postojeća alergija na kravlje mlijeko.
Nedavno istraživanje pokazalo je da bi bebe koje su u većem riziku od alergije na hranu mogle imati koristi od ranijeg uvođenja jaja i kikirikija u ishranu kako bi spriječile moguće alergije na njih.
Prije uvođenja alergene hrane, poželjno je pričekati da se ekcem stavi pod kontrolu. Ukoliko kožna zaštita ne funkcioniše, tačnije, ako je suha i oštećena, postoji rizik da alergeni poput hrane ili alergena u zraku koji udišemo mogu ući preko nje.
Tada to imunološki sistem može prepoznati kao štetnu pojavu što dovodi do razvoja alergijskih antitijela (senzibilizacija). Rizik od senzibilizacije na hranu je manji ako vaša beba već jede tu hranu.
Atopijski marš počinje u dojenačkoj dobi s ekcemom (problematična koža, atopijski dermatitis), a kasnije u djetinjstvu on se može razviti u alergije na hranu, astmu i peludne groznice.
“Kada se čestice hrane apsorbuju kroz oslabljenu kožu kakva je kod ekcema, umjesto da se probave, organizam ih doživljava kao ‘uljeze’ i stvara antitijela protiv njih. Kada djeca pojedu hranu na koju su alergična, antitijela je prepoznaju i pokreću alergijske reakcije poput osipa, povraćanja ili čak anafilaksije”, rekla je Jessica Hui, pedijatrica u Nacionalnom jevrejskom zdravstvu i vodeća autorica studije.
Istraživanje ukazuje na to da je porađanje u jesen usko povezano s postojanjem štetne bakterije Staphylococus aureus koja može oslabiti kožnu zaštitu. To uzrokuje svrab, suhu i bolnu kožu povezanu s ekcemom i omogućava različitim bakterijama, česticama hrane i patogenima da peodru u kožu i uđu u organizam.
“Pregledali smo svako dijete koje se liječilo u našoj bolnici gdje je ustanovljeno da su oni koji su rođeni u jesen imali mnogo više šanse da dožive sva stanja povezana s atopijskim maršem. Sada nastojimo ustanoviti zbog čega je to tako i čvrsto vjerujemo da upravo potiče od bakterija na koži”, dodala je Hui.
Istraživači sada provode kliničko ispitivanje kako bi razmotrili širok spektar faktora koji mogu doprinijeti oslabljenoj kožnoj zaštiti kod beba.
Shodno tome, upisuju trudnice u registar i prate njihove bebe u ranom djetinjstvu kako bi razmotrili sve, od faktora okoline, preko genetike do korištenih lijekova i proizvoda koje imaju u kući.
“Smatramo da ćemo moći zaustaviti razvoj atopijskog marša ukoliko uspijemo intervenirati u vrlo mladoj dobi, čak i odmah po porodu”, navela je Hui.
Autori studije su sugerisali da je sprečavanje atopijskog marša moguće ukoliko kvasite kožu bgeba s ekcemom mokrim oblogama i losionima te uvedete alergenu hranu u ranoj fazi života djece koja su rizična.
Kravlje mlijeko, jaja, pšenica, gluten, soja, riba, školjke, susam i ostale sjemenke, kao i kikiriki i orašasti plodovi je hrana koja najčešće izaziva alergije.
Svaku od ovih namirnica možete uključiti u ishranu svoje porodice, ali i u hranu koju vaša beba jede.
Iz predostrožnosti, kada počnete s uvođenjem navedenih namirnica, onda biste to trebali raditi postepeno na svaka tri dana kako biste se prije svega uvjerili da beba nema simptoma i ukoliko to bude tako, onda je vrijeme za nove namirnice.
Nakon uvođenja potencijalnih alergena kao što su jaja i kikiriki, preporučuje se da ih nastaviti uključivati u bebinu ishranu najmanje dva puta sedmično kako biste osigurali da beba ostane tolerantna prema tim namirnicama.
Prije nego počnete uvoditi ove namirnice, bitno je da vodite računa o tome da je vaša beba dobro i da nije bolesna kako bi njihov imunološki sistem odigrao svoju ulogu. Također, često se zna desiti da je teško raspoznati je li riječ o alergijskoj reakciji ili prehladi.
Također, možda vas brine alergija na hranu ukoliko za to postoji porodična anamneza, međutim, to ne znači da je vaša beba u većem riziku.
Najvažniji faktori koji povećaju rizik od pojave alergija na hranu kod vaše bebe su razvijanje ekcema u ranom djetinjstvu ili već postojeća alergija na kravlje mlijeko.
Nedavno istraživanje pokazalo je da bi bebe koje su u većem riziku od alergije na hranu mogle imati koristi od ranijeg uvođenja jaja i kikirikija u ishranu kako bi spriječile moguće alergije na njih.
Prije uvođenja alergene hrane, poželjno je pričekati da se ekcem stavi pod kontrolu. Ukoliko kožna zaštita ne funkcioniše, tačnije, ako je suha i oštećena, postoji rizik da alergeni poput hrane ili alergena u zraku koji udišemo mogu ući preko nje.
Tada to imunološki sistem može prepoznati kao štetnu pojavu što dovodi do razvoja alergijskih antitijela (senzibilizacija). Rizik od senzibilizacije na hranu je manji ako vaša beba već jede tu hranu.
klix.ba/zosradio.ba
