“Večernji tipovi su više ekstroverti i imaju tendenciju biti
pjesnici, umjetnici i izumitelji, dok su jutarnji tipovi česće službenici i
knjigovođe”, rekao je Jim Horne, profesor psihofiziologije iz Velike Britanije.
Sposobnost ljudi da kontroliraju svoj cirkadijalni ritam, bioritam
koji obuhvaća period od 24 sata, znak je inteligencije, zaključili su to
znanstvenici nakon brojnih istraživanja provedenih na tu temu.
Kažu kako su naši preci evolucijski bili skloniji
osluškivanju bioritma i sukladno s time su išli spavati i budili se, što
mnogi i danas smatraju dobrom navikom. Međutim, u današnje vrijeme ljudi sami
određuju kada im je vrijeme za spavanje i buđenje, neovisno o cirkadijalnom
ritmu, neki manje neki više.
“Za većinu životinja vrijeme spavanja i budnosti određeno je
prirodnim okolnostima, a sinkronizirano cirkadijalnim ritmom koji nadzire
ciklus spavanja kao i sve ostalo. Međutim, ljudi imaju jedinstvenu sposobnost
da kognitivno nadjačaju svoj unutarnji biološki sat i njegove ritmičke učinke.
Iako postoje neke individualne razlike u cirkadijalnom ritmu, gdje su neki
pojedinci više noćni tipovi od drugih, ljudi su u osnovi dnevni tipovi jer se
uvelike oslanjali na vid za navigaciju”, pojasnili su u svojem
istraživanju Why night owls are more intelligent.
Autori studije Satoshi Kanazawa i Kajai Perina kažu da su
ljudi koji su ‘noćne ptice” možda inteligentniji od upravo zbog te sposobnosti
kontrole nad vlastitim bioritmom.
“Naši su preci na spavanje išli rano i rano ustajali, a ako
odstupamo od ove norme, znači da smo usklađeniji s modernim životom, a to je
samo po sebi znak inteligencije”, tvrde autori studije.
Ipak, na umu treba imati i detalj da u današnje vrijeme
ljudi ostaju dulje budni zbog umjetne rasvjete dok su u davna vremena naši
preci išli spavati brzo nakon zalaska sunca jer po mraku nisu mogli ništa
raditi, a ustajali su rano, s prvim zrakama sunca, kako bi
iskoristili svjetlo dana za sve što treba napraviti za preživljavanje.
Ljudi ‘noćne ptice” su uspješniji na testovima inteligencije
I istraživači na Sveučilištu u Madridu pozabavili su se ovom temom i otkrili da
ljudi “noćne ptice” postižu bolje rezultate na testovima inteligencije od onih
koji rano idu spavati i rano se ustaju.
“Večernji tipovi su više ekstroverti i imaju tendenciju da
budu pjesnici, umjetnici i izumitelji, dok su jutarnji tipovi često službenici
i knjigovođe”, rekao je Jim Horne, profesor psihofiziologije na britanskom
Sveučilištu Loughborough.
“Ako imamo jasnu želju i slušamo svoje tijelo, kao što je
odbijanje ustajanja ujutro, to znači da smo neovisni, a ljudi koji slijede
svoje strasti i pokazuju jasne znakove su kreativniji i smišljaju vlastita
rješenja”, nadovezali su se Satoshi Kanazawa i Kajai Perina.
Osim njih, i istraživači sa Sveučilišta u Liegeu u Belgiji
su proučavali ljude koji su skloniji noćnim aktivnostima te one koji su
aktivniji ranije ujutro. Mjerili su im aktivnost mozga, sat i pol nakon buđenja
i 10 nakon sati buđenja.
U testiranju nakon sat i pol od buđenja, pojedinci koji idu
spavati rano i rano ustaju kao i oni koji su “noćne ptice” – bili su podjednako
produktivni. Ali, 10 sati nakon buđenja, ljudi ‘noćne ptice” bili su
produktivniji od ranoranioca.
I istraživači sa Sveučilišta u Southamptonu promatrali su
obrasce spavanja kod 1229 muškaraca i žena, kao i njihove socioekonomske
okolnosti.
Istraživanje je pokazalo da su ljudi, koji su išli na
spavanje oko ponoći i ustajali nakon osam sati ujutro, imali veće prihode i
bili su sretniji – vodili su ugodniji život u usporedbi s ranoraniocima.
Ipak, i dulje spavanje ima svojih granica. Istraživanje je,
također, pokazalo da su pojedinci, koji su provodili 12 i više sati u krevetu,
bili pod većim rizikom od preuranjene smrti. Ljudi s najnižim rizikom bili su
oni koji su spavali osam sati, kako prenosi Reader’s Digest.
