Bh. ekonomija u drugom kvartalu ove godine po zvaničnim
podacima pala je velikih 10,8 posto, a pojedini predstavnici ekonomske struke i
analitičari upozorili su da dolaze još teža vremena te naveli mogućnost
državnog bankrota. Pitanje je koliko je to realna prijetnja.
Ovo je očekivani trend, uzimajući u obzir da je riječ o
kvartalu koji obuhvata direktne posljedice pandemije koronavirusa odnosno još
konkretnije zatvaranja ekonomije, smatra ekonomski analitičar Admir
Čavalić.
“Bitno je navesti da dvocifreni kvartalni pad pokazuje da nemamo više
prostora, niti mogućnosti za još jedno zatvaranje (lockdown), bez obzira kakva
nas epidemiološka situacija očekuje u narednim mjesecima. Zbog toga mjere treba
planirati i prilagođavati tako da ekonomija nastavi sa što normalnijim
funkcionisanjem – industrijska zaštita, digitalna transformacija, bihevioralni
poticaji i drugo”, smatra on.
Ono što je bitno navesti, i što zabrinjava, dodaje, jesu
trendovi u zadnjem kvartalu ove godine, odnosno prvom kvartalu naredne godine.
Nećemo imati tako drastičan pad kao u drugom kvartalu, ali se očekuje
“duga zima” tj. prestanak blagog ljetnog optimizma u vidu opšteg pada
potrošnje i ekonomskih aktivnosti.
“Ovo se tradicionalno dešava tokom zime, zbog čeka aktiviramo instrumente
prazničnog ushićenja, a kako bi potaknuli potrošnju. Sada smo u potpunoj
neizvjesnosti i strahu od koronavirusa, što znači da slijedi zimski pesimizam.
Ne očekujem bankrot države i to zbog niza razloga, prije svega kompleksne
decentralizirane strukture BiH – može bankrotirati jedan nivo vlasti, mada su
male šanse za to jer racio duga ide u crveno samo u par primjera, ali ne
država. Vjerovatnije je da će se pripremiti novi paketi međunarodne podrške i
kreditiranja (MMF do kraja godine), uz neke nove reformske zahtjeve”,
smatra on.
Dodaje kako je kriza obično i šansa za međunarodnu zajednicu da uradi više na
polju ekonomskih reformi u BiH, da struka prati niz zakona koji su trenutno u
parlamentarnoj proceduri.
“Ono što zabrinjava je što su se vlasti zbog lokalnih izbora apsolutno
posvetile budžetskoj stabilnosti, bez da se razmišlja o transformaciji ekonomije
i kompenzaciji privrednim subjektima zbog martovskog zatvaranja”,
zaključio je Čavalić.
Na potencijalni bankrot prvi je upozorio ekonomista Draško
Aćimović kazavši za Klix.ba da je pad od 10,8 posto strašan za zemlju
slabe ekonomije poput BiH.
“Međutim, prema nekim informacijama stvarni pad je još veći jer obračun
kredita i donacija u ovoj statistici nije jasno naglašen tako da je stvarni pad
moguće i još veći. BiH se ne može spasiti od bankrota ako se ne urade hitne
reforme radi uštede u javnom sektoru i zaustavi korupcija i kriminal. Bankrot
države je stanje kada ona nije više u stanju da plaća svoje obaveze, prije
svega dugove, za šta joj je potrebna pomoć i postojećih ali i budućih
kreditora”, precizira Aćimović.
zosradio.ba/klix.ba
