Na lokalne
izbore 15. novembra izašlo je 1.577.653 građana BiH od 3.155.316, koliko je ih bilo
prijavljeno. Međutim, struka upozorava da je sam birački spisak prenapuhan te
da izlaznost pokazuje demografski krah koji je BiH doživjela u poratnim
godinama.
Vitalni interes
– Izlaznost u pojedinim općinama Unsko-sanskog kantona je
poražavajuća, ne zbog toga što građani ne izlaze, već jednostavno što tu više
ne žive, iako se vode u evidenciji – kazao je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
U Federaciji BiH glasalo je ukupno 896.772 građana, a nije
1.010.946, dok je u RS glasalo 643.456, a nije 522.759 građana.
– Jasno se vidi da galopirajućim trendom iz pojedinih
sredina nestaju i Hrvati i Bošnjaci. Zar ne bi trebao biti vitalni nacionalni
interes zaštita konstitutivnih naroda i građana od nestajanja, ili je to
rezervirano samo za neke druge teme? Kada političke stranke budu završile
analize rezultata i osvojenih mandata za načelnike i općinska vijeća, trebali
bi uraditi i analizu koliko nas trenutno ima u državi – istakao je Hadžić.
Podaci CIK-a BiH pokazuju da je izlaznost u Sanskom Mostu
bila 29,08 posto, odnosno glasalo je 9.992, a nije čak 24.369 osoba. U Velikoj
Kladuši glasalo je 37,66 posto ili 16.231, a nije 26.871 građanin.
U Cazinu je na birališta izašlo 19.535, a nije 32.586
građana. U Bosanskoj Krupi je glasalo 10.008 ili 38,99 posto, a nije 15.658
građana. U Ključu ih je na glasanje izašlo 5.170, a to pravo nije iskoristilo
10.265 građana.
Biračka mjesta
I docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić smatra kako su
procenti izlaznosti na izbore samo potvrdili strmoglav demografski pad.
– Ako pogledamo izlaznost na lokalnim izborima 2012. i 2016.
godine, uočava se kontinuiran pad, odnosno 56,51 posto (2012.) i 53,88 posto
(2016.), dok se prema podacima CIK-a, ove godine izlaznost kreće oko 50 posto,
što je ponovni pad za oko tri posto – rekao je Osmić.
Dodao je da, ako uzmemo u obzir da se Centralni birački
spisak veže za CIPS, imamo podatak da je 3.155.316 građana registrirano na
redovnim biračkim mjestima.
– Ako znamo da je od popisa stanovništva 2013. do danas,
prema nezvaničnim podacima, BiH napustilo oko 500.000 stanovnika, onda prostom
matematikom dođemo do brojke od oko 2.700.000 birača na redovnim biračkim
mjestima, odnosno birača koji imaju stalni boravak u BiH – pojasnio je Osmić.
Pogođene općine
U općinama koje imaju značajno izraženiji problem s
migracijom stanovništva (Velika Kladuša, Ključ, Tomislavgrad, Livno, Cazin,
Orašje, Čitluk…) kandidati za načelničke pozicije od ukupnog biračkog tijela
dobivali su oko 16 posto glasova, a to im je bilo dovoljno za poziciju
načelnika.
– Uopćeno, u BiH, da biste postali načelnik, najčešće vam je
potrebno samo 15 (Bihać, Novi Grad, Tuzla) do 27 posto (Banja Luka, Ilidža,
Bijeljina) glasova ukupne biračke populacije – naglasio je Osmić.
