Danas je prva nedjelja adventa ili došašća, vrijeme duhovne
pripreme za Božić. Prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine, a
u došašću se vjernici pozivaju na budnost i bdijenje kako bi prepoznali Boga
koji dolazi.
U došašću se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s
četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću. Danas se pali
prva, prema jednoj tradiciji nazvana prorokova svijeća. Druga je betlehemska,
treća pastirska, a posljednja je svijeća anđela. Postupno paljenje svijeća znak
je približavanja Božića.
Razdoblje došašće završava 24. decembra, na Badnjak.
Adventski vijenac čine dva temeljna simbola – krug i svijeće, odnosno svjetlo.
Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti.
Ponekad se adventski krug tumači kao zemaljski krug s četiri strane svijeta.
Vijenac je u antičko vrijeme predstavljao znak pobjede i u kršćanstvu je postao
znak po Kristu dobivenoga spasenja.
Zimzeleno granje upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane
podsjećaju i na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao.
Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno
crvene i bijele boje, upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu.
U došašću se svakog jutra održavaju zornice – rane mise, koje imaju pokornički
značaj, jer treba ustati vrlo rano da bi se stiglo u crkvu. Predstavljaju,
stoga, neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju
još u srednjem vijeku.
Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na
zornicama. Neke od njih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”,
“O Marijo, ti sjajna zornice”, “Visom leteć ptice male”
itd.
Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa
počeo pripremu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na
četiri sedmice, što se zadržalo do danas i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa
i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.
zosradio.ba/klix.ba
