Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (engleski World AIDS Day),
održava se 1. decembra svake godine od 1988., pod pokroviteljstvom Svjetske
zdravstvene organizacije (SZO-WHO). Osim podizanja svijesti javnosti o
infekciji HIV-om i AIDS-u, posebno se ističu i dostignuća postignuta u
prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže gotovo
normalno očekivano trajanje života kao u zdravoj populaciji. Međunarodni simbol
svjesnosti i podrške je crvena vrpca, ističe se u saopćenju Instituta za
zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), povodom obilježavanja današnjeg
datuma.
HIV-AIDS u jeku pandemije COVID-a
Globalna epidemija HIV-a nije gotova i možda se ubrzava za
vrijeme pandemije COVID-19, s razarajućim utjecajem na zajednice i zemlje. U
2019. godini je u svijetu živjelo 38 miliona ljudi zaraženih HIV-om. Svaka peta
osoba koja živi s HIV-om nije svjesna svoje infekcije, a svaka treća osoba koja
se liječi HIV-om doživjela je poremećaj u pružanju usluga liječenja HIV-om,
testiranja i prevencije, posebno djece i adolescenata. U 2019. godini 690.000
ljudi umrlo je od uzroka povezanih s HIV-om, a 1,7 miliona ljudi je
novozaraženo, pri čemu se gotovo dva od tri (62%) ovih novih infekcija dogodilo
među ključnim populacijama i njihovim partnerima, podaci su WHO/SZO.
Uprkos značajnim naporima, napredak u povećanju broja HIV
usluga već je zastajao prije pandemije COVID-19. Usporavanje napretka znači da
će svijet propustiti ciljeve “90-90-90” za 2020. godinu, koji su
trebali osigurati da: 90% ljudi koji žive s HIV-om budu svjesni svog statusa;
90% ljudi kojima je dijagnosticiran HIV liječi se; i 90% svih ljudi koji se
liječe učestvuju u virusa. Nedostatak ovih srednjih ciljeva učinit će još težim
postizanje kraja AIDS-a do 2030. godine, istaknuto je.
COVID i ekonomski uvjeti kao posljedica COVID-a dodatno
usložnjavaju i rad zdravstvenim radnicima u prvoj liniji pružanja kontinuirane,
visokokvalitetne usluge svima koji ih trebaju. Prema izvorima iz WHO, od jula
ove, 2020. godine, jedna trećina ljudi na liječenju HIV-a imala je prekide u
opskrbi likovima.
Kako navode iz INZ-a, procijenjeno je da trenutno u svijetu
38-40 miliona ljudi živi sa HIV-AIDS-om. Od toga 1, 7 miliona je novozaraženih
u prošloj godini, a taj broj je isti ili vjerovatno veći u ovoj 2020.
godini. Lani je 690.000 ljudi umrlo od bolesti povezanih sa HIV-om u
svijetu.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH do
kraja 2019. godine u FBiH je registrirano ukupno 237 osoba kojima je
dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 101 razvilo AIDS, a u istom
razdoblju umrla je 51 oboljela osoba. U 2019. godini, u Federaciji BiH je 14
novodijagnosticiranih, od čega su četiri oboljela razvila AIDS.
U Republici Srpskoj registrovane su ukupno 132 osobe od
HIV/AIDS-a, a tokom prošle godine prijavljeno je deset novooboljelih, podaci su
Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Najveći broj je registrovan u
dobi 30-39 godina, a prema polnoj strukturi 80 odsto HIV seropozitivnih osoba
su muškog pola. Do sada su u Republici Srpskoj od posljedica AIDS-a umrle 24
oboljele osobe.
U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatraju da je sada
vrijeme da se napravi iskorak u odgovoru na COVID-19 i vraćanju na planove da
se širenje HIV-AIDS-a ukine do 2030. Države članice SZO-WHO su pozvane da
unaprijede i obnove borbu protiv AIDS-a, sa širom zdravstvenom zaštitom i
odgovorima na pandemiju. Jedan od primjera je osiguravanje višemjesečnih
recepata za lijekove protiv HIV-a radi zaštite zdravlja ljudi koji se liječe
HIV-om i smanjenja opterećenja zdravstvene službe, ali i dodatno poticanje na
zaštitu medicinskog osoblja i zdravstvenih radnika koji pružaju pomoć HIV
oboljelim. Također, potrebno je pružiti više informacija i pomoć adolescentima
i mladim, uključuju osobe koje se drogiraju, homoseksualce, transrodne osobe i
osobe u zatvorima, koji su nesrazmjerno više pogođeni HIV-om.
Kako se virus HIV-a (ne) prenosi
Kako navode stručnjaci INZ-a, Svijet je postigao značajan
napredak od kasnih 1990-ih, ali HIV ostaje glavno globalno javnozdravstveno
pitanje. I kao i mnogi drugi glavni zdravstveni problemi, i on se suočava s
dodatnim izazovima tijekom pandemije COVID-19, jer se usluge prevencije,
testiranja, liječenja i njege HIV-a, posebno u zemljama s osjetljivim
zdravstvenim sistemima, značajno smanjuju ili prekidaju tokom globalne COVID-19
pandemije.
Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa niskom
prevalencom HIV-a, manjom od jedan posto (1%) u općoj populaciji i manjom od
pet posto (5%) u populaciji sa rizikom. Inače, od trenutka zaraze HIV-om do
nastupa AIDS-a kod neliječene osobe prođe u prosjeku 10 godina, navode iz
INZ-a.
Virus humane imunodeficijencije (HIV) ime je virusa koji
uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). AIDS je uznapredovali
stadij infekcije HIV-om koji napada odrambeni sistem organizma s posljedičnim
razvojem specifičnih zaraznih i malignih bolesti. Bolest je zarazna i zasad
neizlječiva. Virus HIV-a se prenosi seksualnim odnosima bez upotrebe zaštite –
kondoma, korištenjem tuđeg pribora za intravensko ubrizgavanje droga,
tetoviranjem/piercingom zaraženom iglom ili sa inficirane majke na dijete za
vrijeme trudnoće, poroda ili dojenjem.
Bitno je znati da se virus HIV-a ne prenosi rukovanjem,
grljenjem, poljupcem u obraz, kontaktom sa predmetima u javnim telefonskim
govornicama, autobusu i vozu, novcem, upotrebom javnih toaleta, bazena, tuševa,
sauna, kašljanjem, kihanjem, kontaktom kože sa suzama ili slinom, liječenjem u
bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, pružanjem prve pomoći, frizerskim i
kozmetičkim tretmanima, bušenjem ušiju – uz redovne higijenske mjere, kao ni
ogrebotinama i ugrizom domaćih životinja, te ubodom insekata. Glavne mjere
prevencije zaraze HIV-om su edukacija, zaštita i testiranje.
