I dok se svakim danom bilježe novi slučajevi zaraze koronavirusom,
više je građana koji su u izolaciji zbog kontakata, nego zbog bolesti
Covida-19. To je otvorilo i pitanje – na koji način se regulišu prava
radnika i ko snosi troškove bolovanja. Poslodavci kažu da je na njima sav
teret, dok, s druge strane, radnici dobijaju umanjenu platu, ili ih šalju na
prinudne godišnje odmore.
Troškovi bolovanja zbog preporučene izolacije i stavljanja
pod zdravstveni nadzor idu na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja, jasan je
Zakon o zdravstvenom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine. To znači
pravo na refundaciju od prvog dana privremene spriječenosti za rad.
“Troškovi izolacije ili samoizolacije u principu idu na
teret fondova, poslodavci imaju pravo na refundaciju tih troškova. Temelj za
refundaciju je rješenje o izolaciji koji izdaje sanitarana inspekcija, ali
primjetili smo da u jednom tenutku taj sistem baš ne funkcioniše”, kaže
predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
Tvrde, ispostavilo se da troškovi bolovanja padaju na teret
poslodavcu. One koji su prebolovali COVID-19 tretiraju kao bolovanje,
predviđeno zakonom. Kako zakon nije mijenjan u vrijeme pandemije, period
samoizolacije u većini plaća poslodavac.
“Mislim da je najpoštenije onoliko koliko je imao
plaću, da to bude osnovica za izračunavanje toga na osnovu što uposlenik
provede u samoizolaciji. Jako sporo se izdaju rješenja o samoizolaciji, to je
gorući problem sa kojim se susrećemo. Imate primjer da je neko otišao u
samoizolaciju, proveo 15 dana, a rješenje o samoizolaciji dobijete nakon 2 ili
3 mjeseca, i mi smo tu dovedeni u mat poziciju”, kaže poslodavac Suhad
Ećo.
Brojni su primjeri da se radnicima vodi bolovanje uz
odbijanje od plaće, nekima opet uz punu plaću, a nekima se vodi kao godišnji
odmor. Tako u kompaniji “Boksit” radnicima se odsustvo računa kao godišnji
odmor, a bolovanje neće biti plaćeno.
“Licima koja su, zbog lične neodgovornosti, zaražena
koronavirusom, vrijeme odsustvovanja sa posla računaće se u godišnji odmor a
ukoliko se godišnjim odmorom ne pokrivaju svi dani, ti dani neće biti plaćeni.
Za lica koja su u karantinu, zbog kontakata sa zaraženim, ne zbog lične
neodgovornosti, vrijeme odsustvovanja sa posla može se računati u godišnji
odmor, a ako ga nemaju nadoknada za te dane biće 50 % od naknade
zaposlenog”, kažu iz kompanije “Boksit”.
U Sindikatu trgovine kažu da su moguće zloupotrebe od
poslodavaca, ali konkretnih podataka nemaju.
“Sindikat u velikoj većini kompanija ne djeluje, tako da ne
sumnjam da ima zloupotreba u smislu da radnici koriste čak i godišnji odmor za
dane kada moraju odusustvovati s posla, zakon je vrlo jasan u tom smislu, ali
definitvno radnici kada su na bolovanju gube dio svoje plate”, kaže Mersiha
Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić
ističe da je zakon vrlo jasan.
“Dakle 90 odsto od plate za one koji su oboljeli od
zaraznih bolsti koji su kliconoše i nalaze se na bolovanju”, kaže
Mišić.
Iz nadležnih zavoda odgovora nema. Rješenje su našle komšije
u Hrvatskoj. Prije nego što radnik ode u izolaciju dobije rješenje da sav teret
preuzima zavod zdravstvenog osiguranja, tako poslodavac nije opterećen, a
radnik prima punu plaću.
