Piše: Adna Halvadžija
Povodom Međunarodnog dana volontera, 5.
decembra imali smo priliku da prisustvujemo online konferenciji preko Zoom
platforme. Na konferenciji su imali priliku da učestvuju mladi ljudi iz regije Zapadnog
Balkana, kao i Turske, Švicarske, Poljske i Irske.
Naime, ova regionalna konferencija je
završna aktivnost međunarodnog projekta podržanog od strane Evropske komisije u
okviru ERASMUS+ programa. Nosilaci projekta je organizacija IMPAKT iz Albanije,
uz partnere iz sljedećih zemalja: Bosna i Hercegovina, Albanija, Srbija,
Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Turska. Jedna od aktivnosti
u okviru ovog projekta je bila i realizacija nacionalnog istraživanja o
volonterizmu u cilju stvaranja regionalnog okvira o stanju volonterizma u
regiji Zapadnog Balkana. Istraživanja su trajala više mjeseci, a u okviru svih
istraživanja minimalan broj uzoraka / ispitanika po zemlji je bio 300.
Na ovoj konferenciji predstavnici ovog
projekta i partnerskih organizacija su predstavili ključne rezultate
nacionalnog istraživanja o stanju volonterizma u Bosni i Hercegovini, Srbiji,
Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, sa mnoštvom grafikona na
kojima su se nalazili procentualno izraženi odgovori na pitanja. Ono što je
bilo iznenađujuće, jeste da u svakoj od navedenih država osobe ženskog spola se
više odlučuju na volontiranje nego muškog spola, od 60-70% žene i 30-40%
muškarci. Većina ispitanika na pitanje zašto volontiraju rekli su da žele steći
nova iskustva i poznanstva, te su mišljenja da će im volontiranje biti od pomoći
pri stalnom zaposlenju, dok se mali broj njih oglasio u negativnom smislu, to
jeste da volontiranje nije bilo od nikakve pomoći.
Mlade osobe od 15 do 20 godina se više
odlučuju na čin volontiranja od onih uzrasta od 20-30, pod izgovorom da traže
stalno zaposlenje i nešto što će im donijeti radno iskustvo i umrežavanje.
Većina ispitanika takođe bi radije pristupila volontiranju kada bi ono bilo
regionalno ili međunacionalno iz razloga što žele putovati i upoznati region.
Volontiranje u Bosni i Hercegovini
Prema podacima iz 2017. godine, samo 5%
mladih u BiH volontira. Razlog tome je što većina mladih volontiranje shvata
kao neplaćeni posao – a ne kao čin kojim stiču iskustvo, radne navike i nova
poznanstva. Ono što je još jedan od razloga zašto mladi ne volontiraju jeste
velika nezaposlenost u BiH i što većina ustvari traži plaćen posao kako bi
mogli izdržavati porodicu i sebe pa makar to bila i minimalna primanja.
Jedan od glavnih problema u Bosni i
Hercegovini po pitanju volontiranja jeste što ne postoje zakonski akti o
volontiranju na nivou države, već samo entiteta, a u disktriktu Brčko taj zakon
je donešen na snagu tek prije dvije godine.
U Zakonu o volontiranju u Federaciji Bosne
i Hercegovine jasno stoji da je to davanje sebe i pokazivanje svojih vještina
kroz rad. U Zakonu o volontiranju Republike Srpske se to već definiše kao
doprinos zajednici i društvu. Kako bismo educirali i oblikovali mlađe
generacije, ali takođe i inspirisali i dali želju da sutra oni budu pokretači
volontiranja moramo ih prvenstveno upoznati sa volontiranjem, dati im prostora
da nauče šta zapravo dobijaju sa tim pa tek onda tražiti od njih da se
uključuju u takve akcije. Takođe, bitno je u ruralnim sredinama dati više
prilika i znanja ljudima o volontiranju u smislu: gdje, kad i na koji način
mogu doprinijeti.
Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da
osobe koje pristupaju volontiranju su zaista spremne od srca pomoći onima
kojima je pomoć potrebna, bez da traže išta zauzvrat. Ali, potrebno je te iste
osobe podstaknuti na sam čin toga i dati im priliku da pokažu šta mogu.
Prema urađenom istraživanju više od 80%
ispitanika živi u urbanim sredinama, dok manje od 20% u ruralnim predjelima i
prema ovom istraživanju možemo zaključiti da osobe koje žive u ruralnim
predjelima imaju manje šanse za volontiranje zbog same sredine u kojoj žive.
Ovaj podatak se takođe slaže sa podacima drugih zemalja.
Ono što dodatno otežava volontiranje
mladih u Bosni i Hercegovini, odnosno zašto mladi ljudi ne volontiraju jeste nedovoljna
informisanost o samom volontiranju, prilikama koje postoje, ali i mogućnostima
koje nudi volontiranje. Većina omladine u Bosni i Hercegovini misli da je
volontiranje “besplatan rad” što nužno ne mora da znači, jer volontiranjem
možete dobiti plaćen smještaj, prevoz i hranu (ukoliko putujete negdje i taj
program traje duže), stičete iskustvo, nova prijateljstva i poznanstva ali i u
nekim slučajima postoji honorar za volontere u smislu neke dnevnice (kao
podsticaj za rad). Međutim većina njih to ne zna, možda im je čak i teško doći
do tih informacija te odustaju od tog čina prije nego što i saznaju nešto o
tome.
Iz istraživanja smo zaključili da većina
ispitanika su studenti ili zaposlenici nevladinog sektora, oni koji imaju
stalno zaposlenje zbog nedostatka vremena ne mogu da volontiraju kontinuirano i
ukoliko to traje duže od dva do tri dana.
Važno je naglasiti da je većina ispitanika
poručila da je volontiranje doprinijelo njihovom razvoju kako ličnom tako i
profesionalnom i da im je upravo to iskustvo pomoglo pri pronalaženju stalnog
zaposlenja. Mali broj je onih koji imaju iskustva u međunarodnom volontiranju,
te odgovor na pitanje na kojem bi nivou najviše voljeli dobiti iskustva je bilo
upravo to. Većina njih bi pristalo da volontira od jednog dana do mjesec dana,
a mali broj je onih koji bi da volontiranju naprimjer šest mjeseci i veći
postotak njih je zainteresovan za teme poput ljudskih prava, educiranja i
nacionalnih manjina, a dobna skupina sa kojom bi volontirali u većini odgovora
je bila mladi, dok samo 20% njih bi volontiralo sa etničkim grupama što je
poražavajući podatak za našu državu.
Kao zaključak o volontiranju u našoj
državi možemo reći da većina naših ispitanika je zainteresovana, ono na čemu
moramo raditi jeste upravo promovisanje volontiranja i educiranje mladih ljudi
da to ne znači uvijek “besplatno raditi”.
Global Analitika trenutno realizira
projekat uz podršku Ambasade SAD-a u BiH, pod nazivom “Mladi mogu
reagovati!”, s ciljem osnaživanja mladih i razvoja njihovih kapaciteta. Uz podršku ovog projekta pružamo
priliku onima koji su spremni uložiti svoje vrijeme i napore u neformalno
obrazovanje, učeći i šireći poruku omladinskog aktivizma kao stuba demokratskog
društva. Nadalje, učesnici našeg će biti obučeni inovativnim pristupima i
alatima kada su u pitanju aktivizam i zagovaranje, inkluzija, razvijanje
kritičkog mišljenja, javnog nastupa i pregovaračkih vještina.
zosradio.ba/Global Analitika
