Vjerovatno ste se zapitali zašto na neke ljude kafa djeluje
kao izuzetno snažan stimulans, pa bez nje ne mogu da zamisle jutro i buđenje,
dok neke ni dupli espreso nakon večere neće spriječiti u tome da lako utonu u
san.
Za ovu su razliku, sudeći prema stručnjacima, zaslužni naši
geni.
Dok su o kafi napravljene brojne studije kojima je ispitana,
kako njena štetnost i potencijalni rizici, tako i njeni benefiti, Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO) je pobila sopstvena uvjerenja o tome kako
bi ovo piće moglo biti potencijalno kancerogeno, priznavši kako za to
“nema dovoljno dokaza”.
U studiji je učestvovalo 4.000 odraslih osoba,
a El-Sohemi i njegove kolege su otkrili kako su osobe koje su pile
četiri ili više šolja kafe dnevno imale 36 posto veći rizik od
oboljevanja od srčanog udara.
Međutim, ušavši dublje u samu problematiku gena, istraživači
su otkrili kako se ovaj rizik odnosi samo na one koji sporo metabolizuju
kofein. To je pokazalo kako su oni koji su brže metabolizovali kofein i pili u
prosjeku tri šolje kafe dnevno, imali niži rizik za srčani udar.
El-Sohemi navodi kako kofein može da bude okidač za kardiovaskularne
probleme kod ljudi koji kofein metabolizuju sporo iz razloga što stimulans
kod njih duže ostaje u organizmu. S druge strane, oni koji brzo metabolizuju
kofein imaju benefit od ostalih komponenti u kafi, poput antioksidanata
ili polifenola, uz mnogo manje štetnih uticaja kofeina.
Još jedno ranije istraživanje je pokazalo slične rezultate,
2009. godine je grupa italijanskih naučnika otkrila kako oni koji sporo
metabolizuju kafu više pate od visokog krvnog pritiska od onih koji brzo
metabolizuju kafu.
Međutim, Merilin Cornelis, sa Nortvestern univerziteta
navodi kako se ovde ne radi samo o statusu CYP1A2 gena, budući da je
za metabolizam kofeina odgovorno više različitih gena.
Naučnici zapravo tek odnedavno počinju da istražuju vezu
između metabolizma kofeina i drugih zdravstvenih poteškoća kao što su rak dojke
i jajnika, dijabetes tipa 2, i Parkinsonova bolest, piše magazin.novosti.rs.
