Pandemija koronavirusa je najnovija kriza sa kojom se
suočava cijeli svijet. Ukoliko se negativan pritisak ljudi na planetu ne
smanji, ova kriza neće biti i posljednja.
Ovo se navodi u izvještaju UNDP-a o humanom razvoju
“Sljedeća granica: humani razvoj i antropocen”, koji obuhvata 189 zemalja i
teritorija.
Izvještaj prikazuje realističniju i manje ružičastu
sliku humanog razvoja zahvaljujući novoj eksperimentalnoj prizmi
“planetarnog pritiska” (koja se mjeri emisijom ugljen-dioksida i materijalnim
otiskom) povezanoj sa Indeksom humanog razvoja (HDI).
HDI je sažeta mjera za procjenu dugoročnog napretka u tri
osnovne dimenzije humanog razvoja: dug i zdrav život, pristup znanju i
pristojan životni standard.
Bosna i Hercegovina se nalazi na 73 poziciji od 189
zemalja i teritorija sa 0,780 HDI vrijednosti za 2019. godinu, što je svrstava
u kategoriju zemalja sa visokim humanim razvojem.
U posljednjih 20 godina vrijednost HDI-a u Bosni i
Hercegovini porasla je za gotovo 15 posto, sa 0,679 u 2000. na 0,780 u 2019.
U tom periodu očekivano trajanje života u Bosni i
Hercegovini po rođenju povećalo se za 6,5 godina, godine školovanja povećale su
se za 2,8 godina, a očekivane godine školovanja povećale su se za 2,2 godine.
HDI u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu od 0,780 iznad je
prosjeka od 0,753 za zemlje u grupi s visokim humanim razvojem i ispod prosjeka
od 0,791 za zemlje u Europi i Centralnoj Aziji.
Kada se govori o regionu, Slovenija je najbolje rangirana
na 22. mjestu, a slijede je Hrvatska (43), Crna Gora (48) i Srbija (64),
koje su također u grupi zemalja sa vrlo visokim humanim razvojem.
Bosna i Hercegovina je na 73. mjestu i nalazi se u grupi
zemalja sa visokim humanim razvojem u kojoj su i Albanija (69) i Sjeverna
Makedonija (82).
HDI je prilagođen planetarnom pritisku, odnosno PHDI, koji
pokazuje kako se globalno razvojno okruženje mijenja kada se humani razvoj
poveže sa uticajem na planet – više od 50 zemalja se više ne nalazi u
kategoriji zemalja vrlo visokog humanog razvoja, što odražava njihovu zavisnost
od fosilnih goriva i veličini materijalnog otiska. Istovremeno, zemlje poput
Kostarike, Moldavije i Paname napredovale su za 30 pozicija zbog manjeg
planetarnog pritiska.
Rezidentna predstavnica UNDP u BiH Steliana Nedera izjavila
je da utjecaj ljudskog djelovanja smanjuje mogućnosti, uništava kvalitet života
i produbljuje nejednakosti.
“Izvještaj razmatra različite načine na koje društva
mogu napraviti drugačije izbore. Cilj mu je otvoriti raspravu o tome kako
možemo iskoristiti svoju moć za stvaranje bolje budućnosti i proširiti ljudske
slobode u ravnoteži s planetom. Jedinstveni doprinos izvještaja je pristup
razvoju koji stavlja ljude u središte, ali u ravnoteži sa planetom”,
dodala je Nedera.
Naredna granica humanog razvoja će zahtijevati da radimo sa,
a ne protiv prirode.
U izvještaju se tvrdi da ovo možemo ostvariti kroz promjenu
društvenih normi i vrijednosti, poticaja i regulative, kao i korištenjem
rješenja zasnovanih na prirodi. Na primjer, nove procjene predviđaju da bi
do 2100. godine najsiromašnije zemlje svijeta zbog klimatskih promjena
mogle doživjeti i do 100 dana ekstremnih vremenskih prilika više na godišnjem
nivou. Ovaj bi se broj mogao prepoloviti ako se u potpunosti provede
Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Izvještaj o humanom razvoju pokazuje da nijedna zemlja
na svijetu još nije postigla vrlo visok ljudski razvoj, a da nije neizmjerno
opteretila planetu. Izvještaj postavlja jasan izbor pred svjetske lidere –
poduzimanje hrabrih koraka da se smanji strahovit pritisak koji se vrši na
životnu sredinu, i svijet prirode, ili će napredak čovječanstva biti zakočen,
saopćeno je iz UNDP-a.
