Piše: Vildana Majušević
Ilidža je naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim
ljepotama, a s ostalim dijelovima grada povezano tramvajem i autocestom. Ilidža
je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana
je u podnožju planine Igman, u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu.
Glavnina teritorije općine nalazi se u porječju rijeke Bosne,
gdje se nalazi i njezin izvor.
O tačnom broju osoba s invaliditetom koja žive na teritoriji
Ilidže, ne možemo sa sigurnošću govoriti, ali neosporno je da nije u pitanju
mali broj. Jasno je da osobe s invaliditetom svakodnevno nailaze na poteškoće
bilo kuda, izuzetak nisu ni ona lica koja žive na području Općine Ilidža.
Svakodnevno se susreću sa različitim problemima, počevši od nepristupačnosti
terena, pa sve do poteškoća koje se tiču pružanja zdravstvenih usluga i
banjskog liječenja.
Prema dostupnim podacima o broju nezaposlenih osoba s
invaliditetom za mjesec septembar tekuće godine iz Statističkog
biltena Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, vidljivo je da je
nezaposleno 85 ratnih vojnih invalida (RVI), od čega tri žene, a ostalih osoba
sa invaliditetom 169, uključujući 86 žena.
Svakako možemo istaći pozitivan primjer koji se odnosi na
osobe s invaliditetom, a to je da je Općina Ilidža prilagodila službenu web
stranicu slijepim i slabovidnim osobama, kao i osobama s invaliditetom.
Projekt je realiziran u skladu s visokim tehnološkim standardima, a svi
dokumenti i tekstualni sadržaji sa zvanične internet prezentacije su
dostupni i u formi koja je prilagođena za korištenje i ovoj populaciji.
Na području Općine Ilidža aktivno je nekoliko udruženja koja
okupljaju osobe s invaliditetom, najbrojnije je Udruženje RVI, koje ima 1138
članova i troje zaposlenih u udruženju, aktivno je i Udruženje invalidnih i
bolesnih osoba Blažuj. Također, postoje i udruženja koja promovišu sport za
osobe s invaliditetom kao što su Odbojkaški klub invalida Općine Ilidža i
Udruženje za sport i rekreaciju invalida Općine Ilidža.
Općina Ilidža i nije najadekvatnije mjesto za stanovanje
osobama s invaliditetom i potrebno je da se radi na još mnogo stavki kako bi se
navedeni problemi riiješili i kako bi se općina sama po sebi unaprijedila i
adaptovala za život osoba s invaliditetom. Kako bi smo saznali da li sama
općina ima strateški plan i da li rade na unaprijeđivanju života najranjivih
kategorija našeg društva, obratili smo se i Općini Ilidža.
“Općina nema posebnu strategiju kojom se tretiraju
pitanja osoba s invaliditetom. U okviru svojih nadležnosti Općina ne vodi
evidencije djece s invaliditetom, osim djece ometene u razvoju, korisnika prava
na dodatak na djecu. O broju djece s invaliditetom i njihovim potrebama, i nadležnosti
je Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo. Međutim, Općina vodi evidenciju
osoba s invaliditetom iz oblasti boračko-invalidske zaštite, civilnih žrtava
rata kao i djece ometene u razvoju, korisnika prava na dodatak na djecu. Kao
jedno od rješenja problema jeste jednokratna novčana pomoć”, iz Općine kažu
da su upravo to i najčešći zahtjevi.
Iz općine Ilidža navode da imaju saradnju sa udruženjima, ali
i da općina na godišnjem nivou finansijski pomaže određena udruženja, kao i
realizaciju njihovih projekata. “Osobama s invaliditetom omogućeno je korištenje
svih usluga unutar zgrade Općine, tako da možemo zaključiti da je općina jedna
od rijetkih ustanova koja posjeduje prevaziđene arhitektonske barijere.”
Općina Ilidža kao i mnoge druge moraju dati više prostora
osobama s invaliditetom kako bi pokazali svoje kvalitete i uspjehe. Potrebno je
obezbijediti građanima općina adekvatan život kako bi oni mogli da iskažu svoj
puni potencijal u društvu, u suprotnom dobijamo masu nezadovoljnih ljudi čija
se osnovna ljudska prava ne poštivaju.
Podrška lokalne zajednice izostaje
Da bismo uvidjeli kakva je zaista podrškama osobama s
invaliditetom na području Općine Ilidža, razgovarali smo i sa Nurom Kulalić, koja
živi na toj Općini i članica je Udruženja invalidnih i bolesnih osoba Blažuj. Nura
ima dijagnozu mišićine distrofije, koja je izražena u stopostotnom obliku. “Udruženje
ima za cilj da pomaže ne samo osobama s invaliditetom, nego svima kojima je
potrebna pomoć. Iz Udruženja ističu da fizičke karakteristike i nedostaci ne
trebaju biti prepreka i da nisu razlog za život između četiri zida. Cilj im je
prije svega omogućiti osobama s invaliditetom lakše prihvatanje i integraciju u
društvu.”
Nura Kulalić kao aktivistica za borbu u ostvarenju prava
osoba s invaliditetom ističe da broj osoba s invaliditetom na području Općine
Ilidža nažalost nije zanemariv. Područje Općine Ilidža nije prilagođeno za
život osoba s invaliditetom, prvenstveno trotoari, koji nisu arhitektonski
prilagođeni. Obrazovne ustanove, stambeni i ugostiteljski objekti nisu svi u potpunosti
prilagođeni za osobe s invaliditetom.
“Ako nemamo prilagođen pristup ugostiteljskim i
stambenim objektima, te gotovo nikakve olakšice s označenim parking mjestima za
osobe s invaliditetom, smatram da su nam i samo navedenom problematikom osnovna
ljudska prava narušena. Osobe s invaliditetom koje stanuju na području Općine
Ilidža imaju olakšicu samo u smislu prednosti u javnim službama, kao i
roditelji ili staratelji osoba s invaliditetom. Nije za poželjeti život
na području općine Ilidža, a pri tome biti osoba s invaliditetom. Situacija je
takva da težinu svega nose same osobe s invaliditetom i udruženja, uz
djelomičan doprinos države i humanitarnih organizacija izvan granica”,
ističe Kulalić.
Nura kaže da ljudi poštuju osobe s invaliditetom, u smislu
da su im sugrađani uvijek na raspolaganju i da su spremni priteknu u pomoć, kad
god nailaze na infrastrukturne barijere. Jedna od olakšavajućih okolnosti,
jeste ta da na području Općine Ilidža, osobe s invaliditetom imaju prednost u
javnim ustanovama.
“Ako bi trebalo da ocijenim stanje od jedan do pet, to
bi bila ocjena tri. Ako uzmemo u obzir da osobe s invaliditetom u većini općina
kada je u pitanju Kanton Sarajevo imaju pravo na banjsko liječenje,
rehabilitacioni tretman, jednom godišnje, dok Općina Ilidža do sada iz budžeta
nije izdvojila niti najmanji dio sredstava u te svrhe”.
“Podrška nam je neophodna, čak i prioritetna. Takođe,
problem su arhitektonske barijere u većini lokalnih zajednica na području
općine Ilidža, ni na tom polju ne nailazimo na podršku. Najveći problemi osoba
s invaliditetom koji žive na području općine Ilidža, jesu nerazumijevanje
nadležnih organa za našu problematiku, recimo subvencije na grijanje, što
druge općine primjenjuju. Banjsko liječenje iz budžeta Općine je za 90% osoba s
invaliditetom jedini način do boljeg zdravstvenog stanja”, navodi Kulalić.
Nura objašnjava da je potrebna podrška udruženjima osoba s
invaliditetom, kao i podržavanje projekata udruženja osoba s invaliditetom na
području Općine Ilidža i adekvatne prostorije za rad udruženja. Ono što u
većini gradova predstavlja problem jesu te arhitektonske barijere, dakle
potreban je prilagođen prilaz svim obrazovnim ustanovama.
“Zahtijevamo zaposlenje osoba s invaliditetom kao
ravnopravnog stanovnika Općine u skladu sa stepenom obrazovanja i potrebama
radnog tržišta. Treba se poboljšati i unaprijediti primarno, sekundarno i
tercijarno zdravstvo uz sve mjere zaštite i liječenja osoba s invaliditetom. Takođe,
dobrodošla bi jednokratna novčana pomoć osobama s invaliditetom koje su u
potrebi za istom.”
Naglašena je važnost materijalne podrške osobama s
invaliditetom i na području Općine Ilidža, dok su arhitektonske barijere jedan
od najvećih problema za pulaciju osoba s invaliditetom na ovoj Općini. Upravo
je ta barijera razlog zbog kojeg se osobe s invaliditetom “ne
usuđuju” izaći, jer nisu u mogućnosti samostalno da se kreću bez ičije
pomoći. Postoje mnogobrojna rješenja koja bi obezbijedila poštivanje ljudskih
prava osoba s invaliditetom, ali sve dok u Općini ne postoji strateški plan i
dok se ne radi na tome sa konkretnim rješenjima, ne možemo svjedočiti
inkluzivnom društvu.
zosradio.ba/Global Analitika
