Govor mržnje kao novi motivacioni faktor
radikalizacije
Piše: Anesa Agović
U današnje doba, kada su globalizacija i
kompjuterizacija prodrli u svaki kutak i sferu života, došlo je do razvoja
nekih negativnih posljedica, koje su našle plodno tlo upravo u tehnologiji,
internetu i medijima. Riječ je o govoru mržnje, što, nažalost nije nikakva nova
pojava, nego je samo evoluirala i prilagodila se 21. stoljeću. Svako društvo
pati i od svojih radikalnih dijelova, onih u kojima preovladava rasizam,
ksenofobija, nacionalizam i druge negativne društvene pojave, a izuzetak nije
ni Bosna i Hercegovina.
Ali, u čemu je problem?
Trenutno imamo generaciju mladih
radikalizovanih ljudi, kao proces koji traje zbog neuspjeha multikulturalizma i
integracije. No, ono što je posebno važno istaći jeste pitanje da li i kako
uopšte nadležne institucije razumiju povezanost govora mržnje i ekstremizma.
Ono što možemo uspostaviti kao najveći uzrok širenja govora mržnje kao novog
motivacionog faktora radikalizacije, upravo jeste neprofesionalno i neadekvatno
medijsko izvještavanje o temama koje se tiču osjetljivih pitanja, poput
nasilnog ekstremizma i radikalizma, ali i problema zloupotrebe medijskog
prostora, odnosno populističke retorike koja se koristi u dnevno-političke
svrhe.
Glavni problem sa kojima se susrećemo u
ovom modernom vremenu, jeste tanka linija koja razdvaja govor mržnje od slobode
izražavanja, te kada prestaje pravo korištenja prava do zloupotrebe istoga.
No, ipak, da li je cenzura onda odgovor na
zloupotrebu slobode izražavanja, odnosno širenja govora mržnje?
Kao država tri naroda sa jednakim pravima,
u Bosni i Hercegovini tako postoji velika šansa za netrpeljivost, te postepeno
širenje govora mržnje. Bilo da se radi o internetskim portalima i forumima ili čak i javnim medijskim operaterima,
evidentan je povećan promet govora mržnje. On se ispoljava ne samo u
komunikaciji, nego i u retorici političara, gdje se često koristi za pravdanje
djelovanja jedne stranke i naroda, a u isto vrijeme se provodi otvoreno osuđivanje
i kritikovanje druga dva naroda u državi.
Govor mržnje, tačnije zagovaranje mržnje na
osnovu nacionalnog porijekla, rase, vjere ili po bilo kojem drugom osnovu je
česta pojava u svakodnevnici građana Bosne i Hercegovine. U odnosu na druge
države, govor mržnje u BiH je posebno osjetljivo pitanje i predstavlja
potencijal za društvenu opasnost, koja govor mržnje širi i može biti ispoljena
na uzrokovanje nestabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Mladi su kategorija koja je lako podložna
uticajima raznih informacija kojima su svakodnevno zasuti, putem informativnih
medija, kroz razgovore u društvu i porodici, ali i putem društvenih mreža, gdje
su mladi gotovo konstantno prisutni, odnosno oni su stalno “online”.
Pojedinci, među kojima su čak i novinari,
su našli za pravo da daju neprofesionalne izjave, objavljuju neistine ili
neprovjerene informacije, bez pokazivanja minimuma profesionalne etike i
empatije sa žrtvama.
Iz ove negativne smjese na kraju se mora
roditi nešto još lošije, kao što na globalnom nivou postoje primjeri širom
svijeta, što može da vodi u radikalizaciju stanja. Jasno je da radikalizovani
pojedinci i grupe mogu biti i nasilni, posebno prema određenim manjinskim grupama ili vjerskim
zajednicama. Što je evidentno kroz primjere globalnog rasta desničarske
ideologije, koja je sve više vidljiva u mnogim zemljama, a u posljednje vrijeme
i u Evropi, desničarske stranke osvajaju sve više glasova i dobijaju izbore ili
su djelovi vladajućih koalicija, šireći razne preuveličane strahove od drugih i
drugačijih.
Govor mržnje je posebno opasna pojava u
Bosni i Hercegovini, zbog činjenice da pojedine političke opcije i njihovi
neodgovorni političari, upravo koriste govor mržnje kao sredstvo homogenizacije
glasačkog tijela, ne osvrćući se na posljedice takvog djelovanja. Naravno, nisu
političari jedini odgovorni, možemo na prvi pregled naslova tekstova ili
tonskih izjava, svakodnevno vidjeti koliko novinari svojim neprofesionalnim
izvještavanjem i objavljivanjem neprovjerenih informacija, nanose štetu medijskom
prostoru i javnosti, šireći i podržavajući govor mržnje. Takođe, veći broj
pojedinaca se odlučuje na komentarisanje ili na druge načine ispoljavaju svoje
stavove na medijima i društvenim mrežama, posebno komentarišući informacije
vezane za ratna dešavanja, a koji po pravilu izazivaju vjersku i nacionalnu
netrpeljivost, kao jedan od rezultata govora mržnje.
Zbog svih tih specifičnosti u Bosni i
Hercegovini, moguća je konekcija koja vodi iz govora mržnje u dodatnu
radikalizacju stanja, pa čak može pojačati i nivo samoradikalizacije
pojedinaca.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta
“Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech
Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih
poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija)
programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za
ljudska prava u BiH i Global Analitika.
zosradio.ba
