Govor mržnje, seksizam i rodna
neravnopravnost
Piše: Anesa Balić
Pravo na slobodu izražavanja jedno je od
temeljnih ljudskih prava. Sloboda izražavanja podrazumijeva iskazivanje
mišljenja, širenja i primanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti.
Tu nailazimo na tanku liniju između slobode izražavanja koja lahko prelazi u
govor mržnje. Govor mržnje i seksizam su danas sve češći pojavni oblici u
svakodnevnom govoru i na društvenim mrežama. Seksistički govor mržnje može biti
bilo koji vid neželjenog seksualno sugestibilnog govora kao dio šireg procesa
seksualne objektivizacije žene, koji može biti povezan s različitim rizicima za
mentalno zdravlje.
Preporuka Vijeća Europe koja govor mržnje
definira kao “sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju
rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na
netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i
etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima
ili ljudima imigrantskog porijekla.” (Rokša-Zubčević, Bender, Vojvodić, 2017:
10).
Prema Preporuci Odbora ministara vijeća
Evrope (The Committee of Ministers – CM) / Rec 2019, seksizam se definira kao
bilo koji čin, gesta, vizuelni prikaz, izgovorena ili napisana riječ, praksa
ili ponašanje zasnovano na ideji da je neka osoba ili grupa osoba podređena
zbog svog spola, a koji se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, na mreži ili
van nje, a čija je svrha ili učinak: kršenje urođenog dostojanstva ili prava osobe
ili grupe lica; što rezultira fizičkom, seksualnom, psihološkom ili
socio-ekonomskom štetom ili patnjom za osobu ili grupu osoba; ili stvara
zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje; ili što
predstavlja prepreku autonomiji i potpunom ostvarivanju ljudskih prava od
strane osobe ili grupe osoba; ili održava i jača rodne stereotipe.
Jedan od oblika ispoljavanja govora mržnje
svakako su sekstistički komentari i uvrede. Seksistički govor mržnje
svakodnevni je fenomen za mnoge žene, koji se tek počinje rješavati.
Prema definiciji koja stoji na stranicama
Vijeća Evrope, seksizam je svaki oblik izražavanja (čin, riječ, gesta, slika)
koji se temelji na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svog
spola. Seksizam i seksističko ponašanje jačaju rodne stereotipe. Evropski sud
za ljudska prava smatra da “pitanje stereotipa o određenoj grupi u društvu leži
u činjenici da zabranjuje individualnu procjenu njihovih kapaciteta i potreba”.
Pojedinačni slučajevi seksizma možda se čine bezazlenima, ali stvaraju ozračje
zastrašivanja, straha i nesigurnosti. To ima za posljedicu prihvaćanje nasilja,
uglavnom nad ženama i djevojčicama.
Ženama se na temelju njihovih bioloških
obilježja i predrasuda dodjeljuju uloge na nižoj društvenoj poziciji. Naravno,
svi ti stereotipi rodnih uloga i odnosa nazivaju se seksizam. Seksizam je jedan
od glavnih uzroka neravnopravnosti spolova, koji nesrazmjerno pogađa i djevojke
i žene. Neke skupine žena posebno su na meti seksizma. Neke od skupina su djevojke,
novinarke, ili žene iz javnog života, političarke, ali svaka žena i djevojka
potencijalna su meta seksističkog govora mržnje.
Prema istraživanju Vijeća Evrope u
sprječavanju i borbi protiv seksizma, vidljivi su i zapanjujući podaci, recimo
u odnosu na muškarce, žene provode gotovo dvostruko više vremena obavljajući
neplaćene kućanske poslove (u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i
razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development – OECD)), 63%
novinarki suočilo se s verbalnim zlostavljanjem, 59% žena u Amsterdamu
prijavilo je neki oblik uličnog uznemiravanja, muškarci predstavljaju 75% izvora i tema vijesti u Europi i sl.
Također, seksizam je raširen i
rasprostranjen u svim sferama društva pa tako i na internetu. I Internet i društveni
mediji čine sredstva za slobodu izražavanja i promovisanje rodne
ravnopravnosti, ali isto tako omogućavaju počinocima da izraze uvredljive misli
i upražnjavaju uvredljivo ponašanje.
Internet pruža novu dimenziju izražavanja i
prenošenja seksizma, posebno seksističkog govora mržnje širokoj publici.
Međutim, korijeni seksizma ne leže u tehnologiji, već u trajnim spolnim
neravnopravnostima.
Osim toga, društvene pojave kao što je
kampanja #MeToo, niz akcija i mjera politike koje je pokrenula u različitim
dijelovima svijeta (od 2017. nadalje), uključujući u državama članicama Vijeća
Europe, pomogle su u rasvjetljavanju sveprisutnosti seksizma i potrebe za
snažnijim mjerama za borbu protiv seksizma. Seksizam i stereotipi i dalje su
široko rasprostranjeni i imaju veliki utjecaj na obrazovanje, učešće žena u
ekonomiji i javnom životu. Države se potiču na usvajanje zakona koji osuđuju
seksizam i kriminaliziraju seksistički govor mržnje.
Historijski gledano pojmovi “spol” i “rod”
koristili su se naizmjenično, i danas je njihova upotreba sve različitija.
Općenito, pojam “spol” predstavlja biološke razlike između muškarca i žene.
Pojam “rod” se teže definira, ali može se odnositi na ulogu muškarca i žene u
društvu ili rodni identitet. “Gender” (rod) predstavlja društveno uslovljene
razlike između žena i muškaraca koje su, za razliku od bioloških i fizioloških
razlika, naučene, promjenljive i zavise od različitih faktora: kulture,
religije, društvenog i političkog uređenja, ekonomske situacije, klase, starosne
dobi, etničke pripadnosti itd.
Jednakost između muškaraca i žena
podrazumijeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti. Jednakost ne promoviše
identičnost muškaraca i žena, već uvažava njihovo pravo na različitost.
Rodni stereotipi posljedica su i uzrok
duboko ukorijenjenih stavova, vrijednosti, normi i predrasuda. Služe za
opravdavanje i održavanje povijesnih odnosa u kojima muškarci imaju prevlast
nad ženama, kao i seksističkih stavova koji sprječavaju napredovanje
ravnopravnosti spolova. Primjeri neravnopravnosti spolova najuočljiviji su kada
je u pitanju učešće žena u javnom i političkom životu, zatim njihov položaj na
tržištu rada koji je karakterističan po višestrukoj opterećenosti žena u domenu
tržišne ekonomije, te povećano nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u
porodici. Iako nejednakost nije iskorijenjena, Evropska unija (EU) je
posljednjih godina ostvarila značajan napredak na polju rodne ravnopravnosti,
posebno na poljima: zakonodavstva o jednakom tretmanu, rodno osviještene
politike i integracije rodne perspektive u sve politike, posebnih mjera za
bolji položaj žena.
Nedovoljna zastupljenost žena u donošenju
odluka vrlo je široko i višestruko pitanje. Treba ga staviti u kontekst niza
političkih napora usmjerenih ka poboljšanju rodne ravnopravnosti. To uključuje
politike za povećanje stope zaposlenosti žena, smanjenje rodne razlike u
platama, borbu protiv rodne segregacije u obrazovanju i zapošljavanju i
rješavanje netransparentnih šema nominacija i napredovanja koje još uvijek
prevladavaju u političkoj i korporativnoj kulturi.
Strategijom za rodnu ravnopravnost Savjeta
Evrope 2018- 2023 naglašeno je da rodna ravnopravnost ima ključnu ulogu u
zaštiti ljudskih prava, funkcionisanju demokratije i dobre vladavine,
poštovanju vladavine prava i promovisanju dobrobiti svih, da obuhvata jednaka
prava za žene i muškarce, djevojčice i dječake, kao i istu vidljivost,
osnaženost, odgovornost i učešće u svim sferama javnog i privatnog života, te
da podrazumijeva jednak pristup resursima i njihovu jednaku raspodjelu među
ženama i muškarcima.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta
“Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech
Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih
poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija)
programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za
ljudska prava u BiH i Global Analitika.
zosradio.ba
