Odbrojavamo trenutke do kraja 2020. godine. Pandemija
koronavirusa, kulminacija migrantske krize, požari, zemljotresi, brojne afere
te mnogi drugi događaji koji su je obilježili značajno su utjecali na mentalno
zdravlje svih nas. Federalna TV pitala je građane da daju svoj osvrt na
ovu izuzetno tešku godinu, ali i struku da nam kaže kakve posljedice ćemo
osjećati i na koji način se možemo boriti.
Građani Tuzlanskog kantona u 2021. godinu ulaze u nadi da će
dešavanja iz 2020. ostati iza nas. Neki od njih su u ovoj godini izgubili svoje
najmilije, mnogi su ostali bez posla ili čak krova nad glavom. Oni koji su, na
sreću prošli bez gubitaka, kažu da su svejedno živjeli u strahu:
“Stalno smo strahovali, pogotovo mi koji smo rizičniji,
izgubili smo neke prijatelje, neke rođake tako da nemam šta drugo da kažem osim
da je grozno bilo.
“Nije bilo nikako jednostavno. I korona, pa ovaj jučer
zemljotres, saosjećam sa svima koji su pogođeni.”
“Loše, stvarno loše. Ova godina je stvarno bila katastrofa u
svakom pogledu”.
“Dao Bog da se ne ponovi”.
Upravo ovakva godina, prema riječima stručnjaka, kod
pojedinaca može izazvati strah, tjeskobu, nesanicu i brojne druge psihosomatske
tegobe. Međutim, bitno je svoje emocije dijeliti s drugima i na taj način pronaći
način kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje.
„Dobar način je između ostalog da se osvrnemo na neka ranija
slična iskustva iz kojih smo nešto naučili i da to generaliziramo. Da imamo u
vidu da smo prolazili u životu kroz brojne krize i da smo u pravilu iz njih
izlazili jači, odnosno nastavljali dalje“, kaže doc. dr. Gabriel Pinkas,
pedagog – psiholog.
Na psihičko zdravlje građana veliki utjecaj imaju i oni
mediji koji svojim objavama doprinose širenju panike. Takve objave su
prvenstveno prepoznatljive po senzacionalističkim naslovima, a kako struka objašnjava,
mnogo je načina preko kojih bilo koji građanin može saznati vjerodostojnost
informacije i kredibilitet autora.
„Možemo provjeriti da li ima izvora informacija u tom tekstu
ili se samo navode neki anonimni izvori, izvori bliski mediju što vrlo često
ukazuje na lažnu informaciju. Na to također može ukazivati i loš stil pisanja,
veliki broj gramatičkih grešaka, lažne fotografije, što možemo provjeriti na
nekim od alata za provjeru lažnih fotografija“, objašnjava Amela Delić,
doktorica komunikoloških nauka.
Struka kaže da su upravo ovakva teška vremena ispit
profesionalnosti za novinare, ali i pokazatelj koliko nam je kao društvu
potrebna medijska pismenost jer osim ionako teške stvarnosti, moramo se znati
odbraniti i od lažnih informacija koje ostavljaju posljedice na naše zdravlje.
