Sanela Gorušanović-Butigan privremena je predsjednica VSTV-a
BiH. Imenovana je na tu poziciju nakon ostavke Milana Tegeltije. Za Federalnu TV govorila je o saniranju posljedica,
vraćanju povjeranja u pravosuđe, zakonu, korupciji i politizaciji.
Na početku kaže kako su ključni problemi, čije rješavanje
traži reformski prostup, jesu kvalitet, integritet i efikasnost pravosuđa te
borba protiv organizovanog kriminala i korupcije te saradnja VSTV-a BiH s
vanjskim akterima.
Nijedno imenovanje u 2020. nije bilo sporno
Govoreći o kritikama na račun VSTV-a BiH, objasnila je da
nijedno imenovanje u 2020. nije bilo sporno. Imenovana su 73 nosioca pravosudne
funkcije i sam 11 puta se odstupilo od redoslijeda rang-liste. Od tih 11, 7
puta je bio slučaj kada su već kandidati imenovani na drugu poziciju ili su
bili predviđeni da se imenuju na druge pozicije. U dva slučaja se odstupilo
zbog nacionalne pripadnosti, a dva puta zbog potrebe za određenim referatom –
na konkursu je bilo naznačeno da se traži sudija krivičar ili sudija parničar.
Izvještaji utvrdili kako postoji volja da se preporuke
realiziraju
Međunarodni i domaći izvještaj o efikasnosti pravosudnog
sistema su doneseni na osnovu relevantnih podataka, kaže ona i dodaje da kao
institucija moraju preduzimati aktivnosti da sljedeći izvještaji budu bolji.
Vijeće kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada.
Javnost je, kako kaže, najviše usmjerena na rezultate
krivičnih dijela teške korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina.
Vijeće je u 2019. godini donijelo priručnik kojim se posebno vrednuju predmeti
krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, a kako bi
se postigli što efektniji rezultati rada. Vijeće je usvojilo smjernice za
glavne tužioce o uvođenju finansijskih istraga u okviru istraga za krivična
djela korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca. S obzirom na to da su
izvještaji pokazivali da optužnice nisu dovoljno kvalitetne kao ni istrage,
Vijeće je radilo na velikom broju edukacija. Imajući u vidu OSCE-ov izvještaj
da su postojali problemi oko sukoba nadležnosti u tužilaštvima, tražili su da
se uspostavi koordinaciono tijelo glavnih tužilaca te je naknadno između
tužilaštava potpisan sporazum o razumijevanju u okviru kojeg je uspostavljeno
koordinaciono tijelo koje bi trebalo da rješava probleme sukoba nadležnosti.
Ipak, ohrabrujućim smatra da su svi izvještaji utvrdili kako
postoji volja da se preporuke realiziraju, ali ne dovoljno brzo
Ne može se reći da ne prihvataju izmjene Zakona o VSTV-u BiH
U VSTV-u BiH smatraju izmjene Zakona o VSTV-u potrebne i da
trebaju da uslijede što prije. Kako kaže, dobru volju su iskazali 2018. godine,
kada smo usvojili inicijativu za reviziju Zakona o VSTV-u BiH. U drugom mjesecu
2020. godine su donijeli zaključak da se nadležnim institucijama zakonodavne i
izvršne vlasti uputi prijedlog za pokretanje procedure da bi došlo do izmjene
Zakona u dijelu koji se tiče finansijskog izvještavanja sudija i tužilaca. U
11. mjesecu su raspravljali o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
VSTV-u BiH i donijeli mišljenje u kojem su naveli da su prepoznali cilj zakona,
a to je jačanje integriteta i odgovornosti članova Vijeća i nosilaca
pravosudnih funkcija.
Ističe kako jesu naveli određene primjedbe i tražili da se
još raspravlja o određenim odredbama jer, kako upozorava, postoji opasnost od
blokade pravosuđa – toliko su te zamjerke išle. naglašava kako se nikako ne
može reći da ne prihvataju izmjene Zakona o VSTV-u BiH. Pojašnjava kako se
hitne izmjene odnose na utvrđivanju odgovornosti članova Vijeća, način
razrješavanja članova Vijeća, uspostavu jedinice za integritet, određene
izmjene su u odnosu na disciplinski postupak, intencija je i da članovi Vijeća
ne mogu biti suzdržani prilikom glasanja. To su, nastavlja, hitne izmjene, a
nakadno bi trebala da se radi sveobuhvatna izmjena zakona i ona bi trebala da
uslijedi godinu dana nakon usvajanja hitne izmjene.
Rezultati procesiranja ratnih zločina mogu biti bolji
Što se tiče procesiranja ratnih zločina, Gorušanović-Butigan
priznaje da rezultati mogu biti bolji, ali podsjeća kako je zaključno sa 2020.
godinom doneseno oko 500 pravomoćnih odluka i da je Tužilaštvo u posljednjih
šest godina procesiralo preko 4.000 osumnjičenih.
