Bosna i Hercegovina je i u godini pandemije nastavila trend
povećanog uvoza, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Dok je tržište
je preplavljeno poljoprivrednim proizvodima iz uvoza domaći proizvođaći
gomilaju viškove proizvoda i bore se za opstanak.
Poljoprivredni proivođač iz Visokog, Mirsad Dervišbegović,
suočen je s problemom nemogućnosti plasmana velike količine krompira koji će,
po svemu sudeći, propasti u magacinu. Ovaj poljoprivrednik je, kao i brojni
drugi, proljetos uvažio apele države da se zbog pandemije koronavirusa povećaju
zasadi.
“Mi smo poslušali nadležne organe, povećali smo svoje
proizvodne kapacitete za nekih 30-40% i bolje bi bilo da nismo. Krompir sad
stoji tu na lageru”, rekao je Dervišbegović.
Državni organi nisu ništa učinili da smanje prekomjeran
uvoz. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH deficit u
poljoprivrednoprehrambenom sektoru za devet mjeseci prošle godine iznosio je
nešto više od 1,6 milijardi KM. Prednjači uvoz krompira iz Austrije i
Holandije, a iako je upitan sistem kontrole kvalieta tih proizvoda krajnji
kupci prednost im daju radi cijene koja je znatno niža u odnosu na cijenu
domaćih proizvoda.
“Cijena samo je bitna. Nije bitno da li je iz Holandije,
Belgije, Bosne, znači samo je cijena bitna. Najviše uvoza ima i na pijaci
najviše uvoza ima”, istakao je Nisvet Kasap, trgovac
Ekonomski stručnjaci ističu da je moguće zaštititi domaće
poljoprivrednike i to na način kako to rade u zemljama EU putem investiranja
javnog novca kroz kreditno-garancijske fodnove u poljoprivrednu proizvodnju
koju je neophodno direktno povezati sa robnim rezervama. Sličan princip,
naglašava naš sagovornik, bio je prisutan i u bivšoj Jugoslaviji.
“Ona je odrađivala to što je odrađivala, proizvodila. Kada je
završila, predavala je na skladišta robnih rezervi, a robne rezerve kako su
primale robu, skidale su one novčane obaveze koje su poljoprivredni proizvođači
imali. I taj sistem nije nikakva nepozanica i nikakva tajna i tako rade i
Holanđani i svi ovi drugi koji nama prodaju ovu robu”, objasnio je Željko
Rička, sa Ekonomskiog fakulteta UNZE
Poljoprivredni proizvođaći upozoravaju, ukoliko se nastavi
ovakav odnos države BiH, ali i samih građana koji su stavili cijenu ispred
kvaliteta, da će poljoprivredni proizvođači u BiH u naredne dvije godine doći u
situaciju da prestaju proizvoditi ekološku, sigurnu i provjerenu hranu, te da
će BiH i njeni građani biti osuđeni na hranu sumnjivog porijekla iz zemalja EU.
