Kako zaštititi domaću proizvodnju i proizvođače u vrijeme
krize izazvane pandemijom korona virusa? Nadležni tvrde da proizvođači uvijek
mogu biti nezadovoljni, te prostora za nove mjere uvijek ima. Od onih preduzetih,
najviše se pominje smanjenje uvoza određenih roba. Ipak, za proizvođače to nije
trajno rješenje, jer je uvozna roba, kažu, i dalje jeftinija od njihove.
U teškoj godini kakva je bila 2020., zadovoljni su mogli
biti poljoprivrednici. Zemlja im je uzvratila trud, u rodnoj godini, svaki
napor se isplatio. Hrane je bilo i viška. No, ne i otkupa.
“Reagovali smo u smislu da te tržišne viškove smanjimo na
način da stimulišemo prerađivače da otkupljuju domaće proizvode, od domaćih
proizvođača. Ima problema, i zaista smo uložili veliki trud. Ako pogledate
izvještaje Spoljotrgovinske komore vidjećete da je BiH ipak više hrane izvozila
nego što je uvozila”, rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva
i vodoprivrede RS.
Uspjehom se smatra i što se budžetska sredstva za ovu oblast
nisu smanjivala.
“Treba ga i povećati, kad bude veća mogućnost budžeta. On
treba ići i na 100 i 120 miliona. Mi imamo korektnu saradnju i komunikaciju i
nismo imali velikih problema, niti primjedbi od poljoprivrednika i udruženja”,
rekao je Nijaz Brković, pomoćnik ministra poljoprivrede FBiH.
Kao glavnu “prijetnju” plasmanu domaćih proizvoda, mnogi
navode uvoznu robu. Nadležni kažu, statistički, uvozimo manje, ali su se cijene
promijenile.
“Uvoz mesa goveda u BiH je smanjen, za 5 hiljada tona, mesa
svinja negdje za ti i po hiljade tona. Čak je povećan izvoz mesa goveda iz BiH,
značajno. Podaci govore da je i za nekih 8,5 odsto povećan izvoz voća i povrća”,
rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Sve što se uveze domaće proizvode čini manje konkurentnim,
jer su mnogo skuplji.
“I to što se uvozi uvozi se jako nekvalitetna roba. Mi imamo
siromašno društvo i to ljudi konzumiraju kod nas, naši građani. A naša roba
stoji jer je dosta skuplja od te uvozne”, rekao je predsjednik Udruženja
poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.
Da bi se ograničavanjem uvoza ova situacija promijenila, za
početak je, kažu upućeni, potrebno znati kolika je domaća proizvodnja i na koji
period bi trebalo obustaviti uvoz.
“Da biste se bavili strategijom morate imati kvalitetne
ulazne podatke. Mi te podatke nemamo. Ako imamo, oni najčešće nisu ni
kvalitetni ni precizni”, rekao je Marin Bago iz Udruženja “Futura”.
Proizvođači kažu, ugovoreni otkup za sada ide planiranom
dinamikom. No, poručuju, podrška i pomoć države im i dalje trebaju.
