Odliv bh. radnika u Sloveniju i Njemačku tokom prošle godine
nije zaustavljen uprkos složenoj situaciji izazvanoj virusom korona, ali je,
istina, ovaj proces usporen.
Kada je u pitanju posredovanje Agencije za rad i
zapošljavanje BiH u 2019. godini u Njemačkoj su izdate 683 radne dozvole, a u
prošloj njih 533, i svi zaposleni su sa srednjom medicinskom školom.
“U Sloveniji je u 2019. godini izdata 14.581 radna
dozvola, a zaključno sa novembrom taj broj u 2020. je 6.618 radnih
dozvola”, rekao je za “Nezavisne” Boris Pupić, stručni saradnik
za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i
zapošljavanje BiH.
Prema njegovim riječima, u Sloveniji su zapošljavani
uglavnom vozači, varioci, zidari, fasaderi, tesari, elektro i hidromonteri,
bravari…
Nisu optimistične ni prognoze… Selvedin Šatorović,
predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, uvjeren je da ćemo veliki odliv
radne snage imati prvog dana kad budu otvorene granice za bh. državljane,
odnosno kad se bude bez problema moglo pristupiti zemljama Šengena.
Ocjenjuje da nije svijetla budućnost u 2021. godini, te da
je problem što su u BiH glavne teme političke, umjesto privrednih.
“Mi smo ranije upozoravali da naše plate ne mogu ni na
koji način obezbijediti golu egzistenciju, imajući u vidu da potrošačka korpa
za četvoročlanu porodicu iznosi između 1.800 i 2.000 maraka. Mislim da ćemo
imati situaciju da će poslodavci suhim zlatom plaćati radnike koji će biti
manje kvalitetni od ovih koji danas rade za ove mizerne plate”, rekao je
Šatorović za “Nezavisne”.
Sindikalci i poslodavci se slažu u jednom: iz BiH odlaze oni
koji su najstručniji. Nije optimističan ni Spasoje Albijanić, predsjednik Udruženja
poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike
Srpske, koji ističe da se poslovna zajednica u Srpskoj i BiH i te kako
pribojava da će, po stabilizaciji stanja, doći do pojačanog odliva radnika s
naših prostora.
Ovdje se, kako dodaje, radnicima ne mogu ponuditi uslovi
koje oni mogu dobiti u zemljama zapadne Evrope.
“Ljudi idu tamo gdje im je bolje, gdje su sigurniji.
Pogotovo mi ostajemo baš bez stručne radne snage, odnosno ljudi koji znaju svoj
posao, svoj zanat. Oni ovdje postaju rijetkost zato što su traženi na zapadnom
tržištu. Tamo su dobro plaćeni, obezbijeđena im je lična sigurnost. Naravno da
bi i poslodavci ovdje dali veće plate, ali uslovi diktiraju pravila. Mislim da
se moraju preduzimati sistemske mjere”, istakao je Albijanić za
“Nezavisne”.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u
novembru prošle godine smo imali 413.254 nezaposlena, a u februaru te godine,
odnosno prije nego što je virus korona stigao u BiH, posao je tražilo 402.888
ljudi.
