Bosna i Hercegovina trenutno ima tri vjetroelektrane
vrijedne preko 400 miliona maraka i koje godišnje proizvedu električne energije
više od 150 malih hidroelektrana.
Dvije vjetroelektrane rade više od godinu dana na području
Tomislavgrada, a treća koja je na platou Podveležja iznad Mostara uskoro kreće
sa radom i prve probne kilovate već je proizvela ovih dana.
Od tri vjetroelektrane, dvije su u vlasništvu države, a jedna u privatnom
posjedu i građene su uglavnom kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke, a
same će se isplatiti za 13 godina, te je prema dostupnim podacima jedna u
izgradnji i tri su u skorom planu.
Uloženo preko 400 miliona KM
Prva vjetroelektrana u našoj državi je Mesihovina na području Tomislavgrada s
radom počela u martu 2018 godine i jedna je od najvećih vjetroelektrana na
području jugoistočne Evrope.
Vrijednost projekta je oko 82 miliona eura, a kreditna sredstva je odobrila
Njemačka banka za razvoj – KFW u iznosu od 71 milion eura, dok je jedan milijun
osigurala njemačka vlada.
Investitor i vlasnik je Elektroprivreda HZ HB, kojoj ova vjetroelektrana donosi
godišnji prihod od oko 20 milijuna maraka i investicija će se isplatiti za 13
godina.
Vjetroelektrana Mesihovina smještena je u centralnom dijelu općine
Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje
proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6.000
kilovat sati godišnje, ova vjetroelektrana može opskrbiti električnom energijom
oko 27.500 kućanstva.
Početkom 2019. godine, s radom je počela i druga vjetroelektrana Jelovača,
također na području Tomislavgrada, poznata kako najveća privatna investicija u
FBiH, u koju se upustio vlasnik širokobriješke kompanije Feal Jozo Bogdan, koji
je prošle godine preminuo od uboda ose.
Radi se o vjetroparku s 18 turbina sa ukupno instalirane snage 36 MW i godišnje
proizvede 110 GWh.Vrijednost investicije do puštanja u komercijalni pogon je
40.000.000 eura, a sredstva su osigurana kreditnim aranžmanom komercijalnih
banaka.
Treća je vjetroelektrana Podveležje, desetak kilometara
istočno od Mostara, koja će sa 15 vjetroagregata pojedinačne snage 3,2 MW
ukupne snage 48 MW godišnje proizvoditi oko 130 GWh električne energije, što je
energetski ekvivalent za 46 malih hidroelektrana.
Investicija se finansira kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke KfW i
sredstvima JP Elektroprivreda BiH u ukupnom iznosu 162 miliona maraka (83,2
eura), što predstavlja jednu od najvećih investicija na širem području Mostara.
Ovo je prvi vjetropark Elektroprivrede BiH, koji predstavlja opredjeljenju EU
za povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a
investicija bi prema procjeni stručnjaka trebala biti isplativa za oko 12
godina.
Isplativost investicija
Koliko su zapravo isplative vjetroelektrane s obzirom na ogromna ulaganja i
činjenicu da za svaku od navedenih treba više od čitave decenije da bi se
investicija isplatila, pitanje je koje se samo nameće u javnosti.
Rektor mostarskog univerziteta Elvir Zlomušica, koji je doktorirao na
obnovljivim izvorima energije i vjetroelektranama za Klix.ba kaže da je
isplativost izgradnje vjetroparka neupitna.
“Koliko je isplativa vjetroelektrana zavisi od više faktora, a prije svega
od mjesta na kojem je postavljana, jer raste energija odnosno snaga sa trećom
potencijom brzine vjetra”, pojašnjava Zlomušica. Dodaje kako je uz to
važna i cijena i oprema, te niz drugih faktora.
“One su isplative svakako, ali u ovom trenutku nisu isplative kao
konvencionalni izvori energije nafta, ugalj i drugi i zato im se svugdje u
svijetu daju podsticaji. Prema našim procjenama, isplativost investiranja je
otprilike deset do petnaest godina, zavisno od vjetroparka i vjetra”,
pojasnio nam je.
Ističe da bi se vjetroelektrana Podveležje prema rađenim procjenama trebala
isplatiti za 12 godina i da će u energetskom smislu biti ekvivalent za 46 malih
hidroelektrana, što jasno govori koliko je važna njezina izgradnja.
“Evropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine nema
proizvodnje CO2 iz energetskih objekata”, naglašava Zlomušica. U tom
smislu, kako nastavlja pojašnjavati, BiH koja pretendira ulasku u EU izgradnjom
vjetroelektrana u tom smjeru lagano trasira put.
Izgradnju vjetroelektrana podržava i univerzitetski profesor mašinstva Rešad
Malović, koji je vrsni poznavalac hidroelektrana u BiH, napominjući da je
ulaganje dvostruko veće nego za HE.
“Zaista je takva situacija, jer kad se radi vjetroelektrana, sve se mora
kupiti vani, a tu je i modularna oprema, jer svi sklopovi idu u paketu i zaista
je to skupo, ali ne znači da se neće izjednačiti u narednom periodu”, kaže
navodeći da ih je slična cijena i solarnih hidroelektrana.
Malović naglašava da BiH izvozi oko 20 posto električne energije zavisno od
potreba i da se ta sredstava usmjeravaju u investicije, te da treba znati
sljedeće.
“Ako jedna hidroelektrana godišnje radi 4.500 ili 5.000 sati vremenski,
vjetroelektrana i solarna elektrana može da radi oko 1.500 sati i ne više, jer
se na toliko projektuje i ne može se predvidjeti vrijeme kad će stati
vjetroelektrana, pa da ne može proizvoditi energija. Elektroprivreda kao veliki
investitor u tom slučaju mora imati rezerve hidroenergije da nadomjesti što je
gubitak u sistemu, kako ne bi plaćali uvoz iz inostranstva ili gasili neke
fabrike, što bi bili lančani troškovi”, pojašnjava profesor Malović za
Klix.ba.
Uz izgradnju vjetroelektrana, smatra on, nužno je održavati hidroelektrane, pa
čak i graditi nove vodeći računa o ekološkom utjecaju.
“Nikad nije dovoljno energije u sistemu. Energija je nosilac razvoja
društva”, zaključio je.
Nove investicije
Za proizvodnju energije na području Nevesinja se gradi prva vjetroelektrana u
RS-u Grebak i u nju investitori iz Njemačke ulažu 130 milijuna KM (oko 66,5
miliona eura). Postavit će se 10 turbina, od kojih će jedna moći proizvesti
struju dovoljnu za snabdijevanje Nevesinja.
Ove godine bi, nakon brojnih najava, prema planovima Elektroprivrede Republike
Srpske, trebao biti izgrađen i vjetropark Hrgud u općini Berkovići sa 16
vjetrogeneratora sa po tri megavata snage, koji će proizvoditi 126 gigavat sati
električne energije.
Investicijska vrijednost je 126 miliona maraka i financirat će se najvećim
dijelom iz kreditnih sredstava, a poznato je da ove projekte kreditira Njemačka
razvojna banka KfW.
Nakon milionskih investicija u Hercegovini značajni projekti obnovljivih izvora
energije su u pripremi i sjevernijim područjima naše zemlje.
Elektroprivreda BiH radi na realizaciji projekta vjetroelektrana Bitovnja kod
Konjica sa planiranih 25 vjetroturbina, ukupne instalisane snage do 60 MW i
godišnjom proizvodnju od 110 GWh električne energije.
Radi se ina realizaciji projekta vjetroelektrane Vlašić sa planiranih 18
turbina ukupne snage 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 115 GWh.
zosradio.ba/Klix
