Gotovo četvrtina građana BiH nikada nije koristila računar.
Njih 2,9 posto nije imalo takvu potrebu u posljednja tri mjeseca, a 7,6 posto
ispitanika ispred računara nije bilo duže od godinu. Ovo su podaci iz
posljednjeg izvještaja o korištenju informaciono-komunikacijskih tehnologija u
našoj zemlji koji je objavila Agencija za statistiku BiH.
Više od četvrtine domaćinstava u BiH nema pristup internetu,
a jedan broj ispitanika čak nije ni znao ima li takvu mogućnost. Oni koji
koriste internet najčešće to rade zbog besplatnog telefoniranja, slanja poruka,
prisustva na društvenim mrežama ili čitanja vijesti, a od ukupnog broja
korisnika interneta samo 16,7 posto njih koristi internet-bankarstvo.
Kada je riječ o preduzećima, na uzorku od 2.276 anketiranih,
podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da 99,6 posto njih ima pristup
internetu, ali da ih samo 15,2 posto upošljava IT stručnjake. Iz ovih podataka
očigledno je da je startna pozicija BiH u “korona utrci” ka novom načinu
poslovanja negdje na začelju.
Zbrisati poput cunamija
Biti informatički pismen znači stalnu edukaciju, u skladu s
razvojem tehnologija, podsjeća Nermina Mašala-Kelić, direktorica agencije UM iz
Sarajeva.
– Evidentiran je značajan rast online trgovine i
elektronskog plaćanja. Kupci koji su ranije kupovali isključivo kroz tradicionalne
kanale morali su savladati određene vještine korištenja softvera da bi mogli
obaviti kupovinu elektronskim putem. Kompanije koje nisu imale opciju
online prodaje morale su proći proces učenja i usvojiti nove tehnologije da bi
ponudile ono što kupci trebaju. Oni koji to nisu uradili svakako su u zaostatku
– govori Mašala-Kelić.
Svaka grana industrije pogođena je posljedicama pandemije,
koja je dovela do promjena koje još traju, kaže Demir Imamović, bivši ministar
privrede BPK Goražde.
– U 2020. kupci i građani su zbog „lockdowna“ pomjerili
svoje aktivnosti online i u 2021. će se to pomjeranje samo ubrzati. Kompanije u
svijetu u ovoj godini fokusiraju se na remodeliranje ključnih tehnologija, gdje
su na prvom mjestu investicije u tehnologije digitalnog radnog mjesta, koje su
potrebne da se podrži rad od kuće, a iza čega su ulaganja u vještačku
inteligenciju i robotsku automatizaciju procesa. Ove promjene ne samo da
će pomoći kompanijama da budu izdržljivije u krizama kao što je COVID-19, već
će ostvariti i značajan rast konkurentnosti na tržištu – pojašnjava Imamović.
Dodaje da BiH mora pratiti svjetske trendove.
– Neće trebati puno vremena da vidimo je li nas kriza
opametila. Digitalno doba donosi novu revoluciju i mi danas živimo u svijetu u
kojem će promjene kao cunami zbrisati one koji se ne prilagode – ističe
Imamović.
Ključ je u obrazovanju
Tuzlak s australskom adresom, naučnik i inovator Edhem Eddie
Čustović kaže da BiH ne čine samo veliki gradovi, već i mnogo manja mjesta koja
infrastrukturno, s kadrovima u obrazovanju i na druge načine mnogo lošije
stoje.
– Imamo problem da je naša informatička pismenost na nižem
nivou ili da u rezultatima PISA testova dosta zaostajemo. Kada bismo dali
priliku svima u BiH da imaju jednak pristup opremi i znanju, tek bismo onda
dostigli neki vrhunac, iskoristili kapacitete, ljudske resurse u tom digitalnom
dobu – navodi Čustović.
U različitim programima obrazovanja mladih, u okviru BH
fondacije budućnosti koju je osnovao prije šest godina, do danas je učestvovalo
više od 10 hiljada osoba. Zbog problema s uspostavom online nastave, program
online obrazovanja organiziran je i za više od 10.000 nastavnika s područja
bivše Jugoslavije.
– Sada je imperativ da morate prihvatiti digitalne
promjene ili nećete postojati na tržištu ili sistemu obrazovanja. Naš glavni
cilj je osposobiti mlade iz prirodnih i tehničkih nauka, da imamo najkvalitetnije
ljude i najsavremenije tehnike, kako bi ti stručnjaci za koju godinu razvijali
dodatne sektore: privredne, obrazovne, konsultantske – kaže Čustović.
Poslovanje bez granica
Ne stojimo dobro u obrazovnom sektoru, ali ni javnoj upravi
koja je jako važna za stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta, kaže Amila
Pilav-Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prvi doktor nauka u
oblasti inovacija u BiH, autorica prve knjige o inovacijama i inovativnosti
kompanija u BiH, te osnivač i rukovodilac prvog univerzitetskog inkubatora u
našoj zemlji „GrowUp Business & Innovation hub“.
– Pandemija je u potpunosti promijenila paradigmu u smislu
da, ako niste digitalizirani, onda je u pitanju vaš opstanak. Možda je tu
poslovni sektor najbolje reagirao. S kolegama iz Italije radila sam
istraživanje prema kojem je kod nas 80 posto kompanija nespremno za ozbiljniju
digitalizaciju, s tim da je u sektoru prodaje taj postotak nešto bolji – kaže
Pilav-Velić.
Izazov, ali i prilika za male ekonomije
Seminare su zamijenili webinari, nema više zakupa prostora i
troškova, obrazovanje se vjerovatno nikad više neće u potpunosti vratiti u
klasičnu učionicu, finansijske transakcije, poslovanje uopće, sele se u
virtualni svijet, gdje je sve brže, jeftinije, lakše.
– To je isto kao kad bacite grudvu, a ona postaje sve
veća niz planinu dok ne pokrene lavinu. Digitalizacija neće stati i sad će
postati izuzetno važna paradigma, a ne trend, a kompanije koje se brže snađu
moći će ostvariti značajan rezultat. U okviru najveće regionalne
konferencije o inovacijama „Sarajevo Innovation Summit“ imali smo bh. IT
kompanije koje su od marta ostvarile rast od 150 posto, zahvaljujući tome što
su nudile digitalne proizvode i u globalnim okvirima. Digitalizacija je izazov,
ali i izuzetna prilika za male, nerazvijene ekonomije i male kompanije da
postanu globalne. Da ponude svoje proizvode jer, bez obzira na granice i
carine, imate mogućnost da budete „igrač“ na globalnom tržištu – ističe prof.
Amila Pilav-Velić.
Velika ulaganja
– Prepoznali smo da su države koje imaju manje od 10 miliona
stanovnika, a visoko kotiraju na ekonomskom razvojnom spisku, silno ulagale u
prirodne i tehničke nauke te su počele stvarati svoje proizvode koje plasiraju
na svjetsko tržište. Tu mi vidimo budućnost – poručuje Čustović.
