Izvan granica interneta koje svi poznajemo postoji mjesto
koje ne može pronaći čak ni Google. Daleko od Facebooka, Googla, Youtuba leže
nepregledna prostranstva sakrivenih sajtova zaseban svijet koji želi da ostane
anoniman. Vjerovali ili ne, taj svijet čini čak 90 posto interneta, dakle ovo
što svakodnevno koristimo je samo 10 posto.
Na sakrivenim sajtovima se svakodnevno dešavaju finansijske
prevare, neovlaštena trgovina, naručuju ubistva, ali sa druge strane ovaj
sakriveni web daje sigurnost uzbunjivačima poput Edwarda Snowdena.
Dark web predstavlјa jedan dio tzv. Deep web-a odnosno
dijela interneta kojim nije moguće pristupiti putem “običnih” internet
pretraživača kao što je Google, Mozilla, Internet Explore, Safari, Opera i sl.
Za korištenje ovog weba su potrebni posebni pretraživači kao
što je npr. TOR (The Onion Router). TOR pretraživač je besplatan i može
se skinuti pristupom na poveznicu www.topproject.org. Ovaj pretraživač
omogućava da korisnik prikrije svoj trag i identitet tako što će se
njegova IP adresa učestalo mijenjati i skrivati.
Dark web prevare
Preko Dark weba u Bosni i Hercegovini se svakodnevno
odvijaju prevare.
“U našoj zemlji su kao najčešći evidentirani slučajevi
kupovine droge, falsifikovanih novčanica, materijala dječije pornografije,
trgovine fotografijama ličnih dokumenata, Botnet -a i slično”, rekla je za
portal Akta.ba Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenje za odnose sa javnošću
Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Novčane prevare su najčešće izražen vid kriminaliteta u
našoj zemlјi i uzrokuju veoma velike finansijske poslјedice.
“Povezanost Dark weba i novčanih prevara se najčešće ogleda
u tome što se putem Dark weba mogu obezbijediti sredstva za izvršenje prevare kao
što su nabavka “phishing stranica” uz pomoć kojih će se od žrtve otuđiti
korisničko ime, email adresa ili pristupna šifra. Takođe, moguće je kupiti
kompromitovane email adrese, korisnička imena, pristupne šifre, naloge na
društenim mrežama, ili kupiti usluga, instrukcija, specijalizovani program i
slično. Na taj način se stvaraju uslovi odnosno preduzimaju pripremne radnje za
izvršenje prevara kao što su BEC (Business Email Compromise), CEO (Chief
Executive officer) prevare i slično”, naveli su iz Ministarstva
unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Pravilnim korištenjem informacionih tehnologija uz
poštovanje pravila i preporuka takozvane “Cyber higijene” moguće je
prepoznati sumnjive aktivnosti i određene nepravilnosti te na taj način
pravovremeno reagovati na “napad”.
“Tzv. “napad” se može ogledati u slanju neželјene
pošte, pokušajima da se pristupi email nalogu, slanju neuobičajenih poruka kroz
aplikacije za komunikaciju ili putem društenih mreža i slično. Ispravnim
korištenjem moguće je prepoznati da se radi o neuobičajenim porukama,
neuobičajenim aktivnostima na email nalogu, neuobičajenim ponuđenim poveznicama
za pristup, porukama, zahtjevima za unosom ili slanjem lozinki, ličnih
podataka, podataka o karticama za bezgotovinsko plaćanje i slično. A nakon
prepoznavanja moguće je i pravilno reagovati uz kombinaciju lјudskih i
tehničkih pretpostavki”, istakli su iz MUP-a RS.
Kazne za cyber kriminalce
Krivična djela iz oblasti cyber kriminala su propisana
krivičnim zakonima entiteta, te su tako u Republici Srpskoj Krivičnim zakonikom
u Glavi XXXII propisana Krivična djela protiv bezbjednosti kompjuterskih
podataka.
“Sankcije za ta krivična djela su različite i zavise od
vrste, načina izvršenja i poslјedice. Na primjer za krivično djelo “Oštećenje
kompjuterskih podataka i programa” ukoliko je djelom prouzrokovana šteta u
iznosu koji prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do
pet godina.
Za KD “Kompjuterska sabotaža” propisano je da će se
izvršilac kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina; “Izrada i
unošenje kompjuterskih virusa” – novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
dvije godine; “Kompjuterska prevara” – ako je djelom pribavlјena imovinska
korist koja prelazi iznos od 30.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora
od dvije do deset godina; “Neovlašteni pristup zaštićenom kompjuteru,
kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka” –
ako je uslјed djela došlo do zastoja ili ozbilјnog poremećaja funkcionisanja
elektronske obrade i prenosa podataka ili mreže ili su nastupile druge teške
poslјedice, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do tri godine; “Sprečavanje i
ograničavanje pristupa javnoj kompjuterskoj mreži” – u svom najtežem
obliku ako djelo učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine; “Neovlašteno korištenje kompjutera ili
kompjuterske mreže” – kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
šest mjeseci.
Takođe, treba naglasiti da su ova djela često povezana sa
drugim krivičnim djelima tzv. “klasičnog” kriminaliteta kao što su ucjene,
iznude, prevare, ugrožavanje sigurnosti, pranje novca i slično”, naglasili
su iz MUP-a RS.
Da bi otkrila cyber kriminalce policija se koristi raktivnim
i proaktivnim metodama.
“Reaktivne metode podrazumijevaju djelovanje policije nakon
što je djelo izvršeno, najčešće na osnovu prijave oštećenog lica. Tada se za
otkrivanje i dokazivanje ovog vida kriminaliteta koriste kombinacije
kriminalističkih i tehničkih znanja, gdje je važna pravovremena reakcija,
čuvanje podataka, pravilno dokumentovanje i prikuplјanje elektronskih dokaza,
smanjenje štete, otklanjanje poslјedica, razmjena informacija sa institucijama
u zemlјi i inostranstvu, saradnja sa privatnim sektorom i slično. Takođe, jako
važan segment predstavlјa i proaktivno djelovanje policije kroz prisustvo na
internetu, društvenim mrežama, forumima, dark webu i slično čime se postiže
mogućnost identifikacije izvršioca i otkrivanje krivičnog djela u njegovoj
najranijoj fazi, prije nego što je poslјedica i nastupila”, rekla je
načelnica Mirna.
Kako se zaštitit od prevara?
Da bismo se zaštitili od cyber prevara potreban je
sveobuhvatan pristup. S obzirom na to da je čovjek najslabiji dio sistema
potrebno je ulagati u obrazovanje i informisanje o ovoj temi.
“Klјuč zaštite je svijest lјudi bilo da se radi o osobama
zaposlenim u određenim kompanijama ili osoba koje privatno korisite
informacione tehnologije o vrstama i oblicima ugroženosti. Zatim obezbjeđenje
tehničkih pretpostavki kao što su: korištenje licenciranih operativnih sistema,
programa, antivirusnih programa, redovno ažuriranje operativnih sistema i
programam te segmentacija (podjela, razdvajanje sistema)”, poručuju iz
MUP-a RS.
Da bismo zaštitili elektronsku poštu potrebno je između
ostalog redovno mijenjati lozinku.
“Ispravno korištenje elektronske pošte, korištenje “jakih”
lozinki najmanje 8 – 12 karaktera kombinovanjem malih i velikih slova, brojeva
i simbola, bez navođenja bilo kakvih informacija koje se odnose na privatni
život, redovno mijenjanje lozinki, korištenje 2FA (dvofaktorke
autentifikacije), hardverskih klјučeva, pažlјivo korištenje i dijelјenje ličnih
podataka, izbjegavanje pristupa “sumnjivim” internet stranicama, nepoznatim
poveznicama, provjera istinitosti sadržava na internetu, sadržaja u člancima,
na forumima te email porukama. Važan segment zaštite je ne otvaranje email
poruka od nepoznatih pošilјalaca, ne otvaranje nepoznatih priloga u email
porukama, konsultcija sa stručnim licem. Za pravne subjekte je jako važno da
koriste usluge profesionalnih lica koja se bave održavanjem informacionih
sistema”, pojasnili su iz MUP-a RS.
