Jedan od najvažnijih prioriteta za pristupanje Bosne i
Hercegovine Evropskoj uniji jeste napredak u oblasti vladavine prava, a posebno
sposobnost pravosuđa da pokaže konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i
organizovanog kriminala, stav je Delegacije EU u BiH.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi, odnosno na određenom
nivou pripremljenosti u prevenciji borbe protiv korupcije i organiziranog
kriminala. Nije bilo napretka u realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja,
preporuka iz 2019. u ovoj oblasti, kao ni nalaza iz Izvještaja stručnjaka o
pitanjima vladavine prava u BiH. Korupcija je i dalje vrlo prisutna i
predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, jer je na svim nivoima vidljiv
direktan politički uticaj na svakodnevni život građana, navodi se, između ostalog,
u zaključcima Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH za 2020. godinu.
Neusklađenost zakonodavstva na nivou cijele BiH i slaba
institucionalna saradnja i koordinacija i dalje koče borbu protiv korupcije.
Rezultati na sprečavanju i suzbijanju korupcije na visokom nivou i dalje su
vrlo ograničeni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja, navodi se
u Izvještaju o BiH.
Usvojiti zakon o sprječavanju sukoba interesa na državnom
nivou
U narednoj godini, kako stoji u Izvještaju, Bosna i
Hercegovina treba posebno da usvoji zakon o sprečavanju sukoba interesa na
državnom nivou i kompletira zakonski okvir za zaštitu osoba koja prijavljuju
korupciju.
BiH treba da pokaže napredak u postizanju rezultata na
sprečavanju i suzbijanju korupcije na visokom nivou i osigura djelotvoran i
nezavisan sudski postupak u predmetima korupcije povezanim sa Covid-om, te da
usvoji novu strategiju i akcioni plan za borbu protiv korupcije na državnom
nivou i osigura efikasno funkcionisanje i koordinaciju tijela za sprečavanje
korupcije na svim nivoima vlasti, stoji između ostalog, u zaključcima Izvještaja
Evropske komisije o napretku BiH.
Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Fenu
kažu da “jedan od najvažnijih prioriteta za pristupanje BiH Evropskoj
uniji jeste napredak u oblasti vladavine prava, a posebno sposobnost pravosuđa
da pokaže konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog
kriminala”.
– U Bosni i Hercegovini je potrebna odlučnija politička
opredijeljenost za najviše standarde integriteta i transparentnosti u svim
sferama društva, kao i za sprečavanje sukoba interesa, u cilju efikasne borbe
protiv korupcije i jačanja povjerenja građana u sve javne institucije – kazali
su Feni iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH.
Istakli su da su “više puta apelovali na nadležne da
usvoje novi Zakon o sukobu interesa na državnom nivou, koji bi bio u skladu sa
evropskim standardima, a čijom bi se provedbom omogućio značajan napredak u
borbi protiv korupcije u BiH”.
Provjera podataka o imovini nosilaca javnih funkcija
– Ovo je ujedno i jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja
Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Za sada je samo Kanton
Sarajevo usvojio i primjenjuje sveobuhvatan zakon o prijavljivanju i provjeri
podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, koji bi trebao biti primjer
ostalim nivoima vlasti – naglasili su.
Nadalje, kako su istakli, donošenje i učinkovita provedba
Zakona o zaštiti zviždača je jednako važna, što je istaknuto u ključnim
prioritetima iz Mišljenja. To znači, da bi BiH ostvarila napredak na svom putu
ka EU, mora osigurati adekvatnu zaštitu zviždača od zastrašivanja ili odmazde.
– U Mišljenju se takođe navodi da su pravomoćne presude u
predmetima korupcije visokog nivoa vrlo rijetke, kao i da sankcije nemaju
adekvatan odvraćajući učinak. Pored navedenih zakonodavnih koraka, potrebno je
ostvariti napredak i postići rezultate kada je riječ o proaktivnim istragama,
potvrđenim optužnicama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama u
predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući na visokom nivou.
Znatan broj navoda o koruptivnim praksama za vrijeme pandemije dodatno je
ukazao na potrebu unapređenja efikasnosti u procesuiranju predmeta korupcije –
kazali su iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH.
Također su podsjetili “da je potrebno bez daljnjeg
odlaganja usvojiti Strategiju za borbu protiv korupcije za 2020.-2024. godinu i
odgovarajući Akcioni plan, čijom bi provedbom borba protiv korupcije bila
efikasnija”.
Iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe
protiv korupcije ističu da je dovoljno pogledati samo jedan izvještaj Europske
komisije da bude jasno da je široko raspostranjena korupcija u BiH i njeno neprocesuiranje
upravo ključna prepreka europskom putu BiH.
Bez napretka u efikasnoj primjeni antikorupcijskih
strategija
– U godišnjim izvještajima Evropske komisije jasno stoji da
svi nivoi vlasti u BiH pokazuju znakove političke zarobljenosti što direktno utječe
na svakodnevni život građana. Osim toga, ocijenjeno je kako nije postignut
napredak u efikasnoj primjeni antikorupcijskih strategija i akcionih planova,
te je evidenta neusklađenost zakonodavstva u cijeloj zemlji i slaba
institucionalna saradnja i koordinacija. Također, potcrtano je i da su učinci
prevencije i represije korupcije na visokom nivou vrlo ograničeni i to zbog
operativne neefikasnosti i političkog uplitanja – kazali su Feni iz Agencije za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.
Naglasili su da je “korupcija toliko raširena da svi
nivoi vlasti pokazuju da su pod kontrolom politike, što i ovoj Agenciji
predstavlja veliku prepreku u radu”.
– U BiH se, nažalost, pojedinci, a vrlo često i institucije
ponašaju kao da je korupcija nešto što se dešava nekome drugom, a ne nama. Sve
dok budemo imali takav stav, bit ćemo jedna od zemalja sa najvećom stopom
korupcije u svijetu – kažu iz ove Agencije.
Na pitanje koliko bh. vlasti iskreno rade u borbi protiv
korupcije i šta neposredno treba uraditi, iz Agencije za prevenciju korupcije i
koordinaciju borbe protiv korupcije ističu da se “bez želje i odlučnosti
donosilaca odluka na političkom i administrativnom nivou ne može očekivati
preduzimanje konkretnih i angažiranih mjera u borbi protiv korupcije, jer će
one ili izostati ili biti kampanjske i selektivne”.
Kako se pomjeriti sa mrtve tačke
– Da bismo se pomjerili s mrtve tačke potrebno je, prije
svega, početi provoditi GRECO preporuke, za koje u BiH mora biti osigurana
odgovarajuća zakonodavna i institucionalna podrška. S obzirom na to da je
korupcija uvijek u vezi sa procesom donošenja odluka, treba težiti tome da
proces donošenja odluka bude u što manjoj mjeri prepušten slobodnoj procjeni
donosilaca odluka. Umjesto toga, potrebno je osmisliti i provoditi odlučivanje
u jasno definisanoj proceduri, na osnovu preciznijih kriterija i uz otvorenost
procesa ka javnosti – poručuju iz ove Agencije.
Navode da je “neophodno i preispitivanje nivoa i
neophodnosti diskrecionih ovlaštenja kao bitnog segmenta prevencije korupcije,
te podizanje svijesti javnosti kako o rizicima diskrecionog odlučivanja, tako i
o načinu na koji će civilno društvo pratiti da li se ta ovlaštenja koriste u
skladu sa svrhom zbog koje postoje”.
– Koliko korupcija ugrožava put BiH ka Evropskoj uniji
dovoljno govori činjenica da većina od 14 prioriteta koje je identifikovala
Evropska komisija na putu BiH kao uopšte statusu kandidata, se odnosi upravo
većinom na vladavinu prava i na borbu protiv korupcije, odnosno provođenje
ključnih antikorupcionih reformi i usvajanje zakona koji nedostaju, odnosno
unapređenje postojećih zakona vezano za borbu protiv korupcije – kazala je za
Fenu izvršna direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić.
Dodala je da “u to ulaze i izborno zakonodavstvo,
ukljujući i finansiranje političkih stranaka, sukob interesa, javne nabavke,
zaštita prijavitelja korupcije te reforma pravosuđa, kao jedno od ključnih stvari,
s obzirom na to da je identifikovana kao najslabija karika uopšte i što se tiče
integriteta i što se tiče efikasnosti u borbi protiv korupcije”.
VSTV je postalo kao jedno od ključnih problema
– Međutim, kada pogledamo odnos vlasti u BiH, pa čak i prije
toga gdje su uglavnom napore ulagali na to da se uruši i ovo sada što imamo,
dakle i da se upropasti zakonski okvir i da se unište potpuno institucije i
stave pod direktnu političku kontrolu, upravo oni koji bi trebalo da provode
zakone. A sa druge strane i kada pogledamo ovaj period nakon mišljenja koje je
Evropska komisija izdala za BiH i postavljanja tih 14 prioriteta šta je urađeno
– nije apsolutno ništa urađeno – istakla je Korajlić.
Prema njenim riječima, postoje na snazi vrlo otvorene
opstrukcije i blokade procesa i usvajanja ključnih zakona.
– To smo vidjeli na primjeru zakona o sukobu interesa koji
stoji u proceduri već godinama, za koji apsolutno bez obzira na poruke koje
dolaze od institucija da to treba mijenjati, jednostavno ne žele da se uspostavi
adekvatan okvir i kontrole i odgovornosti. Na isti način imamo priču o zakonu o
javnim nabavkama koja već dugo stoji. Kada govorimo o zakonu o Visokom sudskom
i tužilačkom vijeću o kojem se godinama priča, ništa nije urađeno da se
unaprijedi i proces imeovanja, da se reformiše samo VSTV koje je postalo i
identifikovano kao jedno od ključnih problema. Tako da vidimo da apsolutno
vlasti u BiH čine sve što mogu da blokiraju, da razvuku sve procese i misle
očigledno da će moći bilo kakve i kozmetičke izmjene ostvariti i da se to
smatra ako ispunjenje prioriteta iako je EU jasno naglasila u kojem smjeru
unapređenja moraju ići – istakla je Korajlić.
