Visok nivo zagađenja vazduha, ograničeni kapaciteti za
upravljanje otpadom, uključujući ilegalna odlagališta otpada, nekontrolisana
gradnja, drugi problemi kombiniraju se tako da BiH ima jedan od najgorih
učinaka u pogledu zaštite okoliša u Evropi.
Ovo je u razgovoru za Fenu ocijenio zamjenik šefa Misije
OSCE-a u BiH Dmitry Iordanidi, naglašavajući da se prema podacima Evropske
agencije za okoliš, više od četvrtine smrtnih slučajeva u BiH se mogu pripisati
okolišnim faktorima, što je najviši procenat u Evropi.
“Svjetska banka je nedavno procijenila da samo zagađenje vazduha sitnim
lebdećim česticama (PM 2,5) uzrokuje 3.300 preranih smrti u BiH svake godine i
gubitak više od osam posto BDP-a. Neadekvatan fokus na okoliš na najvišim
nivoima donošenja političkih odluka, nedostatak stručnog znanja o okolišnom
pravu i ograničeni nivo svijesti javnosti o negativnom uticaju degradacije
okoliša zajedno predstavljaju prepreku pozitivnim promjenama u ovoj
oblasti” smatra on.
Kaže kako je učešće građana u donošenju odluka u vezi sa okolišem još uvijek na
niskom nivou, ali to ne bi pripisao nedostatku interesovanja za okolišna
pitanja.
“Istraživanje javnog mnijenja koje je Misija OSCE-a upravo obavila u
Srednjobosanskom kantonu, pokazalo je da su skoro svi ispitanici rekli da su
zabrinuti zbog stanja okoliša u njihovom mjestu stanovanja, kao i na globalnom
nivou, te da su spremni promijeniti svoje navike i ponašanje. Mladi u BiH su
naročito svjesni okolišnih pitanja, a to je pokazano u različitim
istraživanjima percepcije javnosti” kaže Iordanidi.
BiH je pristupila tzv. Aarhuskoj konvenciji još 2008.
godine. Tom Konvencijom se uspostavlja određeni broj prava koje javnost
(pojedinci i njihova udruženja) ima na raspolaganju u vezi sa okolišem,
uključujući pravo svake osobe da dobije informacije o okolišu koje su u posjedu
tijela vlasti, pravo učešća u donošenju odluka u vezi sa okolišem i pravo
osporavanja javnih odluka.
Nažalost, ističe Iordanidi, kao što je slučaj sa mnogim drugim međunarodnim
konvencijama i standardima, tijela vlasti BiH ne provode Konvenciju u dovoljnoj
mjeri.
“Nedostaci koje je zapazila Mreža Aarhus centara u BiH, koja djeluje uz
podršku OSCE-a, uključuju ograničeni nivo svijesti građana o njihovim pravima
koja proističu iz Konvencije, nedostatak kapaciteta ili opšti nedostatak volje
tijela vlasti da u potpunosti provedu odredbe Konvencije. Ti nedostaci
omogućavaju nekontrolisanu degradaciju okoliša, izlažući riziku kvalitet
života, zdravlje i sigurnost ljudi u BiH. Iz tog razloga, mi u Misiji radimo na
podizanju svijesti građana o Konvenciji te o okolišnim pravima, ali i
odgovornostima, javnosti, u vezi sa učešćem u donošenju odluka koje se tiču
okoliša. Mi to činimo zbog toga što građani često postanu aktivni kada je već
skoro prekasno politike djelovanja su već usvojene, finansijska sredstva su
potrošena i tek kada okolišne posljedice tog djelovanja počnu da utiču na
njihovo zdravlje i dobrobit, oni postanu glasni i aktivniji. Da budemo jasni,
to naravno nije njihova krivica” rekao je Iordanidi. Govoreći o tome kako
podstaći građane da učestvuju u postupku donošenja odluka kada još uvijek imamo
neodgovorne građane koji zagađuju okoliš svakog dana bez ikakve svijesti ili
posljedica, Iordanidi kaže da samo kada ljudi postanu svjesni uticaja
sopstvenog djelovanja na okoliš i posljedično na sopstveno zdravlje i dobrobit
možemo govoriti o učešću u postupku donošenja odluka.
“Čitamo o opasnom zagađenju vazduha u BiH, naročito tokom zime, a svi
građani će se složiti da je to neprihvatljivo i mora biti riješeno. Međutim,
neće mnogi od njih uzeti u razmatranje opciju da pređu sa uglja na okolišno
prihvatljivije energente, ili da koriste javni prijevoz, ili da zajedno sa
prijateljima jednim vozilom putuju na posao ili da koriste bicikl umjesto
automobila. Razumijemo da su za neke od ovih promjena potrebne finansijske
investicije, ali mnoge od njih su izvedive uz minimalan napor ili sredstva ,
kao što je zajedničko putovanje jednim vozilom na posao” naveo je.
Svjedoci smo degradacije i uništavanja rijeka u BiH, bilo kroz zagađenje ili
kroz veliki broj malih i mini hidroelektrana koje se grade.
“BiH ima izvanredne vodene resurse, kao što su predivne rijeke i potoci,
ali, nažalost, ne ulaže se dovoljno truda u zaštitu ovog prekrasnog blaga.
Rijeke, njeni kanjoni i doline predstavljaju važne prirodne resurse i
potencijal za održiv i odgovoran razvoj lokalnih zajednica, te svaka
inicijativa ili akcija koja utiče na ove prirodne resurse mora biti u skladu s
principima Aarhuske konvencije. Zbog toga je Misija pozdravila usvajanje
Deklaracije o zaštiti rijeka od strane Predstavničkog doma FBiH, kao i
zaključka kojim se traži revizija svih do sada izdatih saglasnosti za izgrađene
mini hidroelektrane i one koje su u fazi izgradnje” kaže Iordanidi. Ono
što je veliki problem u BiH jeste veliki broj nezakonitih odlagališta otpada,
što, praktično, niko ne kontroliše. Iordanidi ističe da je tretman otpada i
dalje je jedan od najvećih problema u BiH, uprkos tome što su usvojeni okvirni
zakoni za upravljanje otpadom.
“Postojeći sistem upravljanja otpadom u BiH ne bilježi podatke o
nagomilavanju otpada, prikupljanju, tretmanu ili odlaganju na sveobuhvatan i
strukturiran način. Veliki problemi ne odnose se samo na otpad iz domaćinstava.
Većini gradova u državi nedostaje organizovan sistem za prikupljanje i odlaganje
korištenog ulja, baterija, akumulatora, guma, električne opreme, vozila,
medicinskog otpada, lijekova s isteklim rokom trajanja i sličnih proizvoda.
Opasan otpad i hemikalije, ako se njima ne upravlja na ispravan način, mogu
imati strašne posljedice po životnu sredinu. S druge strane, neki građani nisu
svjesni toga da nezakonitim odlaganjem otpada direktno ugrožavaju svoje
zdravlje i zdravlje svoje djece, da ne pominjem zdravlje ostalih građana i
životne sredine. Vlasti moraju uspostaviti efektivan sistem upravljanja otpadom
koji će biti dostupan građanima i putem kojeg će se otpadom rukovati na
najpovoljniji mogući način po životnu sredinu” rekao je u razgovoru za
Fenu zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Dmitry Iordanidi.
zosradio.ba/Klix
