Grupa prerađivača i uvoznika mesa u BiH odlučila je javno
progovoriti o problemu s mogućim tržišnim viškovima u primarnoj domaćoj
proizvodnji i uzgoju žive stoke (bikovi i svinje) te potencijalnim
reperkusijama koje bi mogle pogoditi i građane.
U prethodnom periodu Ured ministra vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa potencira iznalaženje rješenja koje podrazumijeva
“prisilni” otkup viškova žive stoke od domaćih proizvođača i
uzgajivača.
“Ovih dana se u javnosti pojavila informacija da Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa planira pred Vijeće ministara BiH staviti
prijedlog mjera koji bi trebao da riješi problem uzgajivača s jedne, a s druge
strane da kreira probleme uvoznicima i prerađivačima mesa i napravi
poremećaj i višestruko poskupljenje mesa i proizvoda od mesa na tržištu”,
navode u pismu prerađivački i uvoznici mesa.
Ovakvim pristupom problemu bili bi oštećeni ne samo uvoznici i prerađivači već
i krajnji potrošači i konzumenti kroz ogromno povećanje cijena mesa i mesnih
prerađevina uz nesaglediv poremećaj na tržištu.
Prema pomenutom prijedlogu zaštitne mjere bi podrazumijevale da se na uvoz
svježeg i rashlađenog mesa plaćaju pune carinske stope + 2,5 KM po
kilogramu u periodu od 200 dana.
U nastavku saopćenja su pojasnili zašto ovaj prijedlog nije dobro rješenje i
koje su negativne posljedice koje će na tržištu uzrokovati ogromne štete, kako
uvoznicima i prerađivačima, tako i krajnjim konzumentima:
– Broj uzgajivača goveda i svinja koji potenciraju zatvaranje tržišta na ovakav
način, i koji su već bonirani sredstvima koje dobijaju kao podsticaj za
proizvodnju je neuporedivo manji od broja uposlenika koji rade u firmama koje
se bave uvozom i preradom mesa i koji bi ovakvim mjerama bili pogođeni. Radi se
o desetinama hiljada uposlenika i članova njihovih porodica.
– Osnovne djelatnosti uvoznika i prerađivača mesa su uvoz i prerada svježeg i
rashlađenog mesa. Neke kompanije vrše samo uvoz, raskoštavanje i dalju prodaju,
neke samo preradu iskoštenog mesa u proizvode, a neke i jedno i drugo. Ono što
ne radimo, niti imamo uvjete za to, jeste klanje stoke. Tu nastaje prvi problem
zbog kojeg mi ne možemo otkupljivati stoku iz primarne proizvodnje. U tom
segmentu, jedan od značajnijih problema, a koji nadležne institucije nisu na
adekvatan način riješile jeste pitanje rješavanja, odnosno odlaganja i
propisnog zbrinjavanja animalnog otpada. Značajnim povećanjem klanja žive
stoke, uz uslov da se registriramo i dobijemo odobrenje za ovu djelatnost,
dolazi do većih količina animalnog otpada a adekvatno odlaganje i zbrinjavanje
istog se vrši po kilogramu po jako visokim cijenama koje kada se ukalkulišu u
konačnu cijenu gotovog proizvoda stvaraju nepovoljnu situaciju kako za
proizvođača tako i za krajnjeg potrošača.
– Meso koje se nudi od tih proizvođača je meso bikova, dok je nama, naročito u
preradi potrebno meso junica (butevi, prednjaci, čejreci i kugle) . Sve ove
vrste mesa po zadovoljavajućem kvalitetu, cijenama i standardima uvozimo iz EU.
– Također, ono što je značajno za našu prodaju na domaćem i stranom tržištu
jeste posjedovanje Halal certifikata koji je zahtjev većine naših kupaca i bez
kojeg nismo u mogućnosti plasirati naše proizvode. To podrazumijeva da isti
validan certifikat posjeduju i primarni proizvođači i klaonice od kojih nabavljamo
sirovine, kako bismo uopće mogli razmatrati kupovinu tog mesa. Velika većina
firmi iz EU koje se bave preradom i prodajom rashlađenog mesa posjeduju Halal
certifikat, za razliku od domaćih proizvođača mesa. Da bismo mi kao prerađivači
mesa koji plasiraju gotove proizvode mogli biti certificirani odnosno označeni
kao firme koje prodaju i na tržište plasiraju Halal proizvode obavezni smo
sirovinu nabavljati od uzgajivača i klaonica koji također posjeduju Halal
certifikat i ispunjavaju sve uvjete halal sistema. Napominjemo, da domaći
proizvođači sirovina , koji se potenciraju kao proizvođači od kojih bismo
trebali nabavljati sirovinu, ne ispunjavaju ove uvjete. Ukoliko postoji
nekolicina proizvođača koji eventualno ispunjavaju te uvjete, nailazimo na već
spomenute probleme vrste mesa a na koncu i količina koje ti proizvođači mogu
isporučiti a koje su sasvim sigurno za kapacitete mesnih industrija u BiH
nedostatni.
– Kada su u pitanju zakonske osnove, kao što je Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa i samo izjavilo, Sporazumom o stablizaciji i pridruživanju
(2008) je dogovoren uvoz svježeg i rashlađenog mesa po carinskoj stopi od 0
posto te se međunarodni sporazum ne može mijenjati niti se mogu uvoditi zabrane
ni ograničenja. Međutim, u nekim izjavama iz Ureda ministra vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa je neosnovano i paušalno naglašavano da će se u narednom
periodu pokretati zaštitne mjere što je direktno kršenje međunarodnih sporazuma
i narušavanje državnih odluka.
“I prije nego li se u javnosti pojavio prijedlog sa početka ovog teksta
evidentni su konstantni problemi koji se simptomatično dešavaju prilikom uvoza
mesa, a nakon javljanja problema sa viškovima kod domaćih proizvođača.
Naprimjer, rješenja za uvoz mesa iz određene države su važeća tokom 4 mjeseca,
za njih se plaćaju takse a zakonski rok u kojem MVTEO treba izdati ova rješenja
je 30 dana. Slažemo se da, ukoliko je zakonski rok toliki službenici i nisu
dužni prije isteka roka izdati rješenje, ali je veoma problematično mjesec dana
unaprijed slati zahtjev za izdavanje rješenja jer nekada tržište, ponuda i
potražnja diktiraju različite uvjete kojima se moramo prilagoditi. Osim toga,
prije nastanka problema sa viškovima mesa ista rješenja su bila izdavana u roku
od par dana maksimalno, i nelogično je da se sada izdaju tačno na kraju isteka
zakonskog roka. Na ovaj način proces je otežan i usporen te implicira daljnje
probleme sa planiranjem naše proizvodnje i prodaje”, saopćeno je.
Prerađivači i uvoznici mesa ističu da pri samom uvozu na graničnim prijelazima
i kontrolama primjetna su bespotrebna i neobjašnjiva zadržavanja robe koja
uzrokuju velike probleme počevši od samog uticaja na sirovinu obzirom da je
meso, posebno svježe, jako osjetljiva kategorija sa aspekta kvaliteta i higijenske
ispravnosti, te je neprihvatljivo da kamion sa takvom robom bude bespotrebno
zadržavan na granici kako bi se mogao obaviti pregled i kontrola.
“Navedenim postupkom zanemaruje se činjenica da svaka od navedenih
pošiljki bude predmet direktnog pregleda i kontrole kantonalne veterinarske
inspekcije prilikom istovara u skladište uvoznika, te se radi o duplim
identničnim pregledima sa neosnovanim duplim troškovima koji se nepotrebno
stavljaju na teret uvozniku.
Pored toga, problem isplativosti takvog uvoza je očit obzirom da se obračunava
svako dodatno zadržavanje kamiona i vozača, a na to se nadovezuje i problem
planiranja proizvodnje u našim objektima. Dakle, cjelokupan ciklus od kojeg
zavise ne samo kompanije već i ljudi koji tu rade je ugrožen i poremećen.
Zaključak koji se nameće iz navedenih problema i smetnji, koje su se javile
nakon isticanja problema viškova određenih primarnih proizvođača, jeste da vrši
pritisak i opstruiranje uvoza mesa te izazivanje nesigurnosti te uslovljavanje
prerađivača i uvoznika sa nerealnim i čak potencijalno štetnim rješenjima
proizašlim iz Ureda ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Napominjemo da smo i mi domaće kompanije koje su se, kao i svi ostali, tokom
poremećaja uzrokovanog pandemijom, susreli sa brojnim problemima kod plasiranja
naših proizvoda, viškovima, otkazanim izvozima, smanjenom prodajom, smanjenim
kapacitetima, gubitkom kupaca, nemogućnosti naplate potraživanja i još mnogim
drugim”, dodali su.
Kažu kako nisu upoznati s tim da je nadležno Ministarstvo poduzelo neke mjere
po tom pitanju, kao naprimjer zabranu/ograničenje uvoza mesnih proizvoda ili
bilo kojih drugih kako bi domaći proizvođači plasirali viškove.
“Na osnovu svega navedenog, tražimo da Ministarstvo sa proizvođačima
bikova i svinja koji imaju viškove iznađe neka druga rješenja koja neće
ugrožavati sve ostale proizvođače u državi. Naši prijedlozi za rješenja su
upravo oni koji su se nama sami nametnuli obzirom da tržište sada tako
funkcioniše, a to je smanjenje proizvodnje, prilagodba ponudi i potražnji
tržišta, korekcija cijena”, poručili su.
Potpisnici ovog pisma su: OVAKO d.o.o. Sarajevo, Industrija mesa Semić d.o.o.,
Mesna industrija Semko d.o.o., Suša Commerce d.o.o., MI “VIMAR Groupe“,
Vimes d.o.o. Visoko, Pavić d.o.o. Livno, Karliko d.o.o. Ljubuški, Bešlić d.o.o.
Visoko, MI Tulumović Laktaši, “MS-ALEM“ d.o.o. Bosanska Krupa, Intermeat
d.o.o. Sarajevo, Menprom d.o.o. Tuzla, Obrt PPSP Očuz Visoko, Agencija za
certificiranje halal kvalitete)
