Formirano Gradsko vijeće Mostara. Gradonačelnik u prvom
krugu nije izabran. U drugi krug prošli su dr. Mario Kordić (HDZ) sa 14 glasova
i dr. Zlatko Guzina (Koalicija za Mostar) sa 11 glasova, a iz trke ispala Irma
Baralija ( Bh blok) sa 5 glasova.
Broj
zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31.12.2020. godine u odnosu na broj
zaposlenih 16.3,2019. godine manji je za 13.583, a 15.000 u odnosu na 2019.
godinu.
U
zadnje vrijeme kritikovano tužilaštvo je u ovoj sedmici imalo nekoliko veoma
značajnih optužnica. Da li stvari sa tužilaštvom idu na bolje? U slučaju Memić
koji traje već 5 godina otvorena je istraga protiv 45 osoba, uhapšene i
pritvorene su dvije osobe, od kojih je jedna policijski dužnosnik.
SIPA uhapsila 5 pripadnika Uprave za indirektno
oporezivanje, Regionalnog centra iz Tuzle, za reketiranje privatnika.
Vrijeme toplo promjenljivo cijele sedmice toplo.
Korona virus
1.2.
U BiH registrovano196 novozaraženih osoba (FBiH 118, RS 75,
DB 2), preminulo 9 osoba (FBiH 2, RS 6, DB 1)
2.2.
U BiH otkriveno 113 novozaraženih (FBiH 75, RS 37, DB 1),
preminulo 19 (FBiH 15, RS 4)
3.2.
. U FBiH registrovane 262 novozaražene osobe (FBiH 151, RS 85, DB26), preminulo 13 osoba
(FBiH 6, RS 5, DB 2)
U Tešnju registrovano 6 novozaraženih osoba.
4.2.
U BiH registrovano 367 novozaraženih osoba (FBiH 268, RS 82,
DB17), preminulih 8 (FBiH 3, RS 5).
Danas prvi put poslije dužeg vremena lijepa vijest. U Tešnju
od 12 sumnjivih uzraka svi negativni što se odavno nije desilo
5.2.
U BiH registrovane 314 novozaražene osobe (FBiH 169, RS 134,
DB 11), preminulo 15 osoba (FBiH 7, RS 8)
U Tešnju registrovano 9 novozaraženih osoba.
6.2
U BiH registrovane 292 novozaražene osobe (FBiH 193, RS 89,
DB 2), preminulo 13 osoba (FBiH 5, RS 6, DB 2)
U Tešnju jučer registrovane 2 novozaražene osobe.
7.2.
U BiH registrovano 270 novozaraženih (FBiH 177, RS 84, DB
9), preminulo 16 (FBiH 9, RS 5, DB2)
Tešanj na kraju 2020. i početkom 2021. godine
U namjeri da zabilježim jedan presjek stanja sa bitnim
podacima u prelazu iz 2020. u 2021. godinu, zamolio sam prvog čovjeka naše
Općine načelnika mr. Suada Huskića da odgovori na moja pitanja iz kojih bi se
mogla dobiti potrebna slika stanja. Načelnik nastavlja svoj mandat tako da
raspolaže svim potrebnim informacijama.
Mr. Suad Huskić je prihvatio moj prijedlog i u današnjem
Dnevniku donosim moja pitanja i njegove odgovore.
Početak trećeg mandata i početak Nove 2021. godine
obilježava epidemija Covida 19. Ukratko, kakve posljedice po ljudske živote i
privredu je epidemija ostavila u prošloj godini na našoj Općinu i Vaša procjena
koliko će uticati na budžet i planove u ovoj godini.
Prošla godina će sigurno ostati upamćena po pandemiji,
njenim posljedicama na naše živote, zdravlje, poslove, navike i sl. I Tešanj je
osjetio posljedice pandemije na različite načine. Prema podacima koje imamo iz
zdravstvenih ustanova (Bolnica i Dom zdravlja) u 2020. godini ukupno je
testirano cca 4.600 osoba(uključujući i druge općine), virus je potvrđen u 1.292
slučaja. Od toga bolnički u Tešnju liječeno 730 osoba (i pacijenti iz susjednih
općina), dok su ostali imali lakše simptome i kućno liječenje. Nažalost
potvrđeno je 74 slučaja smrti osoba iz Tešnja koje su povezani s Covid 19.
Inače u 2020. godini imamo značajno povećanu smrtnost, koja se direktno ili
indirektno može povezivati i sa pandemijom.
Općina Tešanj je zabilježila značajan pad ukupnih prihoda u
2020. godini i on je veći od milion KM, samo od indirektnih poreza. Bilo je i
drugih umanjenja zbog kojih smo u prošloj godini dva puta pravili rebalans i
prilagođavali se datim okolnostima. Razlozi za rebalans su bili i neki novi
troškovi, opremanje Bolnice, nabavka zaštitne opreme, podrška stanovništvu i sl.
Tokom godine imali smo mnogo veće oscilacije u broju zaposlenih u Tešnju i
razvoju privrede i prošla godina je prva u posljednjih 10 u kojima nije povećan
broj zaposlenih na prostoru općine Tešanj. Kraj 2020. godine smo dočekali sa
13.435 zaposlenih, a kraj 2019. godine sa 13.871. Gledajući prilike u BiH i
zemljama okruženja mislim da je Tešanj bio stabilniji u ovoj krizi i imao manje
posljedica.
I ova, 2021. godina će biti godina izazova, smanjenih
prihoda, ušteda, borbe za očuvanje radnih mjesta. To znači da i dalje štedimo,
da će neki prioriteti čekati bolje prilike i da su nam u 2021. godini prioritet
zdravstvena i socijalna zaštita stanovništva. Budžet općine Tešanj je
jednoglasno (svih 7 političkih subjekata i 2 nezavisna vijećnika) usvojen na 2.
sjednici Općinskoj vijeća u iznosu od 19,9 miliona KM. Zadržan je razvojni
karakterali sa više tereta i izazova.
Kakvi su podaci iz privrede?
Tokom godine imali smo
značajne promjene uslova i načina rada, kao i ponašanja tržišta na
kojima firme sa prostora općine Tešanj nastupaju. Za neke su ovo rekordno dobre
godine, za druge godine u kojima treba preživjeti, a za treće su bile teške i
značile smanjenje broja zaposlenih. Najviše tereta u cijeloj BiH pa i Tešnju
imaju uslužne djelatnosti (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina namještajem,
djelimično tekstil). Ipak broj poslovnih subjekata na prostoru općine Tešanj
nije padao u 2020. godini i posljednji zvanični podatak govori da imamo 2.592
poslovna subjekta. Svima je drugačije i uglavnom teže poslovati, ali je očito da
se tešanjska privreda brzo prilagođava promjenama.
Dugogodišnji planovi ulaganja u infrastrukturu zadnjih godina
dobivaju svoju finalizaciju pa da krenemo od snabdijevanja vodom. U zadnji
mjesec potpisali ste više ugovora, a proteklih godina dosta toga je urađeno. Da
li će za vašeg novog mandata sva naseljena mjesta u Općini imati pitku vodu?
Izgradnja i razvoj vodovodne mreže jeste jedna od
najvažnijih tema i područja na kojima radimo. U zadnjih 8 godina u područje
vodovoda i kanalizacije uloženo je oko 15 miliona KM, a ugovoreno za 2021.
dodatnih 3.6 miliona KM. Obezbijeđene su nove količine pitke vode oko 24 l/sec,
1.040
novih domaćinstava je priključeno na vodovodni sistem (oko 4.000
građana), a osim toga poboljšano je vodosnabdijevanje i obezbijeđena pitka voda
za 900 domaćinstava tamo gdje je postojao sistem, ali nije bilo dovoljno vode
(Mrkotić, Dž Planje). Uskoro ćemo u probni rad pustiti i novi vodovod Raduša u koji
je uloženo 2.2 miliona KM. Strategijom razvoja su definisani i kratkoročni i
dugoročni prioriteti. U ovom trenutku poteškoće imamo u mjesnim vodovodima u
Kaloševiću, Bobarama i Tešanjci i očekujem da će te stvari biti završene u ove
četiri godine. Očekujem gradnju minimalno dva nova bunara. Ima mnogo mjesnih
vodovoda na kojima treba raditi u budućnosti. Pri kraju je novo istraživanje
vodnih potencijala u Jelah Polju. U 2021. godini ćemo završiti i Studiju
dugoročnog vodosnabdijevanja općine Tešanj, kojom ćemo ukazati na rješenja u
narednih 30 do 50 godina.
Otpadne vode. Nakon primarnih vodova sljedi priključenje
sekundarne mreže zatim izgradnja uređaja za preradu otpadnih voda. Teško je
planirati za cijeli mandat u današnje vrijeme, da li ipak imate procjenu koju
pokrivenost bi mogli postići u sljedeće 4 godine i da li mislite da bi u tom
periodu mogli početi sa gradnjom uređaja za prečišćavanje?
Do sada je uloženo oko 11 miliona KM u novi kanalizacioni
sistem. Imamo isprojektovano preko 250 km nove mreže i cijelo postrojenje.
Vrijednost isprojektovanih radova je preko 40 miliona KM, što su velika
sredstva uz sve druge potrebe koje općina ima. Tokom marta ili aprila očekujemo
potpisivanje novog ugovora vrijednosti cca 3.5 miliona KM. Plan nam je u 2021.
kompletirati postojeću kanalizacionu mrežu sa već postojećim priključcima i sa
cca 600 novih priključaka. Prioritet za sekundarnu mrežu i nove priključke su
nam područja na kojima imamo bunare za vodosnabdijevanje. Imamo ozbiljne
pregovore sa Svjetskom bankom za novi projekat koji će se realizirati u
narednih 5 godina u BiH i u kojem će sudjelovati samo 5 općina u BiH. Tešanj je
jedna od njih, a naš cilj je da kroz ovaj projekat obezbijedimo gradnju
postrojenja za preradu otpadnih voda, vrijednosti cca 8,5 miliona KM (vrijenost
iz Idejnog projekta). Osim toga u periodu 2020-2024 očekujem ulaganje u
kanalizacionu mrežu u vrijednosti većoj od 5 miliona KM. Ovdje zavisimo
značajno od donatorskih sredstava EU, statusa Bosne i Hercegovine u pristupanju
Evropskoj uniji, pa i viših nivoa vlasti. Osim tih političkih pitanja očekujem
da će na mogućnost za ulaganje zavisiti i od razvoja pandemije.
Procjena je da postojeća deponija smeća ima kapacitet do
2030. godine. Obzirom na težinu pitanja obezbjeđenja odlagališta, da li će se
aktivnosti pokrenuti u sljedeće 4 godine
i da li bi postojeći kapacitet mogao primati otpad i poslije 2030. godine, ako
se uvedu mjere potpune selekcije i reciklaže?
Postojeća deponija zapravo ima veći prostorni potencijal od
2030. godine, do 2030. godine ima dozvolu za ovakav način rada, jer je
planirano da se do tada uspostavi regionalna deponija koja će uključiti dio
Federacije BiH (Tešanj, Usora, Doboj Jug, Maglaj) i veći broj općina iz RS-a.
Mi se nadamo da će se takav plan ostvariti, ali on ne zavisi od nas. Trenutno
imamo urađen Glavni projekat sanacije i zatvaranja deponije sa potrebnom
revizijom. Izrađen je i Plan upravljanja otpadom. Potrebna su značajna ulaganja
koja se djelimično i rade. U tome računamo na sredstva Fonda za okoliš FBiH.
Bez obzira na planove i potrebe želim ukazati da jako dobro stojimo sa
uređenjem deponije u poređenju sa drugim općinama i gradovima. Rekao bih da nam
je trenutno veći izazov da sva domaćinstva uključimo u organizovan sistem
prikupljanja otpada, jer smo trenutno na oko 8600 „kanti“. Dat ćemo poseban
intenzitet rješavanju ovog izazova i ići snažnije i sa restriktivnim mjerama. A
što se tiče deponije nastavit će se ulaganja u njeno upravljanje i pripremu za
zatvaranje.
U manjem obimu centralnim grijanjem su obuhvaćeni novi
korisnici u Tešnju. Da li nastavak
toplifikacija u Tešnju i početak
rješavanja grijanja u Jelaha imaju svoju realnu perspektivu u sljedećem periodu?
Kandidovali smo jedan projekat (nakon izrade Studije i svih
drugih dokumenata) za zamjenu dijela postojećih kotlova. Imamo dobre šanse jer
je to bio najspremniji projekat iz ove oblasti u FBiH. Projekat se trenutno
ocjenjuje u Češkoj a uključivao bi korištenje sredstava EU. Suština je da se
zamjenom energenta na dijelu kotlova (biomasa umjesto uglja) pojeftini cijena
grijanja, a čime bi se povećao interes i dostupnost. Što se tiče Jelaha
vjerovatno će biti potrebno graditi posebnu toplanu/energanu i otvoreni smo za
koncept javno-privatnog partnerstva.
Ekologija je u vrhu prioriteta Općine iskazana i kroz
Strategiju. Ubrzo će početi i priključenje na primarnu mrežu otpadnih voda u
području izvora vodosnabdjevanja. Šta to vrijedi kada na istom prostoru, ali i
na cijelom prostoru Općine imamo odlagališta starih automobila, vodotokovi često
budu obojeni raznim bojama, a lešinare kruže iznad Tešanjke?
Postoje poslovi koji nisu u nadležnosti općine, nadzor nad
otpadnim vodama iz industrije, nadzor nad zabranom eksploatacije šljunka iz
Usore, dozvole za rad autootpada, rad kotlovnica i spaljivanje otpada u
njima… U takvim slučajevima javljamo kantonalnoj ili federalnoj inspekciji,
koji su ovlašteni da nadziru, kažnjavaju i slično. Nismo zadovoljni učincima u
ovakvim slučajevima.
Dio problema jeste u našoj nadležnosti i povremeni incidenti
se dešavaju (spaljivanje guma, bacanje otpada na nepredviđena mjesta i sl.).
Izriče se dio sankcija, ali nismo do kraja zadovoljni efektima i u namjeri smo
pojačati taj represivni dio inspekcijskog posla.
Relizovana je infrastruktura u industrijskoj zoni Glinište.
Da li smo tamo dobili ono što smo
želili? Određene firme su, ne samo u Gliništu nego i šire, kupile su zemljište, ne sa
namjerom da grade kapacitete nego da bi trgovali nekretninama. Do sada
je uspostavljena samo proizvodnja betona, armatura, reparacija paleta, a u fazi
gradnje je servis za vozila, obrada stakla i jedan objekat za koji nisam
ustanovio čime će se baviti. Infrastruktura je povećala cijene zemljišta koje
se danas kreću preko 100 KM/m2? Kako gledate na budućnost Gliništa u tržišnim
uslovima obezbjeđenja zemljišta?
„Popunjavanje“ poslovnih zona pa i Gliništa zavisi od mnogo
faktora, naročito ako država/općina nije vlasnik nekretnina. Sama cijena
nekretnina je zasebno tržište i očito je da su na cijelom prostoru općine sve
nekretnine u rastu cijena, naročito one koje se nalaze pored prometnih
saobraćajnica. Zapravo je zemljište i upravljanje njime, zbog relativno male
površine općine, jedan od najvažnijih resursa, pa i potencijalno ograničenje
razvoja cijele općine. Ako govorimo o Gliništu, mislim da smo neke od važnih
ciljeva ostvarili već sada, jer ne treba zaboraviti da imamo potpuno novu
saobraćajnicu, rasterećenje raskrsnice u Jelahu i povezanost sa zonom
Ciglana.Popunjavanje zone je u toku i očekujemo uskoro ugovor za gradnju trafo
stanice vrijednost cca 7.5 miliona KM, baš u ovoj zoni. Općinsko vijeće je
donijelo odluku da stimulišemo ulaganja u napredne tehnologije, naročito u ovoj
zoni, ali očito da to nije dovoljno i da ljudi investiraju u ono što tržište
traži. Slične probleme sam vidio i u najrazvijenijim ekonomijama svijeta.
Obzirom na pad broja zaposlenih i problema u budžetima,
socijalno stanje pojedinih slojeva stanovništva može još više opteretiti
budžet. Kako mislite pristupiti ovoj potrebi u vrijeme krize, koja očito dolazi?
U prošloj, 2020. godini smo mijenjali prioritete i usvojili
odluke i rebalans kojima smo umanjili finansijsko opterećenje građana
(oslobađanje cca 300.000 KM) i povećali izdvajanja za socijalnu zaštitu,
zdravstvo i poljoprivredu. Izdvojili smo dodatna sredstva za penzionere i
najugroženije i putem Centra za socijalni rad, ali i putem Udruženja penzionera
za stabilnost i održanje fonda za posmrtnine. Prema informacijama koje imamo,
za boračko-invalidsku zaštitu se za prostor općine (iz FBiH, ZDK i Općine)
izdvaja oko 6,5 miliona KM godišnje, ne uključujući penzije.Različite oblike
prava koristi blizu 5.000 korisnika. Novina je egzistencijalna naknada sa nivoa
FBiH i ZDK koju koristi oko1.300 korisnika u Tešnju, u godišnjem iznosu od 2
miliona KM. Za socijalnu zaštitu godišnje se izdvajaju sredstva 4,4 miliona KM (različiti nivoi). U
Budžetu za 2021. godinu smo zadržali stabilnost i izdvajanja za socijalnu
zaštitu bez obzira na ukupna umanjenja prihoda i po potrebi ćemo intervenisati
i drugim oblicima podrške.
U vrijeme epidemije mogli smo se uvjeriti u značaj ljudskih
i materijalnih kapaciteta Opće bolnica i Doma zdravlaja.. Otvoreno je Covid odjeljenje,
a zajedno sa Domom zdravlja vođena je borba protiv epidemije uz redovnu
djelatnost. Ambulantama je pokrivena Općina. Možemo li održati i nastaviti sa
razvojem u ovoj važnoj oblasti?
Pandemija
je iznova potvrdila važnost organizacije zdravstvenog sektora, kod nas lokalno,
važnost postojanja Bolnice u Tešnju i svega što uz to ide (ljudi, prostor,
oprema). Svi se osjećamo mirnije kada znamo da u Tešnju imamo preko 100
ljekara, iskusno medicinsko osoblje, preko 200 kreveta, koji mogu biti u
funkciji. U Sarajevskom kantonu su se do novembra raspravljali ko treba
liječiti covid pacijente, a u našoj bolnici su pacijenti primani od početka
jula. Jedino Opća bolnica u Tešnju ima PCR laboratoriju sa certifikatom (imaju
klinički centri, ali ne opće bolnice ovakvog tipa). HES služba i Dom zdravlja
su odradili ogroman posao. Mislim da treba poštovati zdravstveni sektor i
uposlene koji su bili na „udaru“ tokom krize. Naravno, ima i stvari koje mogu i
trebaju i bolje.
U posljednjim godinama smo kompletirali mrežu porodičnih
ambulanti i u to smo uložili cca 700.000 KM i sada je sistem kompletiran.
Podržavali smo projekte u Općoj bolnici, a onda smo zbog pandemije morali
dodatno pojačati tu podršku. Tokom 2020. godine Općina Tešanj, značajan broj
privrednika putem Udruženja, Vlada ZDK i drugi donatori uložili su u nabavku
značajne nedostajuće opreme (mobilni rentgen, opremanje laboratorije,
oksigenatori, monitori vitalnih funkcija itd) iznos preko 500.000 KM. Za 2021.
godinu smo definisali prioritete za Bolnicu i Dom zdravlja. Pristižu nam mladi
ljekari sa specijalizacija i potrebna je oprema da bi mogli raditi, moramo
pojačati uslove na covid odjeljenju, riješiti smještaj Crvenog križa itd. Bez
obzira na krizu pojačali smo izdvajanja za zdravstveni sektor u 2021. godini.
Obrazovni sistem na svim nivoima ima puno slabosti, a
reforme ne mogu teoretski dati brze efekte, jer je pitanje da li će ih i kada biti. Lokalna zajednica
preko TRA i dopune kapaciteta u srednjim školama nastoji približiti znanja
potrebna privredi, ali i učenicima. Imali ste sastanak sa mladim Tešnjacima iz
svijeta i sastanak sa Ministrom obrazovanja Ze-do kantona. Da li se može na
nivou naše lokalne zajednice još uraditi da se približe učenicima,
srednjoškolcima, pa i studentima nove IT
tehnologije i novo vrijeme digitalizacije?
Mi smo, bez obzira što je to nadležnost Ministarstva,
zainteresovani za usvajanje savremenih znanja i vještina, te prilagođavanje školskog
sistema (ne samo u objektima) svjetskim trendovima i potrebama tržišta. Kako ste rekli dio
aktivnosti vodi direktno Agencija za razvoj, dio smo mi podsticali i
obezbijedili kroz međunarodne projekte (STEM učionica kroz projekat EGG) i
slično. Želja nam je da savremena znanja i vještine prenosimo na mlade i kroz
vanškolske sisteme (slobodno vrijeme, takmičenja, spoj stučnjaka, privrede sa
onima koji žele učiti više i sl.). Vrijeme traži da se ide u korak sa njim,
Tešnju treba pristup novim tehnologijama i znanjima i borba za složenije ali i
bolje plaćene poslove. Jedan od projekata iz Strategije je formiranje
Tehnološkog centra, izrađena je Studija i već neko vrijeme razgovaramo sa
privatnim sektorom o tome. Trenutno svi ne vidimo stvari na isti način, ali smo
svi svjesni da se mora raditi na ovom polju. Ostvarenje vizije Tešanj, sredina
ekološke svijesti, inovativne poduzetnosti i društvene etike zahtijeva rad u
ovom području.
Za realizaciju planova nije sve do lokalne samouprave nego i
do privrednika, Vlada i Ministarstva na svim nivoima vlasti. Tešnju se na vraća
dio rezultata koje ostvaruje. Kakvi su odnosi na relaciji Lokalna uprava,
Udruženje privrednika, viši nivoi vlasti? Da li tu postoji potrebna sinergija
na rješavanju pitanja koja se tiču kvaliteta života građana?
Teško je generalizovati ukupne ocjene, jer uvijek ima
prostora za poboljšanje ili bolje razumijevanje, a i same početne percepcije su
različite.
Konkretno, kao lokalna zajednica nismo zadovoljni
kriterijima za raspodjelu prikupljenih sredstava od poreza. Vjerovatno je samo
Kanton Sarajevo trenutno zadovoljan. Na to smo i ukazivali i javnim istupima i
službenim prijedlozima. Mislimo takođe da što prije treba završiti reformu
sistema oporezivanja dohotka. Sa Udruženjem privrednika i privrednicima uopće
intenzivno sarađujemo i rješavamo neke
od problema koji postoje.
Očekujemo i borimo se kod viših nivoa vlasti za podršku u
nekim projektima važnim za općinu Tešanj. Ipak na pomolu su veći projekti i
investicije koje se vežu za naš prostor, na pomolu je gradnja nove trafo
stanice vrijednosti 7.5 miliona KM u Gliništu. U pripremi je gradnja Koridora
5c i neki od naših zahtjeva su uvaženi i riješi će važna pitanja za Tešanj.
Započeta je gradnja škole u Medakovu. Nismo zadovoljni i očekujemo snažniju
podršku za regionalni put 474 (pa i asfaltiranje Crnog vrha), kao i rješavanje
nekih problema na M4.
Da li imate informaciju kada je planiran početak radova na izgradnji
autoputa 5c, kakve su obaveze lokalne zajednice i šta autoput znači za našu
lokanu zajednicu?
U zadnjih 16 mjeseci vrlo aktivno se radi na pripremi
gradnje Koridora 5c kroz Tešanj. Završeni su glavni projekti, radi se na
eksproprijaciji-otkupu zemljišta, obezbijeđen je finansijski okvir. Iako većina
stanovnika to nije direktno vidjela što zbog pandemije, što zbog drugih
interesovanja, općina Tešanj je bila izuzetno aktivna u ovom području. Veliki
broj naših zahtjeva je već ugrađen u projektna rješenja (regulacija rijeke
Tešanjke u dužini od 5.6 km, saobraćajnica od Jablanice do Trepča, uređenje
korita Usore, saobraćajnica od Bukve do Tešanjke sa „ispravljanjem“ krivina
itd.). Ima stvari na kojima još radimo i koje ćemo i dalje insistirati. Kao općina
dužni smo da provodimo eksproprijaciju i to vrlo intenzivno radimo i do sada je
prema grubim procjenama oko 18 miliona KM procijenjena vrijednost jednog dijela
zemljišta i objekata. Očekujemo tender, pa moguće je i početak radova u 2021.
godini. Pred nama je još puno problema i izazova, naročito za 12 naseljenih
mjesta u kojima će se odvijati radovi. Stotine miliona će biti uložene na
teritoriju naše općine i relativno brzo ćemo imati izlaz autoputem do mreže
takvih puteva u cijeloj Evropi. To će značiti život i ekonomiju na ovim
prostorima.
BiH je u prošloj godini imala 10.000 više preminulih nego
novorođenih. Kakvo je stanje kod nas u Tešnju?
Natalitet u Bosni i Hercegovini je u značajnom padu, a
smrtnost je prilično visoka, posebno u 2020. godini. Tako dođemo da je prirodni
priraštaj (broj rođenih u odnosu na broj umrlih) uglavnom u BiH negativan. U
2018. i 2019. godini u Bosni i Hercegovini postojalo je samo pet ili šest
općina gdje je prirodni priraštaj bio pozitivan. Mi smo bili jedna od tih općina
(u plusu), zadnjih 7-8 godina sa oko 145 do 200 više rođenih beba nego umrlih.
Prošla godina je bila posebno teška. Trenutne informacije su da je u BiH oko
10.000 više smrti nego rođenja. Tešanj je u 2020. godini imao 543 rođenih, a
536 umrlih i 362 vjenčanja. Ovo je najniži prirodni priraštaj (+7) koji je
zabilježen za Tešanj. Razlog tome je veliki rast broja umrlih u 2020. godini u
odnosu na raniji period. U 2019. godini je umrlo 407 osoba (prosjek od 2015. do
2019. je 397) a u 2020 godini bilježimo 536 umrlih. Vjerujemo da je porast
smrtnosti od 26% blisko vezan za pandemiju. Demografske mjere su složen sistem,
potrebno je puno stvari na različitim nivoima vlasti i odgovornosti. Kao općina
smo davno započeli proaktivan pristup i uveli podršku rađanju troje, četvoro i
više djece, pojačali smo podršku i za vantjelesnu oplodnju, obezbijedili
besplatne udžbenike za prvačiće itd. Pojačat ćemo te mjere u 2021. godini, ali
neće to biti dovoljno ako npr. Kanton ne poveća dječiji doplatak, Federacija ne
donese Zakon o podršci u vantjelesnoj oplodnji i ne promijeni oporezivanje
plata itd. I generalno, ako se ne smanje političke tenzije, poveća sigurnost,
smanji svađa i ako se ne postigne veća funkcionalnost države, teško će se biti
boriti za više rađanja i manje odlazaka.
Imamo tri značajne institucije kulture, gdje dvije od njih
imaju i turistički karakter. U krizna vremena svi planovi ulaganja u ove
oblasti su obično na kraju potreba. Sadruge strane raste broj arheoloških
artefakata u JU Muzej. Ukazuje se potreba za smještajem i institucionalno
čuvanje arhive. Da li u ovo krizno vrijeme možemo razmišljati i o tome?
Analiziramo infrastrukturne i prostorne potrebe svih javnih
ustanova na prostoru općine Tešanj. Tako je nakon gradnje novog objekta
biblioteke, uslijedila gradnja tri ambulante u Pousorju i četiri školske
dvorane u Šijama, Miljanovcima, Kaloševiću i Jablanici. Počela je gradnja škole
u Medakovu, a i gradnja Sportske dvorane u Jelahu. Ako govorimo o prioritetima,
koji su potvrđeni i u Strategiji razvoja, onda mogu najaviti skori početak
gradnje novog objekta za Centar za socijalni rad i rješavanja statusa Crvenog
križa. Smatramo da je to u ovom trenutku najpotrebnije. Postoje identifikovane
potrebe i Studija za Arhiv i naziru se moguća rješenja i za to pitanje. Koliko
god bilo vanredno zbog pandemije. Ne smijemo prestati misliti, planirati raditi
na ovakvim sadržajima, premda će možda realizacija biti nešto teža i duža.
Općina Tešanj ima ustanovljene dvije nagrade Ključevi grada
i Povelja. Već 5 godina niko nije dobio ni jednu od ovih nagrada. Da li će
novoformirana Komisija OV-a ovegodine pokrenuti aktivnosti na dodjeli priznanja
i da li će se mijenjati dizajn tih priznanja?
Dodjela priznanja/nagrade Ključevi grada i Povelja su
nagrade koje dodjeljuje Općinsko vijeće Tešanj. Nemam informacija šta Vijeće
planira u tom pogledu, a možda je i rano dati odgovor, jer je zbog kašnjenja
izbora, tek na kraju januara održana 2. sjednica Općinskog vijeća i usvojen
Budžet za 2021. godinu. Smatram da se u svakodnevnici mogu prepoznati
institucije i ljudi, poslovni subjekti, udruženja i sl. koji naročito doprinose
razvoju i ugledu općine Tešanj što je potrebno isticati i pohvaliti/nagraditi
priznanjem. Nije to uvijek jednostavno i ne slože se uvijek svi oko svakog prijedloga,
ali treba izdvojiti i odati priznanje pozitivnim stvarima i ljudima u drušvu.
Predložit ću da Općinsko vijeće pokrene definisanje dizajna priznanja.
BiH živi težak život kada je u pitanju njena državnost koju
neki osporavaju, a jedni samo deklatarativno podržavaju. Pitanje ravnopravnosti
svih građana bez obzira na naciju i vjeroispovjet, najbolje se vidi u odnosu
većine prema manjinama.Promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom je našu
Općinu dovela do toga da dominira bošnjačko stanovništvo. U vijeću imamo samo
jednog vijećnika srpske nacionalnosti, ostali su Bošnjaci. Na Božičnim prijemima domaćini iz Katoličke i Pravpslavne
crkve su hvalili lokalnu zajednicu i vaš odnos prema njima. Kakva je vaša
ocjena stanja po ovom pitanju na našoj Općini?
Bosna i Hercegovina je država sa više nacionalnih, vjerskih
i različitih kulturnih identiteta. Istovremeno smo društvo sa rekao bih u
blažoj verziji „bolnom“ historijom. Tešanj u cijeloj ovoj priči je bio i ostao
jedan od stubova Bosne i Hercegovine u kojoj treba biti mjesta za sve naše
razlike i za pozitivne stavove i ponašanja.
U proteklim godinama smo imali uspješnu saradnju sa
Katoličkom i Pravoslavnom vjerskom zajednicom, kao i Islamskom zajednicom. Osim
toga sarađujemo i putem udruženja građana (HKD Napredak, UG Povratak), ali i na
druge načine. Smatram da Bošnjaci kao većinski narod u Tešnju imaju dodatnu
odgovornost da pokažu otvorenost, saradnju i podršku drugim vjerskim
zajednicama i narodima. To nije nikakav znak slabosti, nego zrelosti i treba tako
raditi,bez obzira što se u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine drugi ne
ponašaju tako. Sve ovo naravno podrazumijeva da se vodi računa o vlastitom
identitetu, traženju pravde, istine i vodeći računa o ukupnoj slici, o Bosni i
Hercegovini i njenoj budućnosti.
Kada je u pitanju izbor vijećnika, to je već domen izbornog
zakona. Trenutno u našem društvu, nismo ni neke mnogo jednostavnije stvari
„riješili“. Trenutno je u Općinskom vijeću samo jedna žena, vijećnica, što
smatram nekom vrstom manjkavosti i čime se ne bismo mogli pohvaliti. Naravno,
nije to specifičnost samo Tešnja nego ukupnog stanja društva.
Da li svi građani imaju istu šansu na našoj Općini, recimo
kada je zapošljavanje u javnim ustanovama, preduzećima i administraciji pa i u
privatnom sektoru? Nepotizma u BiH ima, ima ga i u Tešnju. Kakvo je stanje po
ovim pitanjima u Tešnju? Može li su tu
šta mijenjati?
Nažalost, mnogo je loših primjera u Bosni i Hercegovini,
tako da je stereotip shvatanja da se stvari samo tako „rješavaju“. Vjerujem da je
u Tešnju manje takvih stvari prisutno, a ne isključujem da ima i drugačijih
primjera. Navest ću jedan primjer, u zadnjih 7 godina općina je provela 35
oglasa/konkursa za prijem službenika i namještenika. Veliki broj i putem
Agencije za državnu službu. Nijedan postupak nije osporen i niko od zaposlenih
nije Načelniku rodbina ili komšiluk. U Domu zdravlja su nedavno primali ljekare
i primljeni su i mladi ljekari iz susjednih općina. U privatnom sektoru važe
drugačija pravila, jer je slobodan izbor svakom poslodavcu kako će pristupati
ovom pitanju.
Svojevremeno, dok niste bili Načelnik, rečeno mi je da se
biste Huse Hodžića i Muse Ćazima Ćatića moraju ukoniti jer se tu pravi fontana
od 35.000 KM. Očito je da je izmještanje spomenika bilo političko vjersko pitanje.
Da li znate nešto o fontani i kakav je vaš stav po ovom pitanju?
Postoji Urbanistički projekat Centar Tešanj, koji je
usvojilo Općinsko vijeće koji obuhvata prostor oko zgrade općine, prostor
ispred Doma kulture, zgrade hotela i sl. Značajni dijel
