Nakon pet godina provođenja Strategije za borbu protiv
korupcije (2015.-2019.) i pripadujećeg Akcionog plana, Bosna i Hercegovina je
nazadovala u ovoj oblasti po svim relevantnim međunarodnim parametrima koji
pokazuju da je korupcija danas još prisutnija.
Pregled realizacije Strategije koji je izradio Transparency
International u BIH (TI BIH) pokazuje da je provedeno tek 30 odsto planiranih
aktivnosti iz akcionog plana, a konačan efekat svega gotovo je nikakav jer je
BiH napravila nekoliko koraka nazad na polju borbe protiv korupcije.
Najnoviji podaci koje je objavio Transparency international
pokazuju da je BiH u periodu provođenja strategije nazadovala 35 mjesta u
svijetu po indeksu percepcije korupcije, a glavni razlozi su politička kontrola
rada pravosuđa, manipulacije izbornim procesom i kršenje ljudskih prava.
Bilježi se vrlo izražen pad u ocjeni za skoro 20 procentnih
poena
Slično pokazuju i indikatori upravljanja Instituta Svjetske
banke koji pored ostalih parametara prate kontrolu korupcije. U periodu
provođenja Strategije, BiH ne samo da nije ostvarila nikakav napredak već se
bilježi vrlo izražen pad u ocjeni za skoro 20 procentnih poena.
Strategijom je bilo definisano pet strateških ciljeva od
kojih je prvi bio uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta (u
potpunosti realizovano 17 od 50 planiranih aktivnosti) a paradoksalno je da su
neka od tijela za borbu protiv korupcije formirana tek u posljednjoj godini
implementacije strategije. U okviru ovoga trebali su se uspostaviti
transparentni i mjerljivi kriteriji za zapošljavanje u javnoj službi kao i
smanjivanje političkog uticaja na ukupan rad javnog sektora ali nikakav
napredak u ovoj oblasti nije napravljen.
Drugi cilj strategije bio je razvijanje, promovisanje i
sprovođenje antikorupcijskih aktivnosti u javnom i privatnom sektoru (u
potpunosti realizovano 19 od 74 aktivnosti) gdje je izostao napredak na
unapređenju brojnih zakona koji trenutno sprečavaju borbu protiv korupcije,
poput zakona koji regulišu pitanje sukoba interesa, javnih nabavki,
finansiranja političkih partija, zaštite prijavitelja korupcije na niovu
Federacije BiH, kao i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću sa ciljem
unapređenja mehanizama odgovornosti i integriteta nosilaca pravosudnih
funkcija.
Treći i možda najvažniji cilj Strategije bio je unapređenje
djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija gdje je u potpunosti
realizovano svega 14 od 41 planirane aktivnosti, a po svim međunarodnim
ocjenama, stanje se dodatno pogoršalo što se imeđu ostalog zaključuje u
izvještaju OSCE-a gdje se navodi da u BiH postoji „sindrom nekažnjivosti
korupcije“.
Cilj strategije bio je popraviti integritet pravosudnih
institucija i uspostaviti nove kanale za prijavu korupcije, ali su brojne afere
koje su u proteklom periodu pogađale BH pravosuđe dodatno urušile njegov
integritet i povjerenje javnosti, dok su brojni sudski procesi koji se vode
protiv zviždača obeshrabrili građane da prijavljuju korupciju. TI BiH je
kontinuirano pratio procesuiranje slučajeva korupcije u BiH, a porazne
rezultate rada najbolje ilustruje podatak da je Tužilaštvo BIH tokom 2019.
godine podiglo samo jednu optužnicu za korupciju gdje je tuženi na kraju
oslobođen a 67,8%, svih presuda za korupciju u BiH završilo je uslovnom kaznom.
Ovaj podatak jasno pokazuje da vlasti nisu prepoznale
ključni problem u definisanju četvrtog cilja strategije, podizanje javne
svijesti i promovisanje potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi
protiv korupcije, gdje je u potpunosti realizovano 7 od 45 planiranih aktivnosti.Sva
relevantna istraživanja pokazuju da svijest građana postoji ali ne i povjerenje
u institucije za provođenje zakona, kako zbog loših rezultata provođenja
postojećeg zakonskog okvira, tako i zbog nedostatka mehanizama zaštite za
prijavitelje korupcije.
Nedostatak političke nevolje
Peti cilj strategije bio je uspostavljanje efikasnih
mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije gdje je najveći broj
aktivnosti (12 od 16 planiranih) u okviru ovog strateškog cilja proveden, u
smislu usvajanja strategija i planova, programa obuke i sl. Ipak svrha ovakvog
pristupa prilično je upitna jer se u izvještaju Evropske komisije navodi da
„rascjepkanost strategija i akcionih planova na različitim nivoima vlasti znači
da oni imaju veoma ograničen učinak u borbi protiv korupcije“.
U tom izvještaju Evropske komisije konstatuje se „odsustvo
napretka“ kada je u pitanju oblast borbe protiv korupcije u BiH a isto
potvrđuje i izvještaj GRECO gdje se navodi da BiH nije zabilježila značajnije
iskorake na usklađivanju zakonskog okvira sa međunarodnim standardima posebno u
oblasti transparentnost finansiranja političkih partija.
TI BIH već dugo predlaže unapređenje brojnih regulativa koje
trenutno sprečavaju borbu protiv korupcije poput Zakona o finansiranju
poltičkih partija, Izbornog zakona, Zakona o sprečavanju sukoba interesa i
Zakona o javnim nabavkama. Ipak zbog nedostatka političke volje usvajanje ovih
zakona sprečava se raznim opstukcijama na svim nivoima vlasti.
zosradio.ba/Avaz
