Općina Vareš, malo mjesto u središnjem dijelu Bosne i
Hercegovine (BiH), u narednih deset godina, dobit će luksuzni kompleks s
hotelom, adrenalin-parkom vilama, biciklističkim stazama i drugim rekreacijskim
objektima. Ovo je najavio investitor iz Saudijske Arabije, koji je ovu poslovnu
ponudu nedavno predstavio čelnim ljudima ove općine, piše
Radio Slobodna Evropa.
U ovaj rudarski gradić, arapski milioni doći će već
polovinom ove godine, kada počnu i prvi radovi, kaže za Radio Slobodna Evropa
(RSE) načelnik Vareša Zdravko Marošević.
“Tu se radi oko 550 dunuma ili 550 hiljada kvadrata
zemljišta. Sada smo u fazi da sa Kantonom (Zeničko-dobojski kanton) se dogovara
izrada regulacionih i prostornih planova, potom izradi i završni projekat. Samo
za pripremu infrastrukture treba 10 miliona eura. To znači voda, otpadne vode,
kanalizacione vode, pristupni putevi”, priča Marošević.
Ovo je, nakon četverogodišnjeg zastoja, prva veća
investicija iz neke od arapskih država u BiH koja će biti realizovana, dok je
jedna manja, kuvajtska, također u Varešu, namijenjena adrenalinskim ovisnicima,
počinje sa radom ovog proljeća.
Svaka treća firma bila fiktivna
Do zastoja u arapskim ulaganjima je došlo 2016. godine,
nakon što je Služba za poslove sa strancima BiH izvršila provjeru oko 700 firmi
i 16 turističkih naselja u vlasništvu građana Zaljeva, Libije, Rusije i Ukrajine.
Tada su utvrdili da jedno pravno lice posjeduje i po 20
nekretnina, vrijednih i po 300 hiljada eura. Pri tome je osnivački kapital
hiljadu eura bio u potpunom nesrazmjeru sa vrijednošću imovine. Više od 300
firmi, kako je tada utvrđeno, nisu nađene na prijavljenoj adresi. Osim toga,
više od 100 pravnih lica nisu dolazi u Bosnu i Hercegovinu, a otvorili su firme
u BiH.
Priča o kompleksu u Varešu započeta je 2016. godine nakon što
su investitori za zemljište dali više od 1,2 miliona eura. Radi se o rubnim
područjima ove općine, a zemljište je kupljeno od privatnih vlasnika.
Graditi nisu mogli, jer nije bilo dozvola, kaže Marošević,
dodajući kako mu ne smeta što će u ovoj općini graditi kompleks namijenjen
klijenteli sa Bliskog Istoka. Iako se kulturološki razlikuju od žitelja BiH,
smatra on, “novac je isti i od njega će građani imati koristi”.
“Takav kompleks neko mora čuvati, plaćat će dadžbine, domaće
stanovništvo će imati šansu da radi, a sve što naprave ne mogu odnijeti. To je
registrirano na kompaniju koja je u BiH”, navodi on.
Investitori uložili 480 miliona eura u BiH
Na usklađivanje planova i birokratska rješenja, regulisanje
imovinsko pravnih odnosa čekali su godinama i u najvećem kompleksu Buroj Ozone
na planini Bjelašnica, nadomak Sarajeva.
Kamen temeljac za ovaj objekat je postavljen 2016. godine.
Investicija vrijedna 2,5 milijardi eura obuhvata kompleks od
70 luksuznih hotela, apartmane, restorane, bolnice, žičare, te druge prateće
sadržaja, koji bi trebali biti završeni 2025. godine.
Do sada je izgrađeno tek nekoliko vila.
Iz Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA) ovaj
kompleks navode kao primjer kako se u BiH investitori teško snalaze.
“Oni krenu u investiranje zato što nemaju sve potrebne
informacije, nisu jasni imovinsko-pravni odnosi, nisu upoznati sa zakonskim
rješenjima”, navodi Nina Pobrić iz Odsjeka za promociju u FIPA-I, dodajući da
su predstavnici ove Agencija, s predstavnicima ministarstva privrede KS i
Općine Trnovo, gdje se nalazi kompleks, posjetili predstavnika kompanije u
decembru 2020. godine.
“Ono što je dobra vijest je, da su svi problemi koji su
usporili realizaciju njihove investicije, na pragu da se riješe. Mi očekujemo
da će se ona nastaviti u skladu s planovima najavljivanim prije nekoliko godina”,
kaže Pobrić.
Do sada su u BiH investitori iz arapskih zemalja uložili
nešto više od 480 miliona eura, prema podacima FIPA-e. Najviše novca uložili su
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Kuvajt i Katar.
Investiraju, uglavnom u hotelijerstvo, turističke komplekse,
ali i u drvnu i prehrambenu industriju.
Ulaganja milionska, pomoć vlasti nikakva
Jedan od najvećih arapskih investitora u proizvodnju je
kompanija Zeraa Investment iz Dubaija. Oni su za dva miliona eura 2016. godine
kupili kompaniju Hepok iz Mostara (na jugu BiH) koja se bavi proizvodnjom i
preradom vina. Iste godine kupili su i kompaniju Bosnaplod u Brčkom (na sjeveru
BiH) koja je bila u stečaju.
Do danas su, kako za RSE kaže izvršni direktor Zeraa
Investment-a Benjamin Vukotić, uložili više od 40 miliona eura.
“Kompanija Bosnaplod je prije našeg preuzimanja bila u stečaju,
te faktički nije ni imala uposlenih. Mi smo svakako prvobitno pružili priliku
starim uposlenicima, te s vremenom zapošljavali veliki broj novih ljudi, pa
možemo reći da su svi uposlenici Bosnaploda dobili posao pod aktuelnim
rukovodstvom”, kaže Vukotić.
Sa Hepokom je, navodi, situacija nešto drugačija, jer je ova
kompanija prije preuzimanja imala manji broj uposlenih nego danas.
“Mi smo tu brojku, recimo, uduplali, te ujedno zadržali sve
stare uposlenike. Pored svih stalno uposlenih, primamo oko 300 sezonskih
radnika u toku sezone, te smatramo da smo perspektivan poslodavac. Pored
uposlenih u obje kompanije, trenutno direktno sarađujemo sa više od 1.000
kooperanata tj. poljoprivrednih proizvođača. Sve poreze naše kompanije plaćaju
u BiH, izvozimo više od 80% naše ukupne proizvodnje u obje firme, a svi
uposlenici, i management na svim nivoima su državljani Bosne i Hercegovine”,
ističe Vukotić.
Arapski investitori u BiH, kako smatraju u Zeraa
Investmentu, su izloženi “sporosti sistema zbog kojeg njihove investicije
kasne, loša je poslovna klima, ali i prisutna diskriminacija”.
“BiH je zemlja koja, nažalost, ne samo da ne pomaže stranim
investitorima, već smo imali upravo u zadnje vrijeme primjer klasične
diskriminacije stranih investitora, što smo osjetili i na svojoj koži. Dodatno
komplikuje spora i podijeljena državna administracija, te nerazumijevanje,
neznanje i nepostojanje strategija u razvoju poljoprivrede i prehrambene
industrije”, ističe Vukotić.
Diskriminisani su, dodaje on, jer nisu dobili državnu pomoć,
kao jedan od najvećih izvoznika i investitora. Zbog toga je u januaru 2021.
godine rukovodstvo Hepoka uputilo otvoreno pismo premijeru bosanskohercegovačkog
entiteta Federacije BiH (FBiH) Fadilu Novaliću i ministru poljoprivrede Šemsudinu
Dediću u kome stoji da su “tajnim i netransparentnim kriterijima odabrali
kompanije da im isplatite planirana sredstva, a da Hepok nije obuhvaćen”.
U BiH klima za ulaganje nepovoljna
I iz FIPA-e smatraju da je klima u BiH prilično nepovoljna
za strane ulagače, pa tako i investitore iz arapskih zemalja.
“Administrativne barijere su dugotrajne i komplikovane su
procedure, neefikasna javna uprava. Neriješeni imovinsko- pravni odnosi su,
posebno, interesantni kada je riječ o investicijama iz arapskih zemalja. Sve
zavisi od partnera koje imaju ovdje u BiH, koliko su upoznati o poslovnom
ambijentu i zakonima, koliko im taj partner pruža informacija, kako bi u startu
znali koje su potencijalne prepreke. Nekada se puno stvari obeća, a one nisu
provodive u praksi i to je ono što mi možemo primijetiti”, ocjenjuje Nina
Pobrić.
Lažna obećanja, ali i poslovi mimo pravila su i doveli
arapske investicije u pitanje, ocjenjuje i Marošević.
“Dolazili su neki i kod mene. Bilo je prijedloga da se kao
nešto ubrza za neke kao projekte. Pitaju me može li, ja im kažem – može ubrzat
ću ja sve ako imate papire. Tri dana će moji ljudi raditi non-stop, ako treba,
da vam izdaju dozvole, ako imate sve papire. I nikada više nisu došli. Čak su
na izlazu iz Općine komentirali, kao, budale načelnika svi traže nešto, a on
radna mjesta i dozvole”, navodi on.
Priljev kapitala iz arapskih i zaljevskih zemalja u
posljednje dvije godine bio je vrlo skroman, pokazuju i podaci Centralne banke
BiH.
Od ukupno 7,9 milijardi eura ukupnih stranih investicija u
BiH zaključno sa septembrom prošle godine, na arapske investicije otpada tek
oko šest posto.
zosradio.ba/Fokus
