Naša zemlja je postigla značajan napredak u reformi
elektroenergetskog sektora, ali još je posla pred njom
Reforma energetskog sektora dio je sveobuhvatnog
tranzicijskog procesa Bosne i Hercegovine, koji za konačni cilj ima
ispunjavanje uslova za sticanje statusa kandidata, a potom i ulaska BiH u
Evropsku uniju kao punopravne članice. Na tom putu BiH je preuzela čitav niz
obaveza, od kojih je jedna i reforma energetskog sektora.
PRIORITET
Iz USAID-a su nam kazali kako je BiH postigla značajan
napredak u reformi elektroenergetskog sektora, ali postoji niz zakona i
podzakonskih akata koji se trebaju usaglasiti i usvojiti. Posebno su istakli
zakon o električnoj energiji i gasu na državnom nivou oko kojeg entiteti još
nisu postigli konsenzus, a njegovo nepostojanje rezultira stagnacijom sektora
električne energije i prirodnog gasa.
Da bi prvi prioritet BiH trebao biti usvajanje državnog zakona o električnoj
energiji i prirodnom gasu, smatra i Ognjen Marković, stručnjak za energetiku,
koji je naglasio da je uz usvajanje jednako bitno i da se zakoni provode i
implementiraju.
– Osnovni preduslov provođenja reformi energetskog sektora jeste prilagođavanje
pravne legislative BiH i entiteta važećem zakonodavstvu EU, odnosno
transpozicija pravne legislative EU u zakonodavstvo BiH. Sa tim u vezi su
urađene, i dalje se rade, izmjene postojećih zakona koje podrazumijevaju i
izradu podzakonskih akata koji detaljnije obrađuju sve korake, koje je
neophodno napraviti da bi se sve zahtijevane reforme provele do kraja. Jedna od
značajnijih reformi energetskog sektora je svakako otvaranje tržišta električne
energije koje je u BiH otvoreno od 1. 1. 2015. Otvaranje tržišta, osim što
doprinosi unutrašnjem razvoju konkurencije u oblasti snabdijevanja električnom
energijom, dugoročno posmatrano pruža mogućnost povezivanja tržišta električne
energije BiH sa jedinstvenim evropskim tržištem energije, što dodatno širi
mogućnosti i ponude i tražnje električne energije, kazali su nam iz Regulatorne
komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK).
Dodali su i da otvoreno tržište kupcima nudi mogućnost pregovaranja sa
snabdjevačima i izbora onog snabdjevača koji kupcu nudi najpovoljnije uslove.
– Kako bi tržište u potpunosti funkcionisalo, u smislu sprečavanja monopolskog
djelovanja, potrebno je izvršiti i prestrukturiranje javnih elektroprivrednih
preduzeća u smislu izdvajanja Operatora distributivnog sistema – ODS kao
zasebnog preduzeća. lako otvoreno od 2015, ne može se još reći da je
konkurencija zaživjela u pravom smislu riječi. Iz tog razloga je važno da se
program prestrukturiranja javnih elektroprivrednih preduzeća završi, te da se i
drugim zakonskim rješenjima zaštiti konkurencija i omogući neometano tržišno
funkcionisanje, naglasili su iz FERK-a, dodajući da je pred BiH dalje
usklađivanje zakonodavstva sa acquisom Evropske unije, uključujući donošenje
zakonodavstva vezanog za plin, usklađivanje zakonodavstva u oblasti nafte, ali
i obnovljivih izvora energije i energetske efikasnost.
Iz Državne regulatorna komisija za električnu energiju kažu da nam realizacija
najvećeg broja obaveza koje je BiH preuzela kad je u pitanju reforma
energetskog sektora tek predstoji.
– Evropska unija je u junu 2019. kompletirala svoj novi paket energetskih
propisa za očuvanje konkurentnosti u tranziciji prema čistoj energiji, koji se
zove Čista energija za sve Evropljane. Ovaj paket se sastoji od osam propisa
koji, između ostalog, utvrđuju cilj da korištenje energije bude najmanje 32,5%
efikasnije do 2030, najmanje 32% energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj
potrošnji EU do 2030. godine. Ciljevi paketa Čista energija za sve Evropljane
se navode s namjerom prezentiranja ambicija i usmjerenosti zemalja članica EU.
S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije realizirala sve obaveze iz Drugog
energetskog paketa, kao ni obaveze iz Trećeg energetskog paketa, a da evropske
zemlje poduzimaju mjere na postizanju izrazito ambicioznih ciljeva paketa Čista
energija za sve Evropljane, evidentan je slab napredak i sporost Bosne i
Hercegovine u provođenju reformi. Benefiti reformi dovoljan su motivirajući
faktor da se obaveze realiziraju energičnije, a već i otpočinjanje reformskih
procesa može biti generator ekonomskog rasta i povećanja investicija i izvan
ovog sektora, poručili su iz DERK-a.
Kada su u pitanju predstojeće reforme za BiH, iz DERK-a kažu kako je 10.
novembra 2020. godine potpisana Sofijska deklaracija o Zelenoj agendi za
Zapadni Balkan, čime su se zemlje regije obavezale da će provoditi mjere za
razvoj ekonomije, energije i mobilnosti, biodiverziteta, održive poljoprivrede
i proizvodnje hrane te za sprečavanje klimatskih promjena i zagađenja.
– Prvi konkretni koraci će biti podsticanje takse na emisiju ugljendioksida,
razvoj tržišnih modela za podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije,
kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj. Prioriteti Energetske zajednice u
narednoj godini uključuju reforme u energetskom sektoru, razvoj zajedničkog
tržišta električne energije i prirodnog gasa, stvaranje obaveznih zaliha sirove
nafte i naftnih derivata i razvoj energetske infrastrukture. Posebno se ističe
značaj dekarbonizacije, odnosno stvaranja klimatski neutralne Evrope do 2050.
godine, kažu iz DERK-a.
Naglasili su i kako se benefiti koje donosi reforma elektroenergetskog sektora
teško mogu iskazati kvantitativnim pokazateljima.
– Općenito se može istaći da je primarni cilj kreiranje funkcionalnog,
transparentnog i institucionalnog tržišta električne energije koje donosi
pozitivne efekte za sve njegove učesnike. Konkretni benefiti se mogu
predstaviti kao veća i pravična konkurencija učesnika na tržištu, konzumiranje
i efektivnost prava krajnjih kupaca na slobodan izbor snabdjevača, te mogućnost
da krajnji kupci postanu istodobno proizvođači električne energije za svoje
potrebe (prozjumeri). Ovo se postiže reformskim procesima koji podrazumijevaju
ukidanje monopola na tržištu koji imaju inkubenti i razdvajanjem mrežnih
djelatnosti (prijenosa i distribucije električne energije i prirodnog gasa) od
proizvodnje i snabdijevanja. Drugi ključni pozitivan efekat reforme u
elektroenergetskom sektoru bi bio ostvarivanje prava na siguran i zdrav okoliš,
uvođenjem čistijih tehnologija u proizvodnji električne energije, smanjenjem
emisija stakleničkih gasova u proizvodnji električne energije i transportu itd,
kažu u DERK-u.
Dobro uređeno i organizirano balansno tržište u BiH, te
preuzimanje i implementiranje Uredbe o cjelovitosti i transparentnosti
veleprodajnog tržišta energije (REMIT) pozitivan je primjer reformi
Marković je također naglasio da je prema dosad urađenom vidljivo da kasnimo
umjesto da idemo ukorak sa zemljama regije kad su u pitanju reforme energetskog
sektora.
– Još jedan problem koji je pred nama jeste ETS mehanizam, odnosno odluka EU da
provodi mjere po pitanju onečišćenja okoline proizvodnjom električne energije
kao što su uvođenje C02 taksi i postepeno isključivanje elektrana za koje se
smatra da prekomjerno onečišćuju zrak. Što znači da će naša električna energija
biti manje konkurentna jer će zemlje EU koje uvoze tu energiju morati na tu
energiju nametnuti porez, kazao je Marković.
OBNOVLJIVI IZVORI
Iz FERK-a su također naglasili kako je uvođenje električne
energije iz obnovljivih izvora u redovne tokove važno, ne samo kao ispunjenje
obaveza koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti na putu ka EU već i sa aspekta
osnaživanja proizvodnog kapaciteta i očuvanja sigurnosti elektroenergetskog
sistema u konačnici.
Može se reći da je proces reformi energetskog sektora dugotrajan i zahtjevan, a
BiH bi trebala biti aktivnija na tom putu, jer smo u proteklim godinama u više
navrata dobijali sankcije od Energetske zajednice upravo zbog neispunjavanja
preuzetnih obaveza. Ukoliko ne želimo da i dalje budemo najlošiji od svih đaka,
vrijeme je da se ozbiljnije pozabavimo reformom energetskog tržišta, pogotovo
kad uzmemo u obzir obilne prirodne resurse za proizvodnju električne energije,
ali i činjenicu da smo izvoznik električne energije broj jedan u jugoistočnoj
Evropi.
