Istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA)
Univerziteta u Lajdenu u Nizozemskoj Miloš Popović objavio
je mapu BiH s označena 804 mjesta iz 90 općina u našoj zemlji u kojima ne živi
nijedan maloljetnik. Popović nam je kazao da je mapiranje samo njegov hobi te
nam ustupio mapu koju je objavio na svom Twitter nalogu @milos_agathon.
Cijele porodice
Demografski slom najavila je i studija “Analiza stanja
stanovništva BiH i projekcija za razdoblje od 2020. do 2070. godine”
Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA). Prema tom dokumentu, koji
je objavljen u decembru prošle godine, demografski stručnjaci s Karlovog
univerziteta u Pragu najavili su i mogućnost da bi 2070. godine u BiH moglo
živjeti samo milion i po ljudi.
Prema podacima Saveza izbjeglih i raseljenih osoba BiH, u
proteklih sedam godina našu zemlju napustilo je više od 315.000 osoba. Predsjednica
Saveza Mirhunisa Zukić kaže da je, nakon pojedinačnih odlazaka u početku,
proces nastavljen iseljavanjem cijelih porodica, a mnogi su napuštali i radna
mjesta kako bi krenuli ka Zapadu.
Iako se smatralo da je u 2020., kao godini pandemije,
iseljavanje zaustavljeno, lani je naša zemlja ostala bez 85.000 stanovnika.
– Autobusima se odlazilo, cijele porodice. Najviše odlazaka
u prošloj godini imali smo iz Posavine, Doboja, USK, Jajca, Bugojna, ali i
iz Livanjskog kantona. Bosansko Grahovo je sablasno pust grad. Ljudi su
odlazili i iz istočne i zapadne Hercegovine. Zanimljivo je da su ljudi iz
Bobanovog Sela i Šuškovog Naselja, odakle su ranije odlazili na nekoliko
mjeseci pa se vraćali, sada otišli trajno. A kada je lokalna vlast vidjela da
mi to pratimo, zadužili su čovjeka da navečer pali svjetla po cijelom kvartu –
kazala nam je Zukić.
Korak naprijed
Nekada je to bila teška ekonomska situacija, ali u protekloj
godini je politička nestabilnost glavni razlog odlaska, navodi akademik Muris
Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH.
– Naša istraživanja pokazuju da je u prošloj godini došlo do
dominacije političkih faktora u odnosu na ekonomske. Ljudi sada bježe od
neizvjesnosti, od ludila nacionalizma koje nas okružuje, od političke
nesigurnosti, luđačkog sistema nametnutog u Dejtonu koji nas sprečava da se
pomjerimo korak naprijed – kaže za “Avaz” Čičić.
Šta je osnovni problem
U oblasti ekonomije postoje indikatori da se stanje
popravlja, da pandemija bh. privredu nije oborila na koljena, dodaje Čičić,
tako da je politički ambijent osnovni problem.
– Mi smo nesretna zemlja koja je predmet raznih zakulisnih
igara, naši prvi susjedi nam konstantno rade o glavi, a naši sugrađani koji
nisu probosanski orijentirani više rade u korist naših neprijatelja nego u
korist vlastite djece – navodi on.
