Komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva
Johansson sastala se danas s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom
Tegeltijom i njegovim zamjenicima.
Nakon sastanka, kazala je da Evropska unija ostaje blizak
partner BiH na evropskom putu pridruživanja te je pozdravila napredak ostvaren
u tom kontekstu, konkretno kada je riječ o usvajanju legislative u oblasti
javnih nabavki.
Naglasila je da je fokus današnjeg sastanka bio na pitanjima
migracija, što je ključni dio njenog resora. Podsjetila je da je nedavno
predstavila novi pakt u oblasti migracija koji bi trebao značiti novi početak u
ovoj oblasti.
“Migracije su oduvijek bile prisutne i bit će i u
budućnosti, i njima je potrebno adekvatno upravljati. No, migraciji tokovi su
se promijenili. Naprimjer, 2015. smo imali u EU više do dva miliona izbjeglica
iz Sirije. Danas to uglavnom nisu izbjeglice, već migranti koji dolaze iz
drugih zemalja”, kazala je Johansson.
Jedan od prijedloga u novom paktu je da se migranti koji
dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu odobravanja azila već na samim
granicama podvrgavaju procesu podnošenja zahtjeva za azil.
“Moramo napraviti razliku između onih koji imaju pravo
ostati i onih koji nemaju, odnosno koji neće dobiti pozitivno rješenje. Takvim
ljudima je u konačnici potrebno omogućiti što brži povratak u njihove
zemlje”, istaknula je komesarka.
Dodala je da je ima dvije važne poruke. Prva je da je EU
snažan i pouzdan partner BiH u razvoju strukutra za upravljanje migracijama.
“Drugo, upravljanja migracijama je nacionalna
odgovornost. BiH mora razviti jače kapaciteta za upravljanje migracijama i
cijela zemlja mora učestvovati u tome”, naglasila je Johansson.
Novinarima se obratio i predsjedavajući Vijeća ministara
BiH, Zoran Tegeltija. On je rekao da je ih je komesarka upoznala s planom
upravljanja migracijama u EU.
“Saglasni smo da se migracijama mora upravljavati i da
to moraju raditi države. Migracije su proces koji neprestano traje ali se ne
smije odvijati bez kontrole. BiH nosi prevelik teret krize s obzirom na
veličinu i broj stanovnika. U BiH se nalazi veći broj migranata nego što možemo
prihvatiti”, rekao je Tegeltija.
Naglasio je da su ključne stvari granične kontrole i
readmisija. Iskazao je stav da je BiH spremna biti partner u kontroliranju
migracija ali da ne može biti ta koja će biti taoc migrantske krize.
“Nismo spremni da budemo spavaona za migrante”,
zaključio je Tegeltija.
