Na osnovu analiza uočenih kvarova na motornim vozilima čiji
su se vlasnici obratili za pomoć BIHAMK-u u 2020. godini, elektrika, izduvni
sistemi, upravljački mehanizam i sistem prijenosa uzroci su oko 80 posto svih
kvarova na vozilima. Kvarovi na vozilima uzorkuju oko 5 posto saobraćajnih
nezgoda u BiH.
Trening centar BIHAMK-a pripremio je Informaciju
o statistici kvarova/najčešćim kvarovima na motornim vozilima za 2020.godinu. Kao
i proteklih godina, tako je i ove godine informacija rađena na osnovu izvršenih
usluga pomoći na cesti BIHAMK Asistencije za posmatranu 2020.godine.
Povećanje broja registrovanih motornih vozila prati i
povećanje potražnje za uslugama pomoći na cesti, međutim u 2020. godini je to
izutzetak. Naime, u prvom kvartalu 2020. godine počela je pandemija korona
virusa zbog koje je u većem dijelu godine bilo onemogućeno ili ograničeno
kretanje ljudi u BiH.
U provedenom istraživanju obuhvaćeno je i statistički
obrađeno blizu 50.000 intervencija na vozilima nosivosti do 3,5 tona svih marki
i modela zastupljenih na tržištu BiH, koje je BIHAMK obavio u 2020.godini.
Najčešći kvarovi na motornim vozilima u BiH
Pouzdanost je jedan od osnovnih pokazatelja kvaliteta
vozila, jer upravo pouzdanost vozila predstavlja svojstvo vozila koje se
zasniva na njegovoj sposobnosti da izvrši svoju funkciju bez pojave
neispravnosti/kvarova, te da ispuni određene zadatke u datim uslovima
korištenja. Način korištenja, kao i način održavanja vozila, imaju poseban
uticaj na pouzdanost a samim tim i vijek trajanja vozila. Mnogi štetni procesi
koji se odvijaju tokom korištenja vozila (habanje, korozija, zamor materijala i
sl.), u velikoj mjeri doprinose pojavi kvarova i prekidu rada pojedinih dijelova,
sklopova i sistema na vozilu. Iz tog razloga kvalitetno i pravovremeno
održavanje vozila je osnovni faktor koji utiče na produženje vijeka trajanja
komponenti, sklopova kao i motornih vozila, što direktno utiče na pouzdanost
motornih vozila.
U tekstu koji slijedi bavit ćemo se najčešćim kvarovima koji
su zabilježeni na motornim vozilima koja su se saobraćala cestama u Bosni i
Hercegovini za posmatrani period.
Posmatrajući naprijed prezentovanu tabelu 1 i grafikon 1,
može se primjetiti da se najveći broj kvarova u toku 2020.godine upravo odnosi
na elektriku, sa ukupnim učešćem od 35,09%, na drugom mjestu najčešćih kvarova
su motor i izduvni sistem sa učešćem od 22,86%. Dok na trećem mjestu najčeščih
kvarova se nalazi upravljački mehanizam i sistem vješanja sa učešćem od 10,37%.
Uzimajući u obzir usluge koje BIHAMK pruža motorizovanim
građanima najveći broj kvarova odnosi na ove vrste kvarova, koje direktno utiču
na pokretljivost/mobilnost motornih vozila.
Uzroci kvara iz oblasti elektrike odnose se najčešće na startnu bateriju,
elektropokretač, generator, svijećice, transformator napona – bobina, napojni
kablovi i sl. Pored toga uzrok kvara može biti i neispravan osigurač,
elektromagnetni prekidač (relej), grijači kod dizel motora, određeni senzori,
aktuatori i sl.
Zbog velikog broja električnih sklopova i start/stop sistema
kod novijih vozila, startne baterije (akumulator) u vozilima su jako
opterećene, još ako je pri tome i profil vožnje neodgovarajući, životni vijek
startne baterije može biti značajno skraćen. Bilo kakvo korištenje potrošača
(radio, klima uređaj i dr.) u momentu kada pogonski agregat (motor) nije
aktivan, dovodi do većeg pražnjenja startne baterije, što potražuje
dopunjavanje startne baterije putem generatora. Sva punjenja i pražnjenja
kulminiraju skraćivanjem vijeka trajanja startne baterije.
Prema našem iskustvu ispražnjena startna baterija unatoč
tome što uzrokuje nemobilnost/nepokretljivost motornog vozila sama po sebi nije
veliki problem, međutim način na koji vozači pokušavaju dopuniti startnu
bateriju može rezultirati većim problemom. S ciljem što bržeg rješavanja kvara
i stavljanja vozila u mobilno/pokretno stanje, mnogobrojni vozači se odlučuju
da samostalno rješeproblem, i to ‘posuđivanjem’ struje sa drugog vozila uz
nestručno rukovanje. Treba naglasiti da se mora biti jako oprezan kod je
‘posuđivanja’ struje sa drugog vozila u pitanju, jer neadekvatnim rukovanjem
vrlo lako se mogu oštetiti električni sklopovi i komponente osjetljive na
oscilacije napona, te savjetujemo da ‘posuđivanje’ struje tzv. ‘klemanje’
izvrši stručna osoba uz korištenje sistema za “preklemavanje” vozila.
Kvarovi koji se odnose na motor i izduvni sistem najčešće su
uzrokovani potrošenim vitalnim dijelovima motora (istrošenost klipnih zaptivnih
prstenova i košuljice cilindra, zaptivača) što se manifestuje povećanom
potrošnjom ulja i/ili goriva kao i lošijim perfomansama vozila (snaga,
ubrzanje, obrtni moment), a može doći i do pregrijavanja i zabravljivanja
motora. Nekvalitetno gorivo također utiče na proces sagorjevanja, a samim tim i
na pojavu „čađi“ na sjedištima ventila, brizgača, što može u potpunosti
blokirati rad određenih brizgača. Takav motor ima nepravilan rad (nepotpuno
sagorjevanje) što direktno utiče i na sistem naknadne obrade izduvnih gasova,
tj. rad katalizatora, filtera krutih čestica i sl. Manifestuje se začepljenje
navedenih sistema, kvar na turbo punjaču, EGR ventilu i sl. Važno je da se kod
novijih vozila (motora) toči kvalitetno gorivo, čime se produžava radni vijek
navedenih komponenti.
Ostali kvarovi u manjoj mjeri utiču na
mobilost/pokretljivost vozila.
Prema dostupnim statističkim podacima, tehnička ispravnost
motornog vozila je uzrok saobraćajnih nezgoda u oko 3-5% ukupnog broja
saobraćajnih nezgoda.
Uloga kontrole tehničkog stanja vozila u sigurnosti
saobraćaja uz naše specifične društvene uslove je vrlo bitan faktor. Osnovne
okolnosti koje potkrepljuju tu konstataciju su relativno dug vijek korištenja
vozila, odnosno porast starosti voznog parka u eksploataciji, sve veće
poteškoće u održavanju vozila u tehnički ispravnom stanju (šarolikost
proizvođača, tipova kao i godina proizvodnje), izgradnja sve duže cestovne
mreže predviđene isključivo za kretanje motornih vozila, što podrazumijeva sve
veće brzine kretanja.
Opće poznate poteškoće u BiH u pogledu opskrbe i kvalitete
rezervnih dijelova i sve više cijene remontnih usluga predstavljaju dodatan
negativan faktor utjecaja na pouzdanost vozila, kao i na sigurnost saobraćaja
na bosanskohercegovačkim cestama.
Isto tako, izgradnjom savremene cestovne mreže, odnosno
autocesta, koji u osnovi doprinose većoj sigurnosti saobraćaja, stvaraju se
uslovi za sve veće brzine kretanja vozila. Ova okolnost pridonosi, bez sumnje,
smanjenje negativnog utjecaja faktora “cesta”, ali istovremeno stavlja sve veće
zahtjeve upravo na sigurnosno-tehničke elemente ispravnosti motornih vozila.
Može se konstatovati da je ovakva situacija stanja tehničke
ispravnosti rezultat ekonomskog stanja u zemlji, nepovoljnih mogućnosti nabavke
novih vozila, odnosno destimulirajuća poreska politika pri nabavci novih vozila
i ekološko prihvatljvih vozila. Stepen motorizacije u Bosni i Hercegovini je
iznenađujuće visok u posljednjih nekoliko godina u odnosu na predratni period.
Pored destimulirajuće politike nabavke novih vozila, uzrok ovakve situacije
stanja tehničke ispravnosti vozila se zasniva na nedovoljnoj kontroli tehničke
ispravnosti vozila na cesti od strane ovlaštenih lica.
Na osnovu naprijed prezentovanih podataka o broju kvarova
koji su zabilježeni na vozilima koja su saobraćala bosanskohercegovačkim
cestama u posmatranom periodu možemo zaključiti da motorizovani građani u BiH
veoma malo pažnje posvećuju održavanju vozila u tehnički ispravnom stanju, što
je uzrokovano kako manjkom svijesti o navedenom, a i manjkom kontrole stanja
tehničke ispravnosti vozila. Pri čemu treba uzeti u obzir da istraživanje
obuhvata isključivo vozila do 3,5T ukupne dozvoljene mase.
