Predsjednik Udruženja imunologa Bosne i
Hercegovine Jasenko Karamehić prije nekoliko dana je napisao oštro pismo
premijerima vlada bh. entiteta Federacija BiH i Kantona Sarajevo, u kojem je
izrazio ogorčenost jer cijelim tokom korona krize nijedan njihov krizni štab u
svom sastavu nije imao imunologa.
To nije bio prvi put, jer je ovaj stručnjak,
koji je obrazovanje, osim u BiH, sticao i u SAD-u, Njemačkoj i Velikoj
Britaniji, te je odlukom američke vlade dobio i prestižnu stipendiju Fullbright
za čuveni Univerzitet Yale, pisma slične sadržine slao i ranije, no, kako
tvrdi, nikada ni na jedno nije dobio odgovor, dok je imunologe, po pravilu,
malo ko šta pitao u ratu protiv korona virusa.
Karamehićev povod za reakciju je jasan – bez
imunologije nema uspješne borbe protiv zdravstvene pošasti koja više od godinu
hara planetom.
Imunologa nema čak niti u timu koji je Vlada
FBiH formirala za pregovore o nabavci vakcina, što je, kako tvrdi Karamehić,
nečuveno.
„Nažalost, premijer (Vlade FBiH Fadil) Novalić
je uradio sve suprotno od onoga što sam napisao, ako je to uopšte i pročitao.
Sastavio je tim koji pretežno čine službenici, te od njih traži da mu u roku od
dva dana dostave rezultat svog rada i pripreme vakcinaciju. Pa, to se ne radi
tako u ozbiljnim zemljama. Iz tog razloga, u takav tim ne bih niti ušao, kao
niti jedan imunolog koji je svjestan toga da za dva dana ne može učiniti ništa,
osim ispasti krivac za sve što bi ispalo loše. Valjda Novalić time sebi pravi
potencijalni alibi zbog afere s respiratorima. Trebalo je na vrijeme formirati
ozbiljnu komisiju na tu temu“, kaže Karamehić.
Je li bilo odgovora na Vaše pismo?
– Pismo sam slao i ranije, još u novembru,
bivšem premijeru Kantona Sarajevo Mariju Nenadiću, ali se nije udostojio
javiti. Samo mi je rečeno da mu je proslijeđeno. Od Novalića nisam dobio
odgovor, ali jesam od premijera KS-a Edina Forte, kojim me odmah pozvao na
sastanak, na kojem sam vidio da je atipičan političar za naše podneblje, mlad i
obrazovan u Americi. Saslušao me i epilog razgovora je da će se imunolozi uključiti
u aktivnosti oko vakcinacije, pošto se KS sprema za nabavku vakcina. Napravit
ćemo plan i program kako bi se postigao što bolji učinak vakcinacije.
Brojke u BiH su ponovo visoke. U čemu leži
uzrok novog pogoršanja situacije i je li porast ono rezultat dolaska novih
sojeva?
– Zaraženih i umrlih je previše. Univerzitet
Johns Hopkins iz SAD-a je postavio BiH na 11. mjesto u svijetu po učestalosti
smrtnih slučajeva. Može se govoriti da se trudimo, radimo, imamo rezultate…,
ali na kraju, velike su to brojke, koje govore same za sebe. Novi porast je
kombinacija svega, počev od novih sojeva koji su kontagiozniji i brže se šire.
Posebno su teški britanski i češki, koji su već tu, a koji su pogoršali
kliničku sliku. Dalje, pomjera se broj oboljelih prema srednjoj, mlađih dobi i
djeci, što govori da je virus virulentniji i opasniji. A s druge strane, imamo
neuređenu državu, čiju granicu niko ne kontorliše PCR ili antigenskim
testovima, već u nju ulazi ko hoće. Uz sve to, golim okom se vidi da se mjere
ne poštuju.
Jesu li novi sojevi zaslužni i za pomicanje
težeg oblika zaraze kod mlađih?
– Jesu, to su ovi novi sojevi. Virus živi da
bi mutirao, opstao i preživio i nastoji obići naš imuni sistem. Mijenja formu,
oblik i genom, a kad su promjene unutar niskog procenta, vakcine ih mogu
savladati. A kada ne budu mogle, ono što je dobro je što se vakcine brzo
redizajniraju i prilagode. Prema mom mišljenju, najopasniji je brazilski soj
otkriven u Manausu, a koji je pokazao da može zaobilaći imuni sistem. Sličan je
i onaj iz Kalifornije, kao i njujorški, južnoafrički i japanski. Za nas bi
trebao biti najopasniji južnoafrički, koji je evidentiran u Austriji i koji
prijeti da dođe kod nas, jer u toj zemlji ima mnogo naših ljudi.
Govoreći o mutacijama virusa, kada će nestati
rizik od pojave novih sojeva?
– Kada se dvije trećine stanovništva vakciniše
i kada budemo imali kolektivni imunitet od dvije trećine vakcinisanih građana.
No, u slučaju BiH, gdje se kasni sa vakcinacijom, i gdje je situacije već došla
u stadij nekontrolisane, trebat će i više od toga, između 70 i 80 posto.
Teoretski, može li se desiti da su oni koji su
prebolovali korona virus u ranoj fazi epidemije do sada izgubili imunitet i
ponovo postali ranjivi na infekciju?
– Može. Ovo je mlada bolest, o imunitetu na
nju možemo precizno govoriti samo s vremenskim ograničenjem na jednu godinu,
koliko postoji. Trebat će vremena da se utvrdi za koliko vremena se izgubi
imunitet. No, iskustva govore da kod primarnog imunog odgovora imamo ćelije
memorije koje su skenirale virus, tako da, ukoliko dođe do sekundarnog
odgovora, odnosno, eventualne nove zaraze, klinička slika je po pravilu lakša.
Sa aspekta imunologa, možete li objasniti
kakva je razlika između imuniteta stvorenog zarazom i onog koji izaziva
vakcina? Šta je učinkovitije za budući imunitet na bolest?
– Vakcina je neuporedivo bolja, jer je
ujednačena. Od svih zaraženih, neki su, nažalost, umrli, neki su teško
preboljeli bolest, neki lakše, a neki ne znaju niti da su je imali. Kod osoba
koje su se oporavile, imunitet samim tim nije ujednačen. Sa vakcinom je
drugačije, u njoj ima tačno onoliko koliko je potrebno, prema svim
ispitivanjima, da se stvori kvalitetan imunitet. Vakcina je jedini ispravan i
dobar odgovor za sprječavanje zaraze.
No, kod nas ih još nema, makar ne u većim
količinama.
– Nema ih zbog diletantizma, neodgovornosti,
neozbiljnosti i nesposobnosti. Naši političari su preplaćeni, imaju sve
privilegije, a niko ništa ne radi. Godinu nakon početka epidemije, nemamo
nijednu vakcinu, a ministrica civilnih poslova kaže da ne zna ko ih nabavlja i
da to nije njen posao. A uz to, u Vijeću ministara BiH sjede ljudi koji
namjerno opstruiraju sve kako bi dokazali da je ovo nemoguća država. Tako, dok
Vijeće ministara BiH ne radi ništa, Ministarstvo zdravstva Republike Srpske
radi jako dobro. Dok oni nabavljaju vakcine, u Federaciji BiH, koja ima isti
status kao RS, kažu da to ne mogu jer im zakon ne dozvoljava. A u svemu tome,
najtragičnije je što ljudi zbog svega toga umiru.
S obzirom na to da BiH već mnogo zaostaje za
Evropom po broju vakcinacija, kakve bi mogle biti dugoročnije posljedice po BiH
i njeno stanovništvo ukoliko BiH u razumno vrijeme ne provede masovnu
vakcinaciju?
– Plašim se scenarija da ćemo, ako nastavimo
ovako, biti crna rupa u Evropi i svijetu. Oko nas će se svi vakcinisati, svijet
će se otvarati a nas će s pravom zatvoriti kako bi se štitili od zaraze koju
nećemo iskorijeniti.
Kakvo Vam je mišljenje o ruskom Sputnjiku V i
da li biste Vi primili tu vakcinu?
– Da. Mišljenja sam da su kritike na račun
Sputnjika V neopravdane. Tu, kao i kinesku vakcinu, primili su predsjednici
mnogih država. To su zemlje sa stoljetnom tradicijom u pravljenju vakcina. Bio
sam često u SAD-u s naučnicima iz Rusije i Kine i stava sam da imaju izvanrednu
medicinu kojoj se može vjerovati.
A ova indijska AstraZeneca, oko koje se
nedavno vodila polemika u BiH?
– I ona je odlična, napravljena na bazi
kvalitetne i dokazane tehnologije. Ali iskreno, lično bih primio prvu vakcinu
do koje mogu doći. Kao što je papa rekao – prva vakcina je najbolja vakcina,
ona do koje se može doći. Bolje bilo kakva, nego nikakva, jer svaka od njih
izaziva imuni odgovor i zaštitu kakvu inače nemamo, a ona nije mala. Počev od
Pfizerove, vakcine sa mRNA tehnologijom, koja ima fantastičnu učinkovitost, sve
imaju visok procenat zaštite.
Antivakcinaši, očigledno, ne dijele to
mišljenje, a, prema svemu sudeći, i u BiH ih ima jako mnogo.
– Zbog njih ne čitam nikakve komentare.
Pogledajte historiju i sve ono što su vakcine uradile za čovječanstvo. U SAD-u
je korona virus ubio više Amerikanaca nego Prvi i Drugi svjetski, kao i
Vijetnamski rat. Boljeg odgovora na pitanje treba li se vakcinisati, nema.
zosradio.ba/balkans.aljazeera.net
