Rizik
od prijenosa koronavirusa sa površine nizak je, a ljudi koji ih opsesivno
dezinficiraju možda čine više štete nego koristi. Stav je to iz američke
institucije Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDC) iz koje
objašnjavaju da je daleko češći prijenos zrakom.
“CDC
je utvrdio da je rizik od površinskog prenosa nizak, a sekundarni u odnosu na
primarne načine prijenosa virusa putem direktnih kontaktnih kapljica i
aerosola”, rekao je Vincent Hill, šef ogranka za prevenciju vodenih
bolesti, na brifingu koji je sponzorirao CDC.
Hill
je rekao da je rizik od prijenosa dodirivanjem površine, iako mali, povišen u
zatvorenom. Prema njegovim riječima, sunce i drugi faktori na otvorenom mogu
uništiti viruse. Virus “umire brzo” na poroznim površinama, ali može
duže trajati na tvrdim površinama u zatvorenom.
Nije gubljenje vremena,
ali nije ni najvažnije
Istraživanje,
također, sugerira da je površinski prijenos vjerovatniji u prva 24 sata nakon
što je osoba zaražena, te da domaćinstva u kojima je jedna osoba imala Covid-19
imaju niže stope prijenosa ako je domaćinstvo čistilo i dezinficiralo površine.
Dakle,
iako održavanje površina čistim nije gubljenje vremena, to nije jedini ili čak
najvažniji način za smanjenje rizika, zaključuju iz CDC-a, prenosi CNN. Hill je
dao smjernice za čišćenje i dezinfekciju površina.
“U
većini slučajeva čišćenje površina sapunom ili deterdžentom, a ne dezinfekcija,
dovoljno je da se smanji ionako nizak rizik od prijenosa virusa kroz površine.
Dezinfekcija površina obično nije potrebna, osim ako bolesna osoba ili neko
pozitivan na Covid-19 nije bio u kući u posljednja 24 sata”, rekao je
Hill.
Dodao
je da bi čišćenje trebalo usmjeriti na područja s velikim kontaktima poput
kvaka i prekidača za svjetlo. Kako je podcrtao, često čišćenje i dezinfekcija
površina može imati minimalan utjecaj na prijenos virusa.
Dezinficijensi mogu
predstavljati rizik
Podaci
pokazuju i da sami dezinficijensi mogu predstavljati rizik, jer istrage ukazuju
da neki ljudi mogu namjerno piti, udisati ili prskati kožu dezinficijensima,
bez znanja da upotreba dezinficijensa na ovaj način može nanijeti ozbiljnu
štetu njihovom tijelu.
Hill
je naveo istraživanje CDC-a iz juna 2020. godine, koje je pokazalo da je od
ispitanih ljudi “samo 58 posto znalo da se izbjeljivač ne smije miješati s
amonijakom, jer miješanje izbjeljivača i amonijaka stvara toksični plin koji
šteti plućima ljudi”.
I
samo izbjeljivanje može biti štetno.
“Devetnaest
posto ispitanih prehrambene proizvoda pere izbjeljivačem. Osamnaest posto
koristi kućno sredstvo za čišćenje na goloj koži”, naveo je, između
ostalog, Hill.
zosradio.ba/klix.ba
