Distanca ali i sve mjere u borbi protiv korone koje su bile
i jesu na snazi, razlog su što su svi drugi zdravstveni problemi zadnjih
nekoliko mjeseci pali u drugi plan, odnosno nastojeći zaštiti fizičko
zanemarili smo mentalno zdravlje. Sve više građana traži stručnu pomoć.
Strah od zaraze, fizička distanca, ekonomski problemi i
sveopća neizvjesnost. Sve to dugoročno ostavlja posljedice na mentalno
zdravlje. Stoga ne čudi da je većina građana stalno traga kako da prevaziđe situaciju
u kojoj smo se našli.
„Sastaju se porodice, djeca se sastaju igraju u parkovima al
sad je sve to smanjeno. Nažalost kad kratko traje nije ništa, al bogami ovo
dugo traje“, smatra jedna od sagovornica.
„Otuđilo je, svijet se izvlači od drugih ljudi sa kojima je
mogao zdravo popričat’, i to ubija ljude. Malte ne isto da u zatvor strpalo cijele
porodice“, dodaje druga.
Sve više ljudi pati od anksioznosti i depresije. Posljedice
nisu zaobišle ni one najmlađe.
„Promjene u ponašanju djece koja su postala buntovnija,
agresivnija, a neka se povlače, u otporu su i boje se svega oko sebe“, kaže
Sanja Đepina, psihologinja u Centru za mentalno zdravlje Travnik.
„Doživjeli jedno stanje poremećene homeostaze duševnog mira.
Ona je izazvana sa velikom enornom količinom stresa, koju mi doživljavamo
svakodnevno, kroz neke neuobičajene stvari koje na vas ostave emotivan
odgovor“, smatra dr. Nermin Čurić, psihijatar u JU Bolnica Travnik.
A odgovor na sve češće pitanje kako se boriti sa velikom
dozom stresa, pored građana, traže i zdravstveni radnici.
„Nažalost za sada možemo brinuti samo jedni za druge i to
pravo da vam kažem nemamo vremena da brinemo o mentalnom zdravlju i jednih i
drugih. Stanje poslije covida nažalost će biti jedno od velikih izazova za
medicinu ovog vijeka“, kaže dr.Aida Vatreš, šefica Odjela neurologije i psihijatrije
JU Bolnici Travnik.
Univerzalnog recepta nema. Tek kada pandemija prođe, vidjet
ćemo šta je ostavila iza sebe. I da li će nametnuta pravila života i ostati
svakodnevnica.
zosradio.ba/072info.com
