Tik Tok je nova društvena mreža, odnosno aplikacija, koja je
prisutna još od 2016. godine, ali je tek
je u zadnjem periodu doživjela veliku svjetsku popularnost, kada je broj
korisnika naglo porastao. Nalazi se u vlasništvu kineske kompanije Byte Dance i
jedna je među rijetkim aplikacijama iz ove branše koja je došla izvan granica
SAD-a. Možemo je uporediti sa YouTube, Instagram ili Facebook aplikacijama, no
iz nekog razloga se Tik Tok probija i ističe u tako velikoj konkurenciji.
Ciljna starosna grupa ovoj aplikaciji su osobe u starosnoj dobi između 16 i 24 godine,
međutim, to nije nikakvo pravilo jer je koriste mnogi ljudi različite starosne
dobi.
Ova aplikacija svojim korisnicima daje mogućnost kreiranja
kratkih video snimki koje su dostupne za gledanje vlasniku video materijala,
ali i drugim osobama s kojima je povezan.
Prema službenim objavama kompanije, Tik Tok trenutno ima negdje oko pola
miliona aktivnih korisnika svaki mjesec. U SAD-u je ovo treća najpopularnija
besplatna aplikacija, odmah iza Instagram i YouTube aplikacija.
Bez obzira što mnogi ljudi misle da je to platforma za
kreativno izražavanje, iskazivanje talenata i zabavljanje, 90% videozapisa na
Tik Tok-u je neprikladno, pa su roditelji zabrinuti trebaju li izbrisati račun
svoje djece na Tik Tok-u ili ne. Ono što je karakteristično za ovu platformu
jeste da na njoj korisnici mogu vrlo brzo “steći slavu”. Baš iz ovog
očaja, korisnici koji su najčešće tinejdžeri objavljuju mnogo kontroverznih
sadržaja.
Tik Tok prikuplja previše privatnih podataka korisnika
Jedna od zabrinjavajućih činjenica jeste ta da ova
aplikacija prikuplja puno privatnih podataka korisnika za koje se smatra da su
nepotrebni. Prikuplja podatke o hardveru telefona, uključujući tip procesora,
dimenzije zaslona, prostor na disku, RAM itd. Takođe prikuplja podatke povezane
s mrežom kao što su IP adresa, MAC adresa itd. Uz to, zbog kineskog zakona,
kineska vlada može pristupiti svim vašim podacima koje Tik Tok prikuplja s
kineskog poslužitelja. Stoga može sadržavati brojne prijetnje, uključujući
pristup vašim privatnim slikama i privatnim porukama.
Mnogi videozapisi prikazuju golotinju i polugole modele koji
plešu uz pjesme. Nakon toga, svi ovi videozapisi utiču na um djeteta mlađeg od
18 godina. Zbog žeđi za lajkovima i komentarima, uopće ih nije briga kakav
sadržaj objavljuju, te mnoga malodobna djeca objavljuju seksualno zanimljive
videozapise.
Tik Tok emitira govor mržnje i potiče na samoubistvo
Ovakvi sadržaji stvaraju izuzetno loš uticaj na djecu i
druge korisnike. Ono što je zapravo najstrašnija činjenica jeste da je Tik Tok
ispunjen mnogim videozapisima koji izazivaju govor mržnje, izazove opasne po
život kao i samoubistva.
Na ovoj aplikaciji se emitiranje govora mržnje, a bilo je
mnogo slučajeva govora mržnje o određenoj zajednici i religiji. Neki
videozapisi također štete osjećajima određene religije. Kako ne postoji nadzor
sadržaja, ovi se videozapisi lako šire i stvaraju mržnju između religijskih
zajednica.
Naš sagovornik, Eldar Abaz, aktivista, projektni koordinator
Global Analitike i student komunikologije na Fakultetu političkih nauka u
Sarajevu, kao neko ko je izuzetno aktivan na društvenim mrežama objasnio nam je
u kolikoj mjeri sadržaj na Tik Toku ukazuje i poziva na govor mržnje i koliko
sadržaj ove aplikacije utiče loše na one koji je koriste.
“Biti ću slobodan i istaći da je Tik Tok postao
društvena mreža sa najviše “hejta” upravo zbog toga što svaki sadržaj
može biti viralan. Zabrinjavajuća činjenica jeste da postoji jako veliki broj
profila djece ispod 13 godina, što nas može dovesti i do postojanja pedofilije.
Kada uđete na ovu aplikaciju i odete u komentare određenog sadržaja, nije
moguće da ne pronađete bar dva hejt komentara, bez obzira na sadržaj i aktere
tog video klipa. Baš iz razloga što ovu društvenu mrežu koriste djeca, takvi
komentari, koji su jako surovi i oštri, mogu da poljuljaju njihovo
samopouzdanje, dovedu do suicidnih misli, depresije i anksioznosti. Različiti
profili propagiraju “hejt” kontent, tj. vrijeđanje pripadnika drugih
vjeroispovjesti, pozivaju na linč LGBTQ zajednice, a do nedavno na ovoj mreži
je bilo riječi i o sektama, novim religijama i pozivanju djece da im se
pridruže. Nedavno sam primijetio da se čak i “ratovi” vode na ovoj
društvenoj mreži, gdje jedna strana snimi video klip i vrijeđa drugu, prijeti i
poziva svoje “fanove” da prijave i ugase profil. Zatim se oglasi
druga strana sa istim sadržajem, i onda njihovi “fanovi” u
komentarima vode svađe i najstrašnije vrijeđaju jedni druge. Da naglasim, riječ
je o djeci od 11 do 14 godina, djeci s kojom je jako lahko manipulisati i
propagirati im svoje stavove kao pravilne i pozitivne.”
Mnogi izazovi na Tik Tok-u takođe potiču samoubistvo. Naime,
bilo je nekoliko videozapisa s izazovom lomljenja lubanja, koji podrazumijeva
opasne vratolomije i djela opasna po život. Zatim, “blackout” izazov,
izazov gušenja ili izazov onesvješćivanja kako se još zove, jedna je od opasnih
igara u trendu zbog kojih djeca i mladi stavljaju kaiš oko vrata. Stežu ga i
snimaju se dok ne izgube svijest. Pratitelji koji glеdајu ѕnіmku nајрrіје ѕе
ѕmіјu, zаtіm роѕtајu uрlаšеni ріtајućі ѕе hоćе lі ѕе osobe s druge strane
ekrana vrаtіtі іz nеѕvіјеѕtі, а ѕvе ѕе zаvršаvа dіvlјеnјеm і ohrabrivanjem.
Takođe, tu je i potencijalno opasni “penny” izazov, koji
podrazumijeva bacanje kovanice između telefonskog punjača i zidnog utikača, a
za posljedicu je imao i podmetanje požara.
Ne možemo, a ne spomenuti i par slučajeva koji su upravo
ovakvim izazovima rezulturali smrtnim ishodom. Naime, u Palermu se
desetogodišnja djevojčica ugušila dok je sudjelovala u izazovu gušenja
snimajući se mobitelom na Tik Tok-u. I dječaka iz Srbije je ubio takozvani
“blackout”, izazov na Tik Toku, gdje su ga roditelji zatekli
obješenog od krevet na sprat.
Mnogi su razlozi zbog kojih bi se ova aplikacija trebala
zabraniti, a neke od njih uključuje i okrutnost prema životinjama,
zlostavljanje djece, objektiviziranje žene, veličanje ozbiljnog zločina poput
silovanja i promicanje vulgarnosti.
O tome koliko je štetna ova aplikacija i koliko njen sadržaj
loše utiče na one koji je koriste, razgovarali smo i sa Zarfom Hrnjić
Kuduzović, profesoricom na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u
Tuzli.
“Njegovi korisnici su uglavnom djeca i mladi, a oni su
ranjiva skupina, vrlo podložna negativnim posljedicama zlonamjernih sadržaja.
Posebno je zabrinjavajuće što je vrlo popularan i među djecom predškolske dobi
koja uopće ne bi smjela koristiti mrežne platforme. Oni nisu dovoljno ni
kognitivno ni emotivno zreli za suočavanje sa svakakvim sadržajima dostupnim na
Tik Toku, uključujući i one nasilne. Djeca svojim video snimcima nesvjesno
otkrivaju veliki broj ličnih podataka o sebi – svoju dob, adresu, školu,
odsutnost roditelja, dnevni raspored, mjesta na kojima se kreću. To ih čini
lakom metom online zlostavljača, pa i seksualnih predatora. Iako korisnici Tik
Toka ne bi smjeli biti mlađi od 13 godina, u praksi to ograničenje ne znači
mnogo jer je lahko prijaviti stariju dob. Međutim, tinejdžeri su u najvećoj
opasnosti zato što njihovo online ponašanje roditelji manje nadziru nego kod
mlađe djece. Tinejdžerska potreba za popularnošću, s jedne strane, te Tik
Tokova glad za profitom, koja ne mari za društvene, psihološke i zdravstvene
posljedice koje opasni sadržaji ostavljaju na korisnike, razorni su za dobrobit
pojedinca i društva”, ističe Kuduzović.
Roditelji su nedovoljno svjesni obima i intenziteta
opasnosti koja vreba na Tik Toku
O tome koliko su roditelji upućeni u život svoje djece na
ovoj društvenoj mreži, sagovornica nam govori sljedeće: “Većina roditelji
nije dovoljno svjesna obima i intenziteta opasnosti koje vrebaju njihovu djecu
na Tik Toku. Prvo, ovu aplikaciju odrasle osobe koriste znatno manje nego djeca
i mladi, tako da im je teško uopće pretpostaviti kakvih sve malicioznih
sadržaja ima na Tik Toku. Drugo, u tehničkim vještinama korištenja aplikacija
roditelji nerijetko zaostaju za tinejdžerima, tako da nadzor i postavke
privatnosti nisu dovoljno efektni. Treće, neki roditelji s pravom očekuju da
objavljeni sadržaji budu filtrirani, da ih je neko provjerio, da će neko
reagovati radi zaštite djece. Takva očekivanja su opravdana i logična, ali su
nažalost korporativni interesi daleko ispred dobrobiti pojedinca i društva tako
da su reakcije države i kompanija uglavnom zakašnjele i nedovoljne”.
Ipak, roditeljima je na raspolaganju nekoliko mehanizama da
zaštite djecu. Roditelji mogu da blokiraju određene pojmove za pretraživanje, a
Tik Tok nudi i opciju “Digital Wellbeing”, koja omogućava
ograničavanje vremena provedenog uz aplikaciju na dva sata dnevno i
ograničavanje pristupa potencijalno neprimjerenim sadržajima.
Zaključći do kojih je kroz svoju analizu društvenih mreža i
govora mržnje došla profesorica Kuduzović jesu upravo da objave i komentari na
društvenim mrežama često narušavaju elementarne komunikacijske norme, obiluju
uvredljivim, vulgarnim i huškačkim tvrdnjama. “Neargumentovano se
diskredituju osobe ili grupe drugačijih stavova. Korisnici i platforme koje
objavljuju takve komentare rado se pozivaju na slobodu izražavanja pomjerajući
granice prihvatljivog u javnoj komunikaciji, ali zanemaruju društvenu
odgovornost. Društvene mreže, nažalost, nisu se pokazale kao pogodan ambijent
za argumentovanu komunikaciju, niti za umjerene stavove. Najviše se čitaju,
dijele i komentarišu objave koje su kontraverzne, provokativne,
ostrašćene”.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da iako za sve krivimo
Tik Tok aplikaciju, možda bismo se trebali zapitati da li trebamo pronaći
krivca i u samom odgoju djece, kao i društvu općenito. Dakle, veliko pitanje
koje zabrinjava jeste: gdje ide ova generacija? I na kraju, ako se ne počnemo
ponašati ispravno, to će dugoročno uticati na našu buduću generaciju.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora
mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment
of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine
Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat
sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i
Global Analitika.
zosradio.ba/Kolašinac Amina za Global Analitika
