Sve je veći broj istraživanja koja podupiru ideju da
vrtlarstvo može imati koristi kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje.
U eksperimentu su ljudi na traci za trčanje ispred sebe
imali ekrane na kojima su prikazane različite slike. Istraživanje je pokazalo
da su ljudi koji su gledali u zeleni okoliš lakše radili vježbe, bili bolje
raspoloženi i imali više samopouzdanja od osoba kojima nije prikazana nikakva
slika.
Ipak, kada je ista slika prikazana ispitanicima u
crno-bijelom spektru ili sa crvenim filterom, rezultati nisu bili isti kao i
kada su gledali u zelenilo.
U teoriji to može jednostavno značiti da uzgoj više zelenih
biljaka može pomoći u povećanju terapijske efikasnosti vrtlarstva. Moraju li to
uopće biti biljke? Može li samo farbanje ograda u zeleno imati ovaj efekat? Da
li bi plastične biljke izazvale sličan odgovor? Prema mišljenju stručnjaka,
lažne biljke i zelena ograda vjerovatno neće pružiti punu korist.
Istraživanje je pokazalo da su vježbe koje usmjeravaju
nečiju pažnju i sprečavaju um da luta u prošlost ili brine o budućnosti važno
terapijsko sredstvo. Vrtlarenje je klasičan primjer takve vježbe pažnje, gdje
raščistite misli i usredotočite se na ono što je pred vama.
Isto tako, često se kaže da je jedna od ključnih blagodati
vrtlarenja povezana sa socijalnim interakcijama koje se ostvaruju tokom
vrtlarenja, naročito ako biljke uzgajate u zajedničkim vrtovima.
Zapravo, studije provedene u zajedničkim vrtovima otkrile su
da vrtlarenje na takvim mjestima ima značajan pozitivan utjecaj na jedan od
ključnih faktora lošeg mentalnog zdravlja – usamljenost i izolaciju.
Jednostavan način da to učinite je da uložite više vremena i energije u svoj vrt.
Otkriveno je da ovakvo vrtlarenje odmah pokreće razgovore sa
susjedima. Što se tiče hortikulturne terapije, najbolji savjet je da nije važno
kako to radite, već samo da radite onako kako vam najbolje odgovara.
zosradio.ba/klix.ba
