Oboljenja srca i krvnih sudova najčešći su uzrok smrti svake
druge osobe u svijetu. Veliki broj ljudskih života završava se zbog
neraspoznavanja prvih simptoma infarkta srca, niti pravilnog pružanja prve
pomoći. Često smo u zabludi i kada pomažemo osobi koja proživljava epileptični
napad, jer uvriježena mišljenja o pružanju prve pomoći, nisu ispravna.
Oko 95 posto osoba koje su imale iznenadni srčani zastoj ne
preživi do dolaska stručne pomoći, zbog čega efektivna reanimacija na mjestu
nesretnog događaja udvostručuje šansu za preživljavanje.
“Vidite i sigurni ste da pacijent ne diše, započinjemo odmah
sa 30 kompresija. Nakon toga blago pogledamo vrat, da nema nekih oštećenja i
otvaramo disajni put zabacivanjem glave unazad. Onda idemo sa dvije inicijalne
ventilacije, odnosno, upuhivanja. Nakon toga nastavljamo sa kompresijama”,
kazao je Mujo Subašić, glavni medicinski tehničar Hitne pomoći KS.
Visoke temperature pogoduju srčanim napadima
Visoke temperature pogoduju srčanim napadima, posebno kod
starije populacije, mada su, sve češće na udaru i mlađi. Porazan je podatak da
se godišnje registruje preko 700.000 neočekivanih srčanih zastoja.
“Dvije trećine se dešavaju upravo van bolnice, odnosno, u
kućama, stanovima, na ulici, na radnim mjestima, sportskim terenima. Kad
gledamo statistički, nažalost, vjerovatnost da baš mi budemo tu, ili da neko od
naših građana upravo bude tu kada se tako nešto desi nekome je dosta velika”,
pojasnila je doktorica Aida Gavranović, rukovodilac Centra za rehabilitaciju.
Ispravno pružiti prvu pomoć je presudno
Brzo i pravilno pružanje prve pomoći presudno je i u
slučajevima epileptičnih napada. Deset posto populacije doživi jedan ovakav
napad u svom životu, jer ne postoji pravilo kada se i u kojoj situaciji može
dogoditi.
Ipak, uvriježena mišljenja o pružanju prve pomoći, do
dolaska hitne službe, nisu ispravna, upozoravaju ljekari.
“Obezbijediti površinu na koju će spustiti pacijenta, zatim
pomoći da se obezbijedi pravilno disanje, pacijenta okrenuti na stranu. Ono što
je uvriježeno u našem mišljenju: izvlačenje jezika, glava, podizanje u stranu,
dodavanje metalnih predmeta apsolutno nije ispravna ionformacija. To se ne treba
i ne smije raditi”, dodala je Anisa Šahbaz, doktorica iz Poliklinike Sanasa.
Centar za edukaciju Hitne medicinske pomoći Kantona
Sarajevo, organizuje kurseve na kojima svi zainteresovani građani mogu da nauče
tehnike oživljavanja i budu korisni svojoj zajednici.
zosradio.ba/072info.com
