Tešanjski dnevnik 28.6.-5.7.2021. godine

/

Korona virus

Ove sedmice dobre vijesti u vezi pandemije.
U Tešnju protekle sedmice, od 120 testiranih, nijedna osoba nije bila pozitivna.
U BiH broj novozaraženih, dnevno, kretao se od 7-17, a preminulih 2-5. Međutim
iz Međugorja dolazi negativna informacija jer su turisti iz Španije donijeli
novi soj Delta virusa, koji ima veću brzinu širenja.

Vakcine u BiH i dalje dolazi u količini od
oko 10.000, a najavljuju se stotine hiljada. Možda nam i neće trebati sve
naručene vakcine. Bosanci i Hercegovci, pa i Tešnjaci, svakodnevno se vakcinišu
u Republici Srbiji. Ja znam 16 osoba koje su se vakcinisale ili revakcinisale
ove sedmice u Srbiji. Zoraid Mehičić mi je pokazao i pismenu potvrdu o
vakcinaciji.  Svi su iskazali pohvale na ljubaznost,
profesionalnost  i efikasnosti kod
vakcinisanja. Jedna osoba od njih je vakcinisana, a da uopće nije bila prijavljena
za vakcinisanje putem E-maila.


Zoraid Mehičić sa papirom o vakcinaciji u
Srbiji

28.6.

U BiH registrovano 17 novozaraženih osoba
(FBiH 15, RS 2), preminule 2 osobe u RS-u.

29.6.

U BiH registrovano 7 novozaraženih, svi iz FBiH,
preminulih nije bilo.

30.6.

U BiH registrovano 13 novozaraženih osoba
(FBiH 11, RS 2, ), preminulo 5 osoba (FBiH 3, RS 2).

1.7

U BiH registrovano 18 novozaraženih osoba
(FBiH 15, RS 3), preminula jedna osoba u FBiH.

2.7.

U BiH registrovano 10 novozaraženih osoba
(FBiH 9, RS 1), preminule dvije osobe u FBiH.

3.7.

U BiH registrovano 15 novozaraženih osoba
(FBiH 11, RS 4), premunulih nije bilo.

4.7.

U BiH registrovano 12 novozaraženih osoba
(FBiH 10, RS 1, DB 1), preminulih nije bilo

Tešanjska kulturna dešavanja

Tešanjsko
proljeće, kulturno sportska manifestacija koja počinje na rođendan Muse Ćazima
Ćatića 12. marta, ove godine nije održana zbog novog vala epidemije. Kako je
epidemija splamsala, a u Tešnju nije bilo novozaraženih osoba ove sedmice, život se
počeo vračati u grad. Kafane rade, počeo je sa radom i bazen na Kiseljaku, ali
i kulturne manifestacije u organizaciji javnih ustanova. Tešanjsko ljeto nije
unaprijed najavljeno sadržajima i terminima, zbog neizvjesnosti u vezi sa
pandemijom, pa će se događaji najavljivati pred održavanje. Izvan ove
manifestacije ove sedmice održano je nekoliko promocija knjiga.

U Općoj biblioteci su održane promocije dvije knjige, a u Medžlisu IZ-e jedna, dok je prvi u sadržaj u okviru manifestacije
održan u Cko otvaranjem izložbe crteža Mice Todorović. 

Promovisana knjiga Bošnjačka vjerska
inteligencija u austrougarskom periodu

U
organizaciji Medžlisa IZ-e, održana je promocija knjige Bošnjačka vjerska
inteligencija u vremenu austrougarske, autora dr. Edina Veladžića. Recenzenti
knjige su dr. Safet Bandžović i dr. Adnan Jahić. Izdavač je Institut za
islamsku tradiciju Bošnjaka.

Knjigu su promovirali dr. Ferid Dautović
direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, hafiz dr. Elvir Duranović i
autor dr. Edin Veladžić. Moderator promocije je bio mr. Fuad ef. Omerbašić.

U
knjizi se govori o društveno političkom angažmanu bošnjačke vjerske
inteligencije u periodu austrougarske uprave u BiH. Naglašava se ključna uloga
vjerske inteligencije kada je riječ o svim važnim političkim, društvenim i
kulturnim pitanjima tog vremena.

Uspostavom austrougarske vlasti Bošnjaci,
muslimani, su bili dezorijentisani. Bilo je pitanje da li da se isele kako bi
izbjegli hrišćansku vlast. Jedan broj obrazovanih ljudi se iselio iz BiH, a
Bošnjački narod nije želi da ide u „vlaške škole“ niti da se obrazuje. Čekao je
povratak turske vlasti. Odgovore na takva i slična pitanja dala je vjerska
inteligencija posebno nakon uvođenja institucije Islamske zajednice 1882. godine
pa do kraja devetnaestog vijeka.


S lijeva: hafiz dr. Elvir Duranović, dr.
Edin Veladžić, dr. Ferid Dautović i mr. Fuad ef. Omerbašić

Edin Veladžić rođen je u Bužmu 1973. godine.
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je osnovne i postdiplomske
studije  stiče zvanje magistra
historijskih nauka. Doktorsku disertaciju pod nazivom Kulturne politike u BiH u
svjetlu kulturne politike Evropske unije odbranio je na Odjeku za sociologiju
Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Obavio je nekoliko stručnih
usavršavanja u inostranstvu. Autor je većeg broja stručnih i naučnih
radova. Koautor je udžbenika historije za II razred gimnazije i dodatnih
nastavnih materijala za izučavanje historije u osnovnim i srednjim školama. Godine
2014. imenovan je za ambasadora evropske krovne organizacije edukatora
historije EUROCLIO. Član je Vijeća Evrope za kulturu, kulturno naslijeđe  i krajolik (CDCPP) i programskog komiteta
programa Evropske unije Kreativna Evropa. Radio je u raznim timovima EU koji su
realizovali programe u BiH. Radio je u Institutu za historiju u Sarajevu.
Trenutno je uposlenik u Ministarstvu civilnih poslova kao stručni savjetnik za
evropske integracije i međunarodnu kulturnu saradnju.


Promovisana knjiga Tešanjski proces autora
Esmira Bašića

U multimediajlnoj sali Opća biblioteka, održana je promocija knjige Tešanjski proces
autora Esmira Bašića. Izdavač knjige je udruženje Mladi muslimani iz Sarajeva,
a recenzenti su prof. dr. Almir Fatić i 
Mustafa Spahić Mujki. Knjigu su promovisalii: prof. dr. Almir Fatić, Anes
Džunuzović, generalni sekretar udruženja Mladi muslimani knjige i Esmir Bašić.

Iz recenzije prof. dr. Almira Fatića:

Rukopis
Esmira Bašića pod naslovom Tešanjski proces bavi se biografskim podacima i
sudbinama 22 pripadnika organizacije Mladi muslimani s tešanjskog kraja, koji
su 1949. godine-u tadašnjoj Narodnoj republici BiH kao federalnoj jedinici
FNRJ-nepravedno, inscenirano, stigmatizirano i montirano osuđeni na
dugogodišnje i teške zatvorske kazne zajedno sa kaznama nehumanog postupanja,
zvjerskog mučenja i isljeđivanja, prinudnog rada i lišavanja svih građanskih i
političkih prava. Prije tog glavnog dijela rukopisa pod naslovom Mladi
muslimani tešansjkog kraja, autor donosi širi društveno historijski okvir i
kontekst kao uvod u bolje i svestranije sagledavanje i razumjevanja nastanka,
razvoja i značaj organizacije Mladi muslimani.

Prof. dr. Fatić je poručio gradskim
vlastima da u okviru Muzeja postave sobu posvećenu nepravedno osuđenim
Tešnjacima.

Esmir Bašić je na istu temu bio i autor
izložbe sa istom tematikom o kojoj sam pisao u Dnevniku.


S lijeva: Esmir Bašić, Anes Džunuzović i
prof. dr. Almir Fatić


Održana promocija knjige Drveće bez korjena
autorice Elle Čolić

U
organizaciji Opće biblioteke održana je promocija knjige Drveće bez korjena
autorice Elle Čolić. Promotori su bili Mehmed Pargan književnik i novinar,
Denis Čolić otac Ellin i Amela Modrić njena tetka. U prvom redu je sjedila
Ellina mati Rajka.

S lijeva: dr. Almina Alagić, Denis Čolić,
Amela Modrić, Ella Čolić i Mehmed Pargan
 

Direktorica Opće biblioteke dr. Almina
Alagić otvorila je promociju i predstavila goste. Mehmed Pargan je moderirao
promociju uključujući promotore pitanjima o njihovim životnim putevima koji su
bili inspiracija autorici za pisanje knjige. Ovo je prva promocija knjige koja
je izašla u izdanju Bosanske medijske grupe iz Tuzle. Orginalni naziv knjige
koja je izašla u SAD je  Tress Without
Roots. Knjigu je prevela Azra Pargan. Nakon prve promocije u Tešnju knjiga će
biti promovisana u:Tuzli, Kalesiji, Mostaru, Sarajevu i Banja Luci.

Tokom promocije nastupili su sazlije iz Živinica,
a pismo iz knjige i jedan dio teksta pročitale su učenice iz Tuzle i Tešnja.

Knjiga govori o bratu i sestri Denisu i
Ameli Modrić koji su bili prisiljeni da svoju mladost u rodnom gradu Tesliću zamijene
izbjeglištvom nakon početka rata u BiH preko Tešnja, SR Njemačke do SAD i
patnjom koju nosi. Knjiga govori o mješanim brakovima i njihovoj poziciji u
vrijeme kada su BiH priznaju samo etniče grupe, a ne oni koji imaju dva ili
više etničkih korjena.

Knjiga se sastoji od priča tetke  Amele i oca Denisa koje su Elli pričali nakon
što su shvatili da je dovoljno odrasla. Iz tih razgovora nastala je ideja da se
napiše knjiga. Drugi dio knjige su pisma koja su nastajala tokom tog perioda.

Ella Čolić studentica  je Occident College i nekadašnja učenica
srednje škole Notr Damer San Jose. Radi se o mladoj osobi čiji su ovo književni
počeci kojim je uspjela da pruži priliku čitaocu da analizira politički,
psihološki i filozofski uticaj rata na dvovjerske izbjeglice i „miješane
brakove“. I ako mlada osoba imala je humanitarne aktivnosti u Tanzaniji.
Karijeru planira nastaviti u rekonstruktvnoj hirurgiji.

Otvorena izložba crteža Smicalice Mice
Todorović

Kao
prvi događaj u ovogodišnjem Ljetu u Tešnju, koje nije u cijelosti oglašeno zbog
neizvjesnosti u vezi sa pandemijom, u petak je u CKO otvorena izložba crteža
pod nazivom  Smicalice Mice Todorović (Sarajevu
1900. – Sarajevo 1981.). Ljeto u Tešnju otvorila je Azra Muslija pomoćnica
Načelnika.

Mica Todorović je umjetnica koju su nazivali
prvom damom bh. slikarstva. Specifičnost vremena u kojem je živjela i stvarala,
a posebno njeno svjesno učestvovanje u lokalnim, ali i u globalnim, dešavanjima
doveli su do toga da se njeno ime izgovara u jednom dahu sa imenima velikana
poput Romana Petrovića, Voje Dimitrijevića i Ismeta Mujezinovića.

Studirala je u Zagrebu i Italiji, po završetku
studija živi u Zagrebu, a u Sarajevo se vraća 1932. godine i pridružuje
naprednim umjetnicima orijentisanim ka KPJ. Rat provodi u logoru i na prisilnom
radu u Njemačkoj. Opus Mice Todorović je izuzetno veliki (300 slika i preko 100
crteža), i predstavlja prefinjenu hroniku njenih sjećanja, punu boje, vedrine i
ljepote.        

S lijeva:Azra Muslija, Strajo Krsmanović i
Amir Brka.

Todorovićeva je najuže vezana za razvoj bh.
umjetnosti: blisko je sarađivala sa udruženjem “Collegium Artisticum”
(1939-1941), jedan je od deset osnivača Udruženja likovnih umjetnika BiH i
jedan od prvih profesora u Školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Bila je prva
žena član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Dobitnica je Nagrade AVNOJ-a,
Nagrade ZAVNOBiH-a, Dvadesetsedmojulska nagrada, te Šestoaprilska nagrada Grada
Sarajeva.

Izložba sadrži 15 crteža nastalih nakon
autoričinog školovanja na Zagrebačkoj akademiji 1929-1933. godine. Prvi put su izloženi
u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu 2019, iste godine i u Jajcu godine, a u
CKO Tešanj izlažu se treći put. Ovi crteži, čiji se originali čuvaju u
kolekciji Umjetničke galerije BiH, predstavljaju usamljeni primjer unutar
cijeloga jednog umjetničkog opusa i u tematskom i u izražajnom smislu, ali
istovremeno zauzimaju važno mjesto u bh. socijalnoj umjetnosti. Konfrontirajući
biblijske motive sa savremenim svijetom, autorica ističe univerzalnost ljudskih
pogrešaka. Govoreći o grijesima, zločinima, kriminalu, zlostavljanjima…,
njena osuda ni u jednom trenutku nije upitna, ali predstavljena je kao
svevremenska, te se može čitati izvan svoga temporalnog okvira.

O Umjetničkoj galeriji i saradnji sa CKO
Tešanj govorio je direktor te ustanove Strajo Krsmanović koji je i otovorio
izložbu, a Amir Brka je ovom prilikom načinio omaž Rudolf Zaplati uz 120-tu
godinu njegova rođenja (rođen u Tešnju 1901, umro u Sarajevu 1942.). Zapalata
je bio sekretar Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje je sa Đokom Mazalićem
formirao galeriju slika iz koje je 1946. godine izrasla Umjetnička galerija
BiH. Amir je na koncu Straji Krsmanoviću poklonio primjerak svoje knjige o
Zaplati koja je objavljena 2000. godine.

Održan Tešanj Sevdah Fest 2021

U
organizaciji Alkatmera održan je Tešanj Sevdah Fest 2021, prvi koncert nakon
početka pandemije. Program se sastojao iz dva dijela. U prvom su nastupili
solisti u takmičarskoj konkurenciji, a u drugom solisti u okviru revijalnog
dijela. U takmičarskom dijeli učestvovali su: Ajdin Osmanović (Srebrenik), Merso
Svire (Visoko), Ajla Smailbegović (Tešanj), Harun Varupa (Vitez), Amina Karić
(Srebrenik), Faris Mahinić (Mostar), Arnes Osmić (Kamenica-Teslić), Jasmin
Bajramović (Zenica), Kenan Katadžić (Tešanj), Amina Hrnjić (Tuzla), Adela
Smailović (Srebrenik).

U revijalnom dijelu učestvovali su: Besim Bešo,
Amina Bajramović i Emir Bajraktarević. Program je vodila Amina Hundur.

Pobjednik Faris Mahinić sa predjednicom
žirija Maricom Ružić
 

Orkestar, koji je pratio soliste,
sačinjavali su: mr. Damir Galijašević, rukovodilac orkestra, Suad Pašić Paja,
klarinet, Nedim Merzić, gitara, Ismet Pašalić, bas gitara, Elmir Kikić,
bubnjevi, Nedžad Delić, bas prim i Irfan Hadžić bas prim.

Žiri u sastavu: Marica Ružić, predsjednica,
Emir Bajraktarević i Sead Muratović 
odabrao je najbolje: prvo mjesto Faris Mahinić, drugo Adela Smajlović i
treće Kenan Katadžić koji je osvojio prvo mjesto u glasanju publike.

Prvi festival održan je 2010. godine i bio
je posvećen Omeru Pobriću, a od 2011. godine  organizira se kao takmičarski. Dosadašnji
pobjednici su: Elma Ahmić Krdžalić, Tešanj, (2011),  Adnan Koljenović, Visoko, (2012), Jasna Botić,
Tešanj, (2013), stariji učesnici odrekli se nagrada u korist mladih (2014.): Nermina
Handžića, Adne Smailbegović, Nejre Brka i Nedžada Hasanbašića, Nermin Handžić u
konkurenciji do 15 godina, Selma Plančić u konkurenciji do 27 godina, svi iz
Tešnja, (2015.), Nejra Brka (2016.), Rijad Rahmanović iz Bugojna (2017.), Amina
Bajramović iz Zenice (2018.), Vedin Mustafić iz, Srebrenika, (2019.). Godine 2020.,
koncert nije održan zbog pandemije.

Učesnici sa zahvalnicama koje su dobili

PS

Početak koncerta je počeo kada je pao mrak
mrak tako da nisam mogao praviti fotografije sa svojim klasičnim foto aparatom.
Dopisnik TV FBiH Muhamed Čabrić mi je obezbjedio fotografije koje je „izvukao“
sa filmske trake.

Završen upis u srednje škole za školsku
2021/22

Ove
godine u srednje škole u Tešnju upisana su 452 učenika. 

U Mješovitu srednju školu upisano je 245
učenika. Od toga u  četverogodišnja
zanimanja upisano je 147 učenika, odbijeno 33, broj slobodnih mjesta 7. U
trogodišnje zanimanje upisano je 98 učenika, odbijeno 17, a slobodnih mjesta je
12.

U Srednju tehničku školu upisana su 154 učenika
svih zanimanja  (Mašinska tehnička,
Građevinska tehnička, Elektrotehnička Farmaceutska, Ekonomska-po 22 učenika, a
Medicinska 2 odjeljenja po 22 učenika).

U Gimnaziju upisana 53 učenika.

Stare fotografije

Hamid Ahmetagić (lijevo) i Hamdo Turalić,
dva omiljena čaršijska lika. Hamid je bio najpoznatiji čaršijski šeret. Hamdo
Turalić dolazi iz stare tešanjske trgovačke porodice, a i sam je svoj radni
vijek proveo radeći u tešanjskim državnim trgovačkim firmama pod različitim
nazivima. Bio je poznavalac tešanjske prošlosti, veoma društven. Družio se i sa
mladima i starim. Igrao je karte u Gradskoj kafani, znao je i po neku ljutu
popiti, poigrat sitnu pokericu. Pri tom nije propuštao džuma namaz, a u
kasnijim godinama i na svaki namaz na koji je dolazio sa svojim prijateljima Seidom
Hodžićem i Husom Hundurom.

Rasim Korajlić desno sa delegacijom iz
Republike Kine

Ova fotografija me posjetila na dolazak
kineske delegacije u Pobjedu sedamdesetih godina (moguće da se radi o istoj
delegaciji). Bio sam im domaćin i bio mi je pravi problem šta im pokazati u
našem gradu. Gradina je bila zapuštena i posjetom bi se samo stekao loš utisak
o nama. Sjetio sam se biblioteke i zamolio Selima Brkića, koji je tada bio
rukovodilac, da im pokažemo raritetne knjige. Kada smo došli u zgradu
biblioteke, koja je bila u Šarenom mektebu, Selim nas je dočekao sa nekoliko
knjiga kineskih autora. To iznenađenje i to scenu ne mogu zaboraviti. Bili su
oduševljeni.

Sjećanje na Kineze mi kazuje još nešto. Tih
godina Kinezi su dolazili da kupe tehnička znanje iz svijeta. Pošto smo i
m je
Jugoslavija bila pristupačnija nego zapadni svijetdolazili  su i u Tešanj, a gdje su danas, a gdje smo mi?

Sa table na Gornjoj čaršiji 



Husein Galijašević/zosradio.ba

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku ZOS radija. 


Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

STROGO POVJERLJIVO!

Piše: Haris Sejdić Napomena: Kolumna je prvobitno bila objavljena na...

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović: Genocid nad Bošnjacima mi ne dozvoljava da mi nešto drugo bude prioritet u pisanju

Bosanskohercegovačka književnica Hazeta Hamzić Salihović, koja živi i stvara...

IZBORI 2022-POPULIZAM

Piše: Haris Sejdić Znamo li definiciju populizma ? Šta je...

IZBORI 2022- PATRIOTIZMOM DO OPSTANKA NA VLASTI

Piše: Haris Sejdić Evo nas ponovo u izborima, općim izborima,...