U nekom trenutku u životu, vjerovatno ste pozvani da učestvujete
u “izazovu koraka” sa svojim kolegama, porodicom ili krugom
prijatelja. Ideja je jednostavna – nastavite da se krećete dok ne postignete
10.000 koraka.
Za neke ljude ovo je lak podvig – cilj koji postižu bez
pokušaja jer imaju posao ili dnevni raspored koji zahtijevaju da se konstantno
krećete.
Za mnoge druge, posebno one koji su “zalijepljeni”
za računare, fizička aktivnost zahtijeva više pažnje i namjere.
Veoma aktivni ljudi dostižu više od 12.500 koraka dnevno.
Iako generalno znamo da je ostajanje aktivnim ključ dugog,
zdravog života, da li ste se ikada zapitali zašto magični dnevni broj koraka
iznosi 10.000 i odakle dolazi taj određeni cilj?
I da li je važno da li ste prešli nešto manje ili malo više
koraka?
Evo šta stručnjaci i istraživanja kažu o tome – i zašto se
smatra da je ovaj broj tako presudan za fizičko i mentalno zdravlje u kratkom i
dugoročnom periodu.
Historija pravila od 10.000 koraka
Kada su se 1965. godine održale Olimpijske ljetne igre u
Tokiju u Japanu, profesor po imenu Joširo Hatano zainteresovao se za
pronalaženje najutjecajnijih metoda za borbu protiv bolesti srca i gojaznosti.
Tokom svog istraživanja želio je da pronađe način da izračuna broj sagorjelih
kalorija tokom vježbanja.
Hatano je teoretizirao da bi preduzimanje 10.000 koraka
dnevno rezultiralo sagorijevanjem kalorija od 20 posto za prosječnu osobu. Tada
je stvorio “Manpo-kei”, koji je bio uređaj sličan pedometru da
podstakne ljude da stanu na noge tokom olimpijske sezone kada su zdravlje i
kondicija mnogima bili najvažniji.
– Samo ime koristilo je japanski karakter za 10.000, što
podsjeća na čovjeka u pokretu.
Sada se proširio na SAD i druge zemlje, postajući
zdravstveni standard koji preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija,
Američko udruženje za srce i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.
Reći da je to bila efikasna marketinška kampanja je
potcjenjivanje, s obzirom na to da ideja rođena šezdesetih godina prošlog
stoljeća ostaje relevantna decenijama.
Da li je 10.000 koraka zaista magični broj za postizanje
optimalnog zdravlja?
S obzirom na to da je pravilo o 10.000 koraka proisteklo iz
marketinške kampanje 60-ih (iako zasnovane na naučnim podacima), postavljanje
pitanja – kakva je trenutna profesionalna preporuka za svakodnevne korake je
validno pitanje.
Istina je, potrebe svih za aktivnostima su različite i treba
se utvrditi mnoštvo faktora. Ako pokušavate da se pripremite za maraton ili
smršate, šanse su vam da će vaša meta biti puno veća nego ako jednostavno
pokušavate da održite optimalan nivo zdravlja.
U prosjeku:
– neaktivni ljudi dostići će oko 5.000 koraka dnevno,
– aktivni ljudi postižu negdje između 7.500 i 10.000 koraka
dnevno,
– veoma aktivni ljudi dostižu više od 12.500 koraka dnevno.
Ako želite utvrditi lične ciljeve kretanja, započnite sa
trenutnim stanjem, prateći koliko koraka prirodno postignete u tipičnom danu.
Drugim riječima, izvršite reviziju svog uobičajenog,
trenutnog broja koraka. To možete učiniti pomoću fitness trekera ili pametnog
telefona, koji često ima ugrađeni pedometar.
Jednom kada utvrdite početno polazište, sljedeći dio je biti
strpljiv prema sebi i stvoriti realni vremenski okvir za postizanje dnevnih
ciljeva.
Benefiti pješačenja: poboljšava raspoloženje, povećava
gustinu kostiju, smanjuje krvni pritisak, ubrzava metabolizam, pomaže u
oporavku od manjih ili većih povreda, smanjuje nivo stresa.
zosradio.ba/Faktor
