Voda nije samo osnovna fiziološka potreba čovjeka nego nam
može pružiti i radost rekreacije. Vode za sport i rekreaciju su
dragocjene oaze, a kao fizička aktivnost plivanje je jedna od najučinkovitijih
aktivnosti za unapređenje i očuvanje dobre kondicije i zdravlja. Međutim
rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike. Ovi rizici se mogu
podijeliti u tri skupine, utapanje i povrede, opasnost od zaraznih bolesti ili
opasnost od hemijskih sredstava, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost
hrane Zenica.
– Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji
upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te
objekte. To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke,
zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji
mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za
korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke, ističe dr. Jasmin
Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno
zdravstvo Instituta.
O načinu ulaska i
vodi u bazenima
Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim
uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima,
“džakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku
odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na
bazenima povezana sa unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i
korištenja, kao i kupanje u alkoholisanom stanju.
– Povrede povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave
i mozga, povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće
uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu
sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede
neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da
se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima.
Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo licima
koja treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor. Nikada se ne
smije naglo ući u vodu, neophodno je napraviti period prilagođavanja,
tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena
temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja
ili povrede, navodi dr. Durmišević.
Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije
sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljive,
parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje
zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna
voda, te da se prije puštanja i tokom korištenja bazena adekvatno preradi,
prečisti i dezinfikuje.
Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni
sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom
upotrebe bazena neophodno je obezbjediti kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju
vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim
nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumjeva redovnu kontrolu
fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.
– Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa
vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline
bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne
zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema
putem raspršenih vodenih kapljica. Posebno su osjetljiva djeca. Rane,
ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon
depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u
organizam, kažu stručnjaci INZ-a.
Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da
koriste javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače.
Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno
korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe
koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi
smjele koristiti bazen.
Na bazenima postoji povećani rizik od prenosa bolesti
disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo
se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane
temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća
ventilacija.
Malo dijete se može
utopiti i u šest centimetara vode
Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni,
izrađeni od plastike, kao i oni na napuhivanje. Manji bazeni na napuhivanje se
koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih
dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro
proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.
Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista,
mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može
vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema
uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se
treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači
trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena,
te da ne vrše nuždu u bazen.
– Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju
ostaviti bez nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se
može utopiti i u vodi dubine šest centimetara, ističe dr. Durmišević.
Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i
sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka
postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno
je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba
biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbjediti
dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.
U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom
odjećom i zaštitnim kremama te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli
nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava
rizik obolijevanja od raka kože, stoji u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Redakcija/zosradio.ba
