Jedno britansko istraživanje pokazuje da samo četvrtina žena
koristi kreme za sunčanje, a trećina od tog broja koristi one s malom zaštitom,
SPF 10 ili manji. Međutim, sve veći broj stručnjaka upozorava da je paranoja od
sunčevih zraka jednako štetna, jer sve veći broj ljudi pati od nedostatka
vitamina D, koji je od vitalnog značaja za zdravlje kostiju i zubi.
Šta znači SPF?
Sunčevo zračenje dolazi na Zemlju u obliku UVA i UVB zraka.
UVB zrake uzrokuju opekotine, a istraživanja pokazuju da opekotine mogu dovesti
do nekih oblika raka kože. Sun protection factor (SPF) je mjera koja
označava koliko dugo možete ostati na suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu
na okolnosti bez zaštite. Naprimjer ako ćete bez zaštite dobiti opekotine u 10
minuta, SPF 30 će vam teoretski omogućiti da 300 minuta ostanete na suncu bez
opekotina.
Koji SPF koristiti?
Dr. Hillary Allan, dermatologinja s Woodford Medical
Estetica, kaže da ni ne pomišljate na išta manje od faktora 20: “Preporučila
bih SPF 30 do 50.”
“Ako ste pod jakim sunčevim zrakama, ne izlazite bez
zaštitnog faktora 30”, kaže i dr. Veronique Bataille, dermatologinja na
Princess Grace Hospitalu u Londonu, te dodaje: “Ako koristite faktor 30, čak i
ako ne nanesete kremu kako biste trebali – što većina ljudi radi – još ste
uvijek prilično dobro zaštićeni dva do tri sata. Ako koristite manji faktor i
ne namažete neki dio kože, ona će izgorjeti.”
“Ključno je ipak poznavati svoju kožu”, kaže
profesorica Julia Newton-Bishop, dermatologinja u univerzitetskoj bolnici
St. James u Leedsu. “Učinite sve što možete kako biste spriječili opekotine– i
tu mislim na ružičastu boju, a ne na stvaranje plikova. Ako vrlo teško dobijete
tamniji ten, klonite se sunca. Ne sunčajte se nego koristite kreme za
samotamnjenje. Pa tko želi crven i sjajan nos koji se guli?”
UVA zrake
Šteta koju čine ove zrake nije tako lako vidljiva jer one ne
uzrokuju crvenilo kože. One prodiru duboko ispod površine kože i mogu izazvati
ozbiljnije probleme, maligni melanom i prerano starenje. Neki proizvođači
koriste simbole zvijezda na ambalaži, pa kreme koje nude zaštitu od UVA imaju
zvjezdice od jedan do pet. “Uvijek izaberite kremu s pet zvjezdica”, kaže dr.
Allan.
Koliko kreme nanijeti?
Ovdje ne treba štedjeti. Koristite ih na cijeloj površini
kože – jedan prst na lice, jedan na vrat… Imajte na umu da će 35 ml kreme
pokriti cijelo tijelo odrasle osobe, što znači da će dvije osobe standardnu
bočicu od 200 ml potrošiti za dva dana.
“Prvi sloj nanesite 30 minuta prije izlaganja suncu, tako da
se krema upije u gornji sloj kože”, kaže profesorica Newton-Bishop. Uvijek je
nanesite ponovo nakon plivanja, ali pričekajte da se koža osuši.
Raspršivanje je bolje?
Stručnjaci se slažu, najvažnije je pronaći kremu koju želite
koristiti. “Sprejevi su lakši za korištenje, što znači da će ih ljudi
vjerojatnije koristiti. Češće, temeljito i više puta”, kaže dr. Allan.
Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da ljudi ne rasprše
dovoljno debeli sloj.
Kemijska i fizička zaštita
Kreme za zaštitu od sunca razlikuju se i po tome sadrže li
hemijsku ili fizičku zaštitu. Hemijska zaštita djeluje tako da apsorbira UV
zrake i oslobađa energiju kao toplinu. Neki od sastojaka za hemijsku zaštitu od
sunca su oktinoksat, oksibenzon i avobenzon. Fizička zaštita od sunca
reflektira ili raspršuje zrake i često se koristi u proizvodima za osjetljivu
kožu. Za fizičku zaštitu od sunca koriste se cinkov oksid i titanijev dioksid.
“Vodootporne kreme koriste određenu ravnotežu hemijske i
fizičke zaštite”, kaže dr. Bataille. Ali upozorava da se neke kreme ipak skinu
tokom plivanja, pa ih treba opet nanijeti.
Ako imate problema s ekcemom i alergijama, bolje je
koristiti kreme s fizičkom zaštitom (cinkov oksid i titanov dioksid) jer uzrokuju
manje iritacija.
Je li skuplje bolje?
“Skuplje kreme možda imaju lijep miris i nisu tako masne,
ali u smislu učinkovitosti, svi su ovi proizvodi vrlo dobri. Izborom jeftinijeg
proizvoda ne ugrožavate zdravlje”, kaže dr. Bataille.
A šta je s vitaminom D?
“Tamnoputi ljudi vjerojatno će imati manje razine vitamina D”,
kaže profesorica Newton-Bishop. Naime, visoka razina pigmenta melanina blokira
tjelesne stanice i sprečava sintezu vitamina D.
‘Ne želimo da ljudi s maslinastim tenom i tamnoputi ljudi
nanose visoki SPF jer inače neće imati dovoljno vitamina D. Ne dopustite da se
razviju opekotine, ali nemojte biti paranoični”, objasnila je. Stručnjaci
savjetuju da bez kreme izađete na sunce po 20 minuta tri puta tjedno. Međutim,
ako vas sunce brzo ‘uhvati’, smanjite vrijeme izlaganja.
zosradio.ba/net.hr
