Preporuke za ekstremno visoke temperature: Evo što trebate znati

/

Zbog najavljenih ekstremno visokih temperatura u narednom
periodu iz Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izdali su preporuke kako
da se građani ponašaju.

● Vrijeme provoditi u izračenim i zahlađenim dijelovima
stana, kuće itd.

● Napolje izlaziti samo u krajnjoj nuždi uz adekvatnu odjeću
(pamučne tkanine svijetlih boja).

● Konzumirati veće količine tečnosti koja ne sadrži kofein i
alkohol.

Praktični savjeti ponašanja u slučajevima ekstremnih
vrućina-toplotnih udara:

Kod jačeg toplotnog vala moguća je dehidracija i
pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti zbog vrućine i
toplote.

U oba slučaja potrebna je pomoć ljekara. Toplotni udar može
nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može
pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je
uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje,
slabost u mišićima ili grčeve, bljedilo i visoku temperaturu.

Skloniti se na hladnije mjesto i piti dosta vode ili voćnih
sokova. Ako je moguće, istuširati se mlakom vodom ili se osvježiti spužvom
natopljenom u hladnoj vodi.

Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ,
pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija,
agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati
nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.

Rizične grupe

Rizične grupe:

Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke su osobe na nju
osjetljivije.

To su:

● starije osobe;

● bebe i mala djeca;

● osobe koje uzimaju određene lijekove;

● osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i
srčani bolesnici;

● osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog
nekih upala;

● osobe koje uživaju alkohol ili droge;

● osobe koje imaju problema sa kretanjem;

● osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici,
sportisti i žene.

Šta treba učinit

Šta treba učiniti?

Pratiti vijesti, te redovno slušati vremensku prognozu kako
bi bili informirani o temperaturi. Planirati unaprijed da bi se smanjio rizik
od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom.

Kloniti se vrućine:

● Ako su prognozirali toplotni val, pokušati planirati dan
na način da se izbjegne izloženost vrućini.

● Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i
16 sati), izbjegavati napor.

● Izbjegavati naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport
ili radovi na otvorenom, odgoditi to za nešto svježiji dio dana, recimo rano
jutro.

● Ako se mora izaći, kretati se u hladu, nositi šešir ili
kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponijeti sa sobom vodu
za piće.

Osvježiti se:

● Boraviti u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće.

● Zamračiti prostorije okrenute prema suncu.

● Ne otvarati prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji
nego vani. Otvoriti ih kada unutrašnja temperatura naraste noću.

● Tuširati se mlakom vodom, a nekoliko puta tokom dana
osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.

● Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.

● Izbjegavati alkohol i kafu, oni pogoršavaju dehidraciju.

●Jesti kao inače, te pokušati više jesti hladnu hranu,
salate, voće i povrće.

Potražiti pomoć ukoliko postoji zabrinutost:

● Nazvati svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za
svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako se uzimaju neki lijekovi ili
se jave neuobičajeni simptomi;

● obratiti pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku,
osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem.

● Ako se jave gore navedeni simptomi, odmoriti se nekoliko
sati, osvježiti se i piti vodu ili

 voćne sokove, te potražiti pomoć ljekara ako se stanje
ne popravi ili se pogorša.

Pružiti pomoć drugima:

● Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa,
pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala.

● Starije osobe koje žive same treba svakodnevno
posjećivati.

Dok čekate hitnu pomoć:

● Ako je moguće, premjestiti osobu na hladnije mjesto;

● otvoriti prozore da se stvori strujanje zraka;

● rashladiti osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom
vodom ili je umotati u vlažne čaršafe;

● ako je pri svijesti, dati joj vode ili voćnog soka;

● ne davati nikakve lijekove

Ostale informacije

Redovno pratiti vremensku prognozu i bilo kakva upozorenja
vezana za povećanje temperature, u sredstvima javnog informisanja.

zosradio.ba/avaz.ba

spot_img

Povezani postovi

Ovi kozmetički proizvodi mogu biti veoma opasni za zdravlje, a koristimo ih svakodnevno

Mnogi se ne bi osjećali dobro da napuste dom,...

Zašto je važno hodati nakon obroka? Dovoljno je tek pet minuta

Kratka šetnja nakon obroka može vam pomoći na više...

Prirodni eliksir: Potrebna su vam dva sastojka za napitak koji čisti jetru i reguliše probavu

Svako jutro, prije doručka, možete pripremiti prirodni napitak koji...

Čuda drevnog svijeta: Od piramida do visećih vrtova Babilona

Danas svijet izgleda mnogo drugačije nego što je to...