Izmjene Zakona o akcizama podijelile su razmišljanja bh.
političara. Jedni su tvrdili da će izmjenama zakona doći do ubrzane gradnje
puteva, povećanja investicija i novog zapošljavanja, dok su drugi smatrali da
su to samo novi nameti kako bi se popunile budžetske rupe. Nakon tri godine
putna infrastruktura se nije bitnije mijenjala, javlja BHRT.
Po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH se trenutno
plaća akciza od0,30 do 0,45 KM te dvije putarine, za održavanje puteva i za
izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva.
Za održavanje puteva od putarine od 2006. do polovine tekuće
godine prikupljeno je gotovo tri milijarde KM, a za izgradnju autoputeva i
rekonstrukciju ostalih puteva od 2009. godine prikupljeno je 2 milijarde i 423
miliona KM.
Prihodi od akciza za naftu i putarine djele se sa svim
ostalim prihodima od indirektnih poreza sa PDV-om, ostalim akcizama i carinama,
pojašnjavaju u UIO.
“S druge strane posebna putarina za izgradnju
autoputeva, ona se prikuplja na poseban podračun jedinstvenog računa i dijeli
se prema posebnim koeficijentima. Tenutno se ona dijeli po privremenom aktu o
raspodijeli gdje se praktično 59 posto raspoređuje Federaciji, 39 posto RS i
dva posto Brčko distriktu”, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik
UNOBiH
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama za
izgradnju i rekonstrukciju magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta od
naknada iz nafte i naftnih derivata namijenjen je iznos od 0,05 KM/l,
podsjećaju i u Cestama Federacije.
Dakle, novca ima i raspoređuje se. Međutim, koliki dio se
koristi namjenski, a koliki ide za krpljenje budžetskih “rupa”?
Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu BiH (SDP BiH) kaže
da će najbolji odgovor na to pitanje dati svaki građanin kada ga pitate
šta se u predhodnih godina promijenilo u cestovnoj infrastrukturi od kada su
uvedene akcize.
“Podsjetiću, ne samo da u domaći političari nego
i međunarodna zajednica, prije svega specijalni predstavnik Vigemark,
lobirao jako i obećavao kule i gradove kada se usvoje akcize, vršio pritisak na
nas koji smo bili protiv toga, da bi na kraju dobili ovo što imamo, dakle taj
novac je nestao u bespućima budžeta”, navodi on.
Da je činjenično došlo do prelivanja tog novca tvrdi i
ekonomista Željko Rička. Dodaje da je i pandemija uslovila troškve koji nisu
bili planirani.
“Postoji taj debalans između ukupnih prihoda i ukupnih
rashoda, pogotovo neplaniranih. Dobar pokazatelj, između navodnika dobar, je
ovaj problem koji se pojavio oko tunela Hranjen. Očigledno je da nedostaje para
u fondovima koji bi to trebali isfinansirati”, ističe Željko Rička,
ekonomist.
Upućeni tvrde kada bi se sredstva od akciza i putarina
trošila namjenski, zaoporavak cestovne infrastrukture ne bi trebali ogromni
krediti koji se uzimaju u te svrhe.
