Turizam je važan uslužni sektor za Bosnu i Hercegovinu – a
mogao bi biti još važniji. Turizam je predstavljao 5,5 posto ukupnog bruto
domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. godini, što je bilo povećanje sa 4,1 posto u
2014. godini – istaknuto je u izvjеštaju Međunarodne finansijske korporacije,
članice Grupacije Svjetske banke, pod nazivom BiH Dijagnostika sektora turizma:
Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora.
Svrha analize sektora, predstavljene u tom izvještaju, je
pregled stanja turizma prije COVID-19, kao i definisati preporuke za daljnji
razvoj. Njome se istražuju ponuda i potražnja, procjenjuje okruženje javnog i
privatnog sektora i identifikuju mogućnosti, kao i ključna pitanja.
Analiza pruža smjernice o kratkoročnim strategijama koje
mogu podržati zainteresirane strane iz privatnog sektora s njihovim najhitnijim
potrebama u toku i nakon njihovog oporavka od pandemije COVID-19. Također,
pruža preporuke za srednjoročnu izgradnju konkurentnijeg i ekonomski otpornijeg
sektora.
U 2019. godini, turizam je predstavljao 50,3 posto ukupnih
usluga, a izvoz putničkih usluga doprinio je 2,055 milijardi KM (oko 1,3
milijarde dolara) u istoj godini. Između 2014. i 2019. godine, prihodi
ostvareni od stranih putnika, koji se smatraju djelatnošću izvoza usluga povećani
su za 54,8 posto.
Uprkos potencijalu sektora, udio turizma u ukupnim direktnim
stranim ulaganjima je nizak
Kako je istaknuto u publikaciji, BiH ipak ima ograničene
rezultate u pogledu direktnih stranih ulaganja (DSU) u turizam. Uprkos
potencijalu sektora, udio turizma u ukupnim DSU je nizak budući da iznosi 1,02
posto.
Osim toga, od 2015. godine, nivoi DSU u turizam opadaju.
COVID-19 teško je pogodio globalni sektor turizma. Konkretno, uticaj pandemije
jasno se vidi iz platnog bilansa BiH. Izvoz putničkih usluga pao je za 65 posto
u toku prvih šest mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje u 2019.
godini. Uticaj je još očigledniji kada se uporedi drugi kvartal 2020. godine s
drugim kvartalom 2019. godine kada je izvoz putničkih usluga opao sa 590
miliona KM na 87,2 miliona KM (oko 53 miliona dolara), što je bio pad od 85,2
posto.
U posljednjih 25 godina prije COVID-19, BiH je bilježila brz
rast dolazaka turista. Godišnji broj posjetilaca porastao je sa 115.000 u 1997.
godini na više od 1,2 miliona u 2019. godini, što je bilo više nego
desetostruko povećanje.
Sektor se suočava sa nizom posebnih ograničenja
Međutim, kako se upozorava u tom izvještaju, čak i s tim
rastom, sektor se suočava sa nizom posebnih ograničenja.
Između ostalih, poslovni subjekti suočavaju se s nizom uskih
grla u pogledu izdavanja dozvola i propisa koja čine osnivanje i poslovanje
turističkog poslovnog subjekta neprivlačnim. Upozorava se i na nepostojanje
institucije na državnom nivou koja jedinstveno uređuje turističku djelatnost,
koordinira subjekte i zainteresirane strane u turističkoj industriji i vodi
državnu strategiju razvoja turizma, te nedostatak integriranog planiranja
destinacija.
Naglašeno je i kako slab kvalitet podataka o potražnji i
ponudi u sektoru onemogućava izradu informiranih politika i djelotvorno
donošenje odluka koje mogu unaprijediti sektor kako bi bio koristan cjelokupnom
stanovništvu.
– Iako BiH ima povoljan geografski položaj, nema adekvatnu
niti kvalitetnu infrastrukturu što ograničava kretanje unutar zemlje na samo
nekolicinu ikonskih mjesta kao što su Mostar i Međugorje, navodi se u
izvještaju te dodaju kako predstavnici Ministarstva trgovine i turizma RS-a
naglašavaju kako postoji nedostatak visokokvalificiranog ili certificiranog
kadra u turističkoj industriji, što onemogućava razvoj i pružanje usluga.
Nužni su poticajni faktori – stabilno političko i ekonomsko
okruženje
U rezimeu izvještaja se sugerira kako u BiH, da bi zemlja
oslobodila svoj puni potencijal za održiv i rezilijentan rast turizma, moraju
postojati poticajni faktori, uključujući stabilno političko i ekonomsko
okruženje, poticajno poslovno okruženje koje je racionalizirano i raspoloživost
radne snage s neophodnim obrazovanjem i vještinama.
Navedene preporuke zasnovane su na kratkoročnim i
srednjoročnim pristupima kojima se kombiniraju intervencije ne samo za
unapređenje cjelokupnog poslovnog okruženja i promotivnog okvira, već se
osigurava i adekvatan odgovor na izazove koje je prouzrokovala pandemija
COVID-19.
U cilju provedbe kratkoročne strategije (strategije za
oporavak od COVID-19) svi nivoi vlasti u BiH već su pokrenuli skup mjera koje
su direktno povezane s uticajem krize COVID-19, kao što su pomoć kroz smanjenje
fiskalnih i parafiskalnih nameta, subvencije za jamčenje minimalne plate
zaposlenicima u toku pandemije, moratorij na sva plaćanja do kraja 2021. godine
– u cilju nastavka skupa fiskalnih mjera sa kojima je kriza prebrođena na
njenom početku, uključujući odgodu otplate i restrukturiranje komercijalnih
kredita.
Prema izvještaju, u 2020. godini pokrenuti su programi
entitetskih vlada koje trebaju nastaviti implementirati politiku za podršku
preduzećima sa problemima vezanim za kratkoročnu likvidnost, dok adekvatna
državna finansijska pomoć treba osigurati punu implementaciju uspostavljenih
programa kreditnih garancija.
BiH treba izraditi strategiju – za sve nivoe
Istaknuto je također kako u cilju razvoja održivog i
produktivnog sektora, postoji potreba za unapređenjem nekoliko komponenti koje
su ključne za sektor turizma. Te srednjoročne strategije zasnovane su na učinku
sektora turizma u BiH, komparaciji s uporedivim i aspiracijskim zemljama, kao i
procjeni postojećih ograničenja u usklađivanju s UNWTO-ovim Okvirom za
inkluzivni razvoj zajednica kroz turizam iz 2020. godine. Cilj tog okvira je
poticanje holističkog i integriranog pristupa inkluzivnom razvoju zajednica
kroz turizam.
U tom kontekstu, BiH treba izraditi – za sve nivoe
– strategiju koja služi kao praktična smjernica sa snažnim pristupom
usmjerenim na tržište u kojoj su navedena ciljana tržišta, kao i definirani
proizvodi koji se trebaju razviti i način za njihovo stavljanje na tržište.
U zaključcima izvještaja naglašeno je kako postoji veliki i
rastući manjak kvalificiranih radnika u turizmu širom BiH što proizvodi hitnost
za utvrđivanje neophodnih koraka za smanjivanje jaza između skupova
vještina postojeće radne snage i neophodnih skupova vještina za realizaciju
konkurentnih usluga i kvaliteta.
Autori izvještaja ističu kako na globalnom planu sektor
prolazi kroz veliku promjenu jer pandemija i disruptivne tehnologije i druge
promjene omogućavaju proširen pristup podacima, raznolike proizvode i nova
kretanja potražnje. U tom kontekstu, dodaju kako ovo nije vrijeme za BiH da
bude zadovoljna s jednostavnim vraćanjem u stanje prije COVID-a i da nastavi sa
poslovanjem kao i obično.
– Ova vremena zahtijevaju posvećenost pružanju podrške
sektoru u ostvarivanju ključnih ciljeva – kao što su unaprijeđena raspodjela
koristi, zaštita okoliša, rezilijentnost i održivost – što se postiže kroz
obnovljeni strateški fokus i usmjereno djelovanje. Ta posvećenost – i
djelovanje u skladu s njom – moraju doći od svih zainteresiranih strana.
Inovacije i promjene iziskuju vrijeme – međutim, BiH ima ogromne resurse i može
pametno izgraditi kapacitete koji su joj potrebni. Ključ uspjeha je trajno i
usklađeno strateško djelovanje kako bi se potakli ulaganja i unaprijedila
konkurentnost turističke ponude – zaključuje se u izvještaju Međunarodne
finansijske korporacije, članice Grupacije Svjetske banke, pod nazivom BiH
Dijagnostika sektora turizma: Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora.
