Tvrđava koja nikad nije bila osvojena: Oduprla se i Eugenu Savojskom

/

Odavno je poznato da tešanjska tvrđava Gradina spade među najznačajnija i najveća utvrđenja u BiH. Zanimljivo da i poslije velikih provala Eugena Savojskog 1697. godine koji je u potpunosti zapalio Sarajevo, u novembru 1697. godine, Savojski nije uspio zauzeti tešanjsku utvrdu. Gradina, u klasičnom vojnom smisli, kroz historiju nikada nije bila osvojena. Geostrateški položaj je diktirao da su svi koji su pokušavali da je zauzme odustajali.

Grad Tešanj je smješten između srednje i sjevernoistočne Bosne, uz rječicu Tešanjku, na visini 239 metara nadmorske visine, te ga s pravom nazivaju gradom koji se nalazi u srcu naše države. Iako mnogi putevi vode do njega, u ovaj grad morate doći s namjerom i ciljem, a svakog gosta, namjernika, Tešnjaci će dočekati otvorenog srca, uz kahvu i nezaobilaznu vruću sofru. To je ono što je svima ostalo ukorjenjeno, još od naših predaka. U Tešnju se ručak uvijek kuhao za više osoba nego što domaćinska kuća broji članova, kako bi slučajni prolaznici, musafiri, koji se zadese, mogli uživati u ukusnom obroku.

Prvi pisani spomen ovog grada pod njegovim današnjim imenom, Tešanj, je iz  1461. godine u Povelji Kralja Stjepana Tomaševića, u kojoj ga on daruje svom stricu Radivoju Krstiću. Za vrijeme kralja Matije Kotromanića bio je središte Bosanskog kraljevstva kojeg su osnovali, ali i ukinuli Turci. No, njegova historija seže i u 948. godinu. Tada je Konstantin Porfirogenit spomenuo zemlju Bosnu i u njoj dva grada: Katera i Desnik. Naučnici se razilaze u mišljenju te jedni tvrde da je Katera ustvari Kotorac kod Sarajeva, a drugi da je Kotor Varoš. Za njih, ipak, Desnik ostaje neidentificiran, no, smatra se da je to ustvari današnji Tešanj.

Prilikom ulaska u centar grada, prvo što ćete opaziti jeste ogromna tvrđava – stari grad ili prosto Gradina, kako je nazivaju Tešnjaci. Ispod nje je velika Sahat-kula koja jedna od rijetkih, još uvijek radi i pokazuje tačno vrijeme. Kako mnogi kažu, Tešanj, ne bi bio ovo što jeste, da nema Gradine, koja dominira cijelim prostorom, osmatra, pazi i čuva svoj grad, te je najznačajniji spomenik prošlosti ovog kraja.

Tvrđava je imala više namjena i pravljena je u više faza. U svojoj bogatoj historiji, Tešanj je uvijek bio “na putu”. Ilirima, koji su ovdje najvjerovatnije izgradili prvu utvrdu, Rimljanima koji su je srušili pa izgradili novu, Slavenima koji su rušili i gradili svoju, da bi u kasnom srednjem vijeku tvrđava postala dvor. Osmanlijama koji ga zauzimaju dva puta, Mađarima i Austrijancima, koji ga osvajaju, a Austrijski vojskovođa Eugen Savojski ga je i spalio, ipak ne osvojivši tvrđavu i stari grad, koja je sa Gazi Ferhat-begovim mezarom i džamijom danas na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Zbog svog polažaja, Gradina je na nepristupačnom mjestu, na stjenovitom strmom brdu, odsječena s tri strane, osim prilaza od centra tešanjske čaršije, koja se nalazi u kotlini, okružena rijekom Tešanjkom. Ona spada u red najdominantnijih i prostorno najvećih tvrđava u BiH, te je uz tvrđavu u Jajcu, najveća koja se nalazi u našoj zemlji i prostire se na površini od 6296 kvadratnih metara. Sastoji se iz dvije cjeline. Gornji dio pripada srednjovjekovnom periodu kada je izgrađena, a drugi dio, graditeljske cjeline čini dio tvrđave koji je sagrađen od strane osmanskog carstva.

Kada dođete na vrh tešanjske Gradine, pruža se nevjerovatan pogled na crvene tešanjske krovove, kulturno-historijske spomenike, bogomolje, ali i na brda i planinu, Crni vrh, koja je okružuje. Mnogi naši turisti i gosti, s razlogom uživaju, pa čak i kada je oblačno, no, kako nam se bliže topli ljetni dani, pogled s ove bh. ljepotice bit će sve bolji.

Povezani postovi

U Federaciji BiH skočile cijene namirnica: Evo koliko su poskupili poljoprivredni proizvodi

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da u februaru...

Dok nabavljamo helikoptere i transportere: “BiH evidentno zaostaje kada je riječ o ulaganju u sigunosni sektor”

U vrijeme globalne nesigurnosti i konstantne napetosti unutar Bosne...

Džamija u Svircu nastoji olakšati vjernicima: Da bi majke klanjale teraviju, organizirali radionicu za djecu

Lijepa priča stiže iz džemata i najstarije džamije iz...

Istraživanje o medijskoj pismenosti: Nastavnici iznose nedostatak znanja kao ključni problem

"Medijska pismenost u osnovnom i srednjem obrazovanju: Stvarnost, izazovi...