Dok se političke elite bogate “štiteći nacionalne interese”, građani tonu u sve veće siromaštvo

Date:

Cijene skoro svih proizvoda u Bosni i Hercegovini znatno su porasle u prva tri mjeseca 2022. godine.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, samo u februaru 2022. zabilježen je rast cijena proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju za 1,5 % u odnosu na prethodni mjesec. Više cijene zabilježene su u svim odjeljcima izuzev u odjeljku Odjeća i obuća, gdje je zabilježen pad 7,1%.

Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 13,3%, alkoholna pića i duhan za 0,5%, stanovanje i režijski izdaci za 7,0%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 5,1%, zdravstvo za 1,1%, prijevoz 15,4%, komunikacije za 0,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 0,3%, restorani i hoteli za 5,0% te ostala dobra i usluge za 3,2%.

DIVLJANJE CIJENA

Na godišnjem nivou, u prosjeku je zabilježen rast visine cijena od 8,1% (godišnja inflacija). Visina cijena u februaru 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine bila je viša je za 8,1%.

Međutim, za građane ovo je bio samo uvod, jer nakon što je cijepljenje protiv COVID-19 počelo pružati nadu izlaska iz jedne globalne krize, ruska invazija na Ukrajinu poremetila je globalni ekonomski oporavak. Jedan od najvidljivijih globalnih učinaka bio je ubrzanje rasta cijena energije i hrane. Cijene hrane u svijetu su u februaru, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, porasle čak 33,6% u odnosu na godinu ranije.

Slična situacija je i u BiH, jer prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u martu 2022. porasle su za 3,0% u odnosu na prethodni mjesec. U martu 2022. godine u odnosu na mart 2021., cijene su porasle za 11,0% (godišnja inflacija).

Građani i bez zvaničnih podataka prilikom svake kupovine mogu se uvjeriti da cijene potrošačkih roba divljaju. Naftne derivate, koje su u januaru u prosjeku plaćali 2,4 KM, što se može vidjeti na zvaničnoj stranici Ministarstva trgovine i turizima Federacije BiH, sada plaćaju više od 3 KM. I osnovne životne namirnice: hljeb, mlijeko, ulje, brašno… najviše su poskupili u martu. Cijena litre suncokretovog ulja, koje su građani BiH u januaru u prosjeku plaćali 3,45 KM, sada je preko 5 KM. Jedan od razloga je sve veći rast cijena žitarica, posebno pšenice, suncokreta i kukuruza na svjetskim berzama.

Infografika: Cijene životnih namirnica

Povećanje cijena svakako utiče na smanjenje standarda građana, ali i povećanje siromaštva u BiH, kažu ekonomisti. Prema ranije objavljenim podacima UN-a, svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, 15% građana je u apsolutnom siromaštvu, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.

Granica apsolutnog siromaštva određena je kao visina prihoda ili nivo rashoda ispod koje ljudi ne mogu sebi priuštiti neophodnu hranu i za život potrebne namirnice na dnevnoj osnovi. S druge strane, od rasta cijena najviše je profitirala država, odnosno njene institucije.

PRIHODI VEĆI ZA 22 POSTO

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da aktuelne vlasti u BiH svjesno ne čine ništa.

“Ovaj rast cijena odgovara aktuelnim vlastima u BiH na svim nivoima, jer to utiče na rast prikupljanja indirektnih poreza, a iz tih sredstava najviše se finansira javna potrošnja u nivou od 80 posto. Suština je da bi bilo šta što bi uticalo da se poboljša života građana za rezultat imalo smanjenja priliva ovih sredstava. Drugi problem je što političari u BiH u novim prilivima sredstava jedino vide nove mogućnosti potrošnje odnosno, uslovno rečeno lične koristi kroz projekte iz kojih će profitirati firme koje su bliske vlastima, a s njima zajedno i oni koji donose odluke o tome. U ponašanju entitetskih vlada i državnog nivoa nema racionalnosti, jer je tu sve svedeno samo na uzmi i potroši te ako možeš ostvari neku ličnu korist. Građani nisu uopšte u fokusu onih koji bi se o njima trebali brinuti i za to primaju platu. Zato je jedino rješenje koje postoji izaći na izbore i promijeniti vlast“, kaže Pavlović.

Pavlović: Građani nisu uopšte u fokusu onih koji bi se o njima trebali brinuti i za to primaju platu, zato je jedino rješenje izaći na izbore i promijeniti

Prihodi od indirektnih poreza u prva tri mjeseca 2022. iznosili su 2,229 milijardi KM, i veći su za 406 miliona KM, ili 22,29% u odnosu na isti period 2021. kada su iznosili 1,823 milijardi KM, saopštila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Indirektni porezi u strukturi ukupnih poreznih prihoda u entitetima čine skoro 80%. Tako je strukturi poreznih prihoda omjer učešća između ukupnih indirektnih i ukupnih direktnih poreza u FBiH 2019. godini iznosio 80:20 u korist indirektnih poreza.

Nakon što je UIO u prva tri mjeseca 2022. privredi vratila 480 miliona KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 1,748 milijardi i bili su veći za 273 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. Samo u martu 2022. godine prikupljeno je 806 miliona KM indirektnih poreza, što je za 158 miliona KM više u odnosu na mart 2021. godine.

Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2022. godine raspoređeno je 190 miliona KM, identično kao i svih prethodnih godina. Država svake godine sa jedinstvenog računa dobije isti iznos sredstava za finansiranje institucija BiH od 780 miliona KM, bez obzira na povećanje prikupljenih indirektnih poreza. Najveći dio prihoda od indirektnih poreza raspoređen je entitetima i Brčko distriktu. Tako je Federaciji BiH raspoređeno 950 miliona KM, Republici Srpskoj 536 miliona KM i Brčko distriktu 53 miliona KM.

Osim raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), FBiH je dobila dodatnih 49,7 miliona KM, RS 32,8 milionaKM, a Distrikt Brčko 1,7 miliona KM.

OZBILJNE DRŽAVE POMAŽU GRAĐANIMA, NAŠA NE

Prema podacima MMF-a, 134 zemlje u svijetu su na različite načine pristupile mjerama zaštite građana nakon što su se suočile sa povećanim rastom cijena energije i hrane, od poreskih do mjera potrošnje ili nekih drugih mjera. Najviše zemalja primijenilo je smanjenje poreza na potrošnju, a slijede zemlje koje su se odlučile za zamrzavanje ili subvenciju cijena i one koje su smanjile porezana dohodak i druge prihode. Neke zemlje u svijetu su se odlučile za subvenciju određenim industrijama ili smanjenje carina, dok su se neke odlučile i za direktnu novčanu pomoć ili vaučereza plaćanje komunalija.

Foto: Infografika

Samo u Bosni i Hercegovini političari nisu uradili ništa kako bi zaštitili većinu građana. Bez obzira na povećanje prihoda, država još nema strategiju za ublažavanje posljedica najnovije globalne krize.

„Bilo je nekih inicijativa od strane opozicije u državnom parlamentu da se nešto uradi, ali one nisu prihvaćene. Od inicijative da se privremeno obustavi naplata akciza na gorivo od 0,4 KM plus PDV, čime bi se smanjili troškovi transporta roba i ljudi, pa bi se taj inflatorni udarac koji je zadat izvana značajno amortizovao. Znamo da je ova inicijativa blokirana od delegata SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH, kao i inicijativa o smanjenju PDV-a na određene proizvode. Osim tog postoje i drugi mehanizmi o kojima bi ozbiljna država vodila računa. Jedna od mogućih mjera mogla je biti da su entiteti u BiH mogli dati sredstva poljoprivrednicima za sjetvu žitarica kojih nemamo dovoljno, a čije cijene u svijetu svakodnevno rastu. Problem je u tome što niko ne želi bilo šta da uradi. Ispada da je najvažnija stvar ne talasaj i pusti da sve ide svojim tokom“, smatra Pavlović.

Stalna politička kriza, usljed nedostatka zajedničke političke vizije zemlje, samo još više produbljuje socio-ekonomsku situaciju u društvu. I dok su po svim pokazateljma građani sve siromašniji, bh. političari nastavljaju da se nadmeću u zaštiti tzv. nacionalnih interesa. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. preko pola miliona građana primalo je određenu vrsti socijalne zaštite a među njima je i veliki broj maloljetnika, više od 100.000. Da je situacija izuzetno teška pokazuje i statistika o primanju socijalne pomoći za punoljetne osobe, čak 180.923 građana BiH primalo je socijalnu pomoć jer nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje.

Kolegij Doma naroda Parlamentarne skupstine BiH, Nikola Špirić, Dragan Čović, Bakir Izetbegović (Photo: Armin Durgut/PIXSELL)

Kada se pogledaju i primanja onih koji rade, jasno je da većina građana živi teško.  Prosjećna plata isplaćena u FBiH u februaru 2022. iznosila je 1.046 KM, dok je u RS u istom mjesecu prosječna isplaćena neto plata bila 1.091 KM. Sa ovim platama, ako radi samo jedan član porodice, može se pokriti tek nešto više od 50% potrošačke korpe koja je prema podacima Saveza sindikata RS u februaru 2022. iznosila 2.079 KM.

Prema mišljenju Pavlovića, političke elite u BiH blokiraju sve moguće pozitivne promjene za građane zato što oni žive u potpuno drugom svijetu.

“Oni su izolovani jer žive u svijetu imovine i bogatstva, a s druge stane, mnogo je lakše vladati siromašnim nego bogatim narodom. Bogate moraš da zadovoljiš na mnogo višem nivou potreba, a siromašan će biti zadovoljan i sa nešto malo što dobije pred izbore”, zaključuje Pavlović.

Ekonomski analitičari MMF-a u svojim blogovima upozorili su da se Vlade u svijetu suočavaju s teškim izborima u trenutno vrlo neizvjesnom okruženju te preporučuju agilne fiskalne strategijeprilagođene okolnostima u pojedinim zemljama:

  • U gospodarstvima koja su najteže pogođena ratom u Ukrajini i sankcijama Rusiji, fiskalna politika treba odgovoriti na humanitarnu krizu i ekonomske poremećaje. S obzirom na rastuću inflaciju i kamatne stope, fiskalnu potporu treba usmjeriti na ona najpogođenija i prioritetna područja.
  • U zemljama u kojima je rast jači, a inflacijski pritisci i dalje povišeni, fiskalna bi politika trebala nastaviti s prelaskom s potpore na normalizaciju.
  • Na mnogim tržištima u nastajanju i gospodarstvima s niskim dohotkom koja se suočavaju s teškim uvjetima financiranja ili rizikom od dugova, vlade će morati dati prioritet potrošnji i povećati prihode kako bi smanjile ranjivost.
  • Izvoznici roba koji imaju koristi od viših cijena trebali bi iskoristiti priliku za obnovu zaštitnih rezervi.

“Odgovori vlade na porast međunarodnih cijena roba trebali bi dati prioritet zaštiti najranjivijih. Ključni cilj je izbjeći prehrambenu krizu uz očuvanje društvene kohezije”, smatraju u MMF-u.

Pitanje je da li će sastanak koji je 23. aprila u Washingtonu sa predstavnicima Svjetske banke i MMF-a imala delegacija BiH, koju je predvodila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, dati i neke rezultate za građane.

Kako je saopšteno, zvaničnici su razgovarali o ekonomskim kretanjima u BiH i regiji te jačanju saradnje u novim geopolitičkim okolnostima, a bilo je govora o izazovima usljed rastuće inflacije i problema u globalnoj ekonomiji. Osim ministrice Turković i guvernera Centralne banke BiH Senada Softića, sastancima su prisustvovali i predstavnici Ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH kao i entitetskih vlada.

Izvor: Inforadar.ba

Povezani postovi
Related

Održan Zbor Naše stranke Tešanj

Odlukom Predsjedništva Naše stranke, od 10. marta 2022. godine,...

Sedam stranaka podržalo kandidaturu Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH

Lideri stranaka ujedinjenih u podršci kandidature Denisa Bećirovića, i...

IMA ZA UHLJEBE, NEMA ZA GRAĐANE: Inflacija u BiH preko 10%, skoro sve poskupjelo, izostala intervencija države

Sve ono na šta ekonomski stručnjaci mjesecima upozoravaju, sada...

NES spreman razgovarati sa svim strankama o podršci kandidatu za člana Predsjedništva BiH

Predsjedništvo NES-a: Razgovarat ćemo sa svim zainteresiranim strankama o...