Globalni dug podrazumijeva dug država, kompanija i svakog pojedinca. Prije pandemije koronavirusa je bio visok, a tokom pandemije je dodatno porastao.
Potrošnja država kako bi zaštitile radna mjesta i zdravlje stanovništva doprinijeli su rastu globalnog duga. U Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) smatraju da je riječ o iznosu duga koji predstavlja opasnost, piše Klix.ba
Prošle godine dosegao je 303 biliona dolara, dok je godinu dana ranije iznosio 226 biliona dolara. To je najviši rast od Drugog svjetskog rata.
Agresija Rusije na Ukrajinu podstiče nastavak rasta globalnog duga. Ako zemlje ne mogu platiti dugove, onda to za posljedicu ima stvaranje panike na finansijskom tržištu i usporavanje ekonomskog razvoja. Moguća je i recesija.
Nedostatak novca za javne usluge, poput zdravstvene zaštite i obrazovanja, najviše pogađa siromašne.
U Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci smatraju da je 60 posto siromašnih država blizu toga da neće moći finansirati javne usluge. Kako bi se problem riješio, iz MMF-a su pozvali na restrukturiranje državnih dugova.
