Bosna i Hercegovina kao i cijeli svijet suočena je sa turbulencijama u ekonomskom svijetu. Ekonomisti kažu nalazimo se u stagflaciji.
To je stanje kada trpimo snažan rast cijena važnih energenata koji za posljedicu dižu troškove proizvodnje i transporta, što dovodi do otpuštanja radnika i diže cijene kako bi se kompenzirali gubici. Ove promjene utiču na sve pa i na štednju građana.
Građani Bosne i Hercegovine u bankama drže 13,78 milijardi maraka. Od tog iznosa kratkoročni i dugoročni depoziti iznose oko 4,89 milijardi, dok depoziti po viđenju i transakcijski računi iznose oko 8,88 milijardi maraka. Jasan je ovo pokazatelj da depoziti stanovništva imaju važnu ulogu u finansiranju i funkcionisanju banaka, zato i svaka promjena bankovnog računa ostavlja trag na tržištu.
– U prvom kvartalu smo imali situaciju koju možemo zvati privremenim šokom i bila je vezana za jednu banku, koja je uspješno restrukturirana već početkom drugog kvartala. Tako da je situacija koja je dovela do naglog smanjenja depozita vezana samo za tu banku, kazao je Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH za superviziju banaka, te dodao da se očekuje da će depoziti sa 30. junom biti otprilike usporedivi sa onim koje smo imali na kraju prethodne godine.
Rekao je da će najavljene promjene nivoa kamatnih stopa imati efekat možda na neki dio kreditnih portfolija, te će se dugoročno dešavati varijacije u cijeni depozita, odnosno kamatnih stopa na depozite.
Ekonomisti kažu da nas očekuje recesija u narednih godinu i po do dvije, te da na naplatu dolazi prekomjerno štampanje novca. Ono što je jasno jeste da nam predstoji turbulentan period sa ekonomskim problemima koji će se direktno odraziti na stanovništvo naše zemlje. Na potezu su vlasti kako bi donijele konkretne mjere i barem ublažile posljedice koje su neminovne.
Izvor: oslobodjenje.ba
