Njemačke banke suočavaju se s ogromnim izazovima. Najhitniji problem za mnoge financijske institucije nije promjena kamatnih stopa ili nadolazeća recesija već nedostatak osoblja.
Sven Matthiesen, član uprave za privatne klijente u Frankfurter Sparkasse, kaže:
“Zaposlenici su sada za nas pitanje broj jedan. Situacija na tržištu rada značajno se pogoršala 2022. Sasvim iskreno bi se moglo reći danas nam se niko ne javlja zbog posla, nego se mi javljamo kod potencijalnih zaposlenika”, piše Fenix-magazin.
Istraživanje HR Market Research Indexa za Handelsblatt pokazuje koliki je nedostatak osoblja u cijeloj industriji. Njemačke banke su u prvom polugodištu objavile 65.094 slobodnih radnih mjesta. To je 81 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveća su uska grla u financijama i računovodstvu te u područjima kontrolinga i osiguranja. Tamo je slobodnih 21.947 radnih mjesta. Slijede distribucija i prodaja (10.974), korporativno upravljanje i upravljanje (7033), IT i telekomunikacije (5732), tajništvo i administracija (5578) te organizacija i upravljanje projektima (5043).
Ove brojke dokazuju da bankama ne samo da nedostaju IT stručnjaci i kontroleri koji su posvuda traženi. Savezna udruga Volks- und Raiffeisenbanken napominje kako popunjavanje tradicionalnijih opisa poslova banke često više nije siguran uspjeh. Sven Matthiesen to potvrđuje.
“Imamo posebno velik nedostatak osoblja u prodaji, za što nije tako mnogo ljudi oduševljeno kao u prošlosti. Nakon nekoliko godina, mnogi su savjetnici prešli u odjele za osoblje ili u odjele za posao s kreditima i mnogi se nikad nisu vratili. Nažalost, ovo je gotovo uvijek jednosmjerna ulica”, rekao je Matthiesen.
Činjenica da je Frankfurter Sparkasse, kao i gotovo sve banke u Njemačkoj, zatvorila podružnice posljednjih godina ne umanjuje Matthiesenovu zabrinutost za osoblje. Kada traži pripravnike, Frankfurter Sparkasse ima prednost jer se mnogi mladi ljudi sele u metropolu na Majni. Ali i ona se sada bori da popuni 40 mjesta za mlade pripravnike.
Sven Matthiesen otkriva kakva je situacija bila kad je on odrađivao pripravništvo od 1989. do 1991. u Landesbank Schleswig-Holstein u Kielu, bankarstvo je još uvijek bilo jedno od najatraktivnijih zanimanja.
Danas više nije tako, kaže Matthiesen. Jedan od razloga za to je lošiji imidž banaka, koji je pretrpio brojne afere i financijsku krizu 2008. godine. Osim toga, sve više mladih odlučuje se za diplomu, a ne za obuku u banci. Osim toga, demografske promjene uzrokuju povećanje jaza između ponude i potražnje. U nadolazećim godinama u mirovinu odlazi više osoba od 60 do 65 godina nego onih od 18 do 23 godine koji ulaze na tržište rada.
Izvor: Radiosarajevo
